Sličnosti između Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka
Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka imaju 8 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski sabor, Novi list, 2015..
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatska i Zagorska demokratska stranka ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Hrvatska demokratska zajednica i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatska demokratska zajednica i Zagorska demokratska stranka ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Hrvatska seljačka stranka i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatska seljačka stranka i Zagorska demokratska stranka ·
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatska socijalno-liberalna stranka i Zagorska demokratska stranka ·
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatski parlamentarni izbori 2003. i Zagorska demokratska stranka ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Kolinda Grabar-Kitarović · Hrvatski sabor i Zagorska demokratska stranka ·
Novi list
Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.
Kolinda Grabar-Kitarović i Novi list · Novi list i Zagorska demokratska stranka ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Kolinda Grabar-Kitarović · 2015. i Zagorska demokratska stranka ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka
Usporedba između Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka
Kolinda Grabar-Kitarović ima 253 odnose, a Zagorska demokratska stranka ima 29. Kao što im je zajedničko 8, Jaccard indeks 2.84% = 8 / (253 + 29).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Kolinda Grabar-Kitarović i Zagorska demokratska stranka. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: