Brže od pregledniku!
68 odnosi: Šalata, Šibenik, Športska dvorana Sutinska vrela, Češka, Članski model upravljanja nogometnim klubovima (Socios model), Bad Blue Boys, Bitka za Vukovar, Boksački klub Dinamo, Dario Šimić, Dom sportova (Zagreb), Domovinski rat, Dražen Petrović, Dubrava (Zagreb), Dubrovnik, Engleska, FC Barcelona Futsal, Futsal, GNK Dinamo Zagreb, Grb, Hat-trick, HMNK Nacional, Hrvatska, Hrvatski branitelji, Hrvatski malonogometni kup, Hrvatski malonogometni kup 2014./15., Hrvatski malonogometni kup 2015./16., Hrvatsko zagorje, Igor Bišćan, Izbori, Karlovac, KK Cibona, Košarkaški centar Dražen Petrović, Kup velesajamskih gradova, Kutina, Labin, Makarska, MNK Kutina, MNK Murter, MNK Novi Marof, MNK Osijek Kelme, MNK Rugvica, MNK Solin 1980, MNK Split, MNK Square Dubrovnik, MNK Uspinjača Zagreb, Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar, Nike, Inc., NK Kustošija Zagreb, NK Maksimir Zagreb, Novi Marof, ..., Ovčara, Podsused – Vrapče, Potpićan, Prva hrvatska malonogometna liga, Purgeri, Referendum, Silvio Marić, Skandinavija, Skupština, SL Benfica (futsal), Slavko Ištvanić, Sporting Clube de Portugal, Statut, Tomo Šokota, Vinkovci, Vukovar, Zagreb, Zvonimir Soldo. Proširite indeks (18 više) »
Šalata
Pogled na kompleks KBC Zagreb na Šalati Šalata je dio grada Zagreba (kvart), smješten na obronku Medvednice, sjeverno od Vlaške ulice.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Šalata · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Šibenik · Vidi više »
Športska dvorana Sutinska vrela
Sutinska vrela je športska dvorana u zagrebačkoj četvrti Podsused.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Športska dvorana Sutinska vrela · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Češka · Vidi više »
Članski model upravljanja nogometnim klubovima (Socios model)
Postoji nekoliko modela upravljanja nogometnim klubovima a jedan od njih je tzv.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Članski model upravljanja nogometnim klubovima (Socios model) · Vidi više »
Bad Blue Boys
Bad Blue Boys (hrvatski: Zločesti plavi dečki) je naziv navijačke grupe zagrebačkog Dinama.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Bad Blue Boys · Vidi više »
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Bitka za Vukovar · Vidi više »
Boksački klub Dinamo
Boksački klub Dinamo je boksački klub kojeg su osnovali Bad Blue Boysi, navijačka skupina NK Dinamo Zagreb.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Boksački klub Dinamo · Vidi više »
Dario Šimić
Dario Šimić (Zagreb, 12. studenog 1975.), je bivši hrvatski nogometni reprezentativac.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Dario Šimić · Vidi više »
Dom sportova (Zagreb)
Dom sportova je ime velike višenamjenske športske dvorane u Zagrebu.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Dom sportova (Zagreb) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Domovinski rat · Vidi više »
Dražen Petrović
Nadgrobni spomenik Dražena Petrovića na Mirogoju Dražen Petrović (Šibenik, 22. listopada 1964. – Denkendorf, Bavarska, 7. lipnja 1993.), bio je hrvatski košarkaš.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Dražen Petrović · Vidi više »
Dubrava (Zagreb)
Dubrava s Medvedgrada Dubrava je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koji se nalazi na krajnjem istočnom dijelu grada.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Dubrava (Zagreb) · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Dubrovnik · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Engleska · Vidi više »
FC Barcelona Futsal
FC Barcelona Futsal (kat. Secció de futbol sala del Futbol Club Barcelona) je malonogometna sekcija športskog društva FC Barcelona, a smješten je u Barceloni, Barcelona, Katalonija.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i FC Barcelona Futsal · Vidi više »
Futsal
Futsal Futsal je kratica portugalskih futebol de salão, odnosno španjolskih riječi fútbol sala, fútbol de salón, koje znače dvoranski nogomet.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Futsal · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Grb · Vidi više »
Hat-trick
Hat-trick je izraz (potekao iz engleskog jezika) koji se koristi u nogometu i hokeju za tri postignuta pogotka jednog igrača u jednoj utakmici, ili da bi se označile tri uzastopne pobjede jedne ekipe.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hat-trick · Vidi više »
HMNK Nacional
HMNK Nacional je malonogometni klub iz Zagreba, osnovan 2003. pod imenom HMNK Gospić.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i HMNK Nacional · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski branitelji
Spomenik braniteljima Vodicama Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hrvatski branitelji · Vidi više »
Hrvatski malonogometni kup
Hrvatski malonogometni kup je natjecanje u kojem sudjeluju svi malonogometni (futsal) klubovi s područja Hrvatske.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hrvatski malonogometni kup · Vidi više »
Hrvatski malonogometni kup 2014./15.
Hrvatski malonogometni kup za sezonu 2014./15.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hrvatski malonogometni kup 2014./15. · Vidi više »
Hrvatski malonogometni kup 2015./16.
Hrvatski malonogometni kup za sezonu 2015./16.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hrvatski malonogometni kup 2015./16. · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Igor Bišćan
Igor Bišćan (Zagreb, 4. svibnja 1978.) hrvatski je nogometni trener i bivši nogometaš.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Igor Bišćan · Vidi više »
Izbori
U BangladešuIzbori su postupak kojim narod (odnosno birači) povjerava obavljanje političke vlasti predstavničkom tijelu, a u mnogim suvremenim demokratskim državama i predsjednika države (odnosno državnog poglavara), a koji onda predstavljaju njegovu (dakle narodnu) suverenu volju.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Izbori · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Karlovac · Vidi više »
KK Cibona
Košarkaški klub Cibona, poznat skraćeno kao KK Cibona, hrvatski košarkaški klub iz Zagreba.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i KK Cibona · Vidi više »
Košarkaški centar Dražen Petrović
Košarkaški centar Dražen Petrović je višenamjenska sportska dvorana u Zagrebu s kapacitetom od 5400 mjesta.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Košarkaški centar Dražen Petrović · Vidi više »
Kup velesajamskih gradova
Kup velesajamskih gradova je međunarodno nogometno natjecanje klubova predstavnika europskih država koje je započeto 1955. godine, a posljednje izdanje odigrano je u sezoni 1970./71.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Kup velesajamskih gradova · Vidi više »
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Kutina · Vidi više »
Labin
panorama Labin (lat. Albona) grad je u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Labin · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Makarska · Vidi više »
MNK Kutina
. Malonogometni klub "Kutina" (MNK Kutina; Kutina) je futsal (malonogometni) klub iz Kutine, Sisačko-moslavačka županija.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Kutina · Vidi više »
MNK Murter
Malonogometni klub Murter je futsal klub s otoka Murtera koji se natječe u drugoj Hrvatskoj malonogometnoj ligi.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Murter · Vidi više »
MNK Novi Marof
Malonogometni klub Novi Marof je futsal klub iz Novog Marofa koji se natječe u prvoj Hrvatskoj malonogometnoj ligi.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Novi Marof · Vidi više »
MNK Osijek Kelme
Malonogometni klub Osijek Kelme je futsal klub iz Osijeka koji svoje domaće utakmice igra u Sportskoj dvorani Zrinjevac.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Osijek Kelme · Vidi više »
MNK Rugvica
Malonogometni klub "Rugvica" (MNK Rugvica; Rugvica) je futsal (malonogometni) klub koji sjedište ima u naselju Jalševec Nartski, općina Rugvica, Zagrebačka županija.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Rugvica · Vidi više »
MNK Solin 1980
Malonogometni klub "Solin 1980" je futsal (malonogometni) klub iz Solina, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Solin 1980 · Vidi više »
MNK Split
Malonogometni klub Split je futsal klub iz Splita koji svoje domaće utakmice igra u ŠC Gripe.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Split · Vidi više »
MNK Square Dubrovnik
Malonogometni klub "Square" (MNK Square; Square Dubrovnik; Square) je futsal (malonogometni) klub iz Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanska županija.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Square Dubrovnik · Vidi više »
MNK Uspinjača Zagreb
Malonogometni klub Uspinjača Zagreb dolazi iz glavnog grada Zagreba.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i MNK Uspinjača Zagreb · Vidi više »
Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar
Spomenik u Vukovarskoj bolnici Nacionalna memorijalna bolnica „dr.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Nacionalna memorijalna bolnica „dr. Juraj Njavro” Vukovar · Vidi više »
Nike, Inc.
Nike, Inc (proglašena NY-key) (IPA: / ɪ na koji /) je glavna,javna tvrtka sportske odjeće i opreme,sa sjedištem u SAD-u. Tvrtka je smještena u gradskoj mreži grada Portlanda, u Oregonu, u blizini Beavertona, te je vodeći svjetski dobavljač športske obuće, odjeće i opreme s prihodom većim od $ 16 milijardi u 2007.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Nike, Inc. · Vidi više »
NK Kustošija Zagreb
NK Kustošija, hrvatski je nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i NK Kustošija Zagreb · Vidi više »
NK Maksimir Zagreb
NK Maksimir Zagreb je nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i NK Maksimir Zagreb · Vidi više »
Novi Marof
Novi Marof grad je u Hrvatskoj.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Novi Marof · Vidi više »
Ovčara
Pokolj na Ovčari, odnosno pokolj u Vukovaru, bio je ratni zločin koji su počinili pripadnici JNA i srpskih paravojnih postrojba u noći s 20. na 21. studenoga 1991. godine tijekom srpske okupacije Vukovara.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Ovčara · Vidi više »
Podsused – Vrapče
Podsused – Vrapče gradska je četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Podsused – Vrapče · Vidi više »
Potpićan
Potpićan je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Kršan, Istarska županija.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Potpićan · Vidi više »
Prva hrvatska malonogometna liga
Prva hrvatska malonogometna liga uključuje 10 klubova iz cijele Hrvatske koji se natječu za naslov državnog prvaka po futsal pravilima.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Prva hrvatska malonogometna liga · Vidi više »
Purgeri
Purger je nadimak koji se ponajprije koristi za stanovnika Zagreba čiji su preci nekoliko naraštaja unatrag rođeni u Zagrebu i koji su ondje živjeli.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Purgeri · Vidi više »
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Referendum · Vidi više »
Silvio Marić
Silvio Marić (Zagreb, 20. ožujka 1975.), hrvatski bivši nogometaš koji je igrao kao ofenzivni vezni odnosno polušpica.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Silvio Marić · Vidi više »
Skandinavija
sjeverne Europe Skandinavija je kulturna i povijesna regija u sjevernoj Europi koja se sastoji od većeg dijela Skandinavskog poluotoka i Jutlandskog poluotoka, te otoka između njih.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Skandinavija · Vidi više »
Skupština
Skupština je organizirani skup, sastanak većeg broja ljudi, sazvan radi raspravljanja ili rješavanja nekih pitanja.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Skupština · Vidi više »
SL Benfica (futsal)
Sport Lisboa e Benfica je futsal momčad šprtskog društva SL Benfica iz Lisabona.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i SL Benfica (futsal) · Vidi više »
Slavko Ištvanić
Slavko Ištvanić (Čučerje kod Zagreba, 12. srpnja 1966.) hrvatski nogometaš.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Slavko Ištvanić · Vidi više »
Sporting Clube de Portugal
Sporting Clube de Portugal je športsko društvo iz portugalskog glavnog grada Lisabona, osnovano 1906.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Sporting Clube de Portugal · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Statut · Vidi više »
Tomo Šokota
Tomislav "Tomo" Šokota (Zagreb, 8. travnja 1977.) je bivši hrvatski nogometaš.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Tomo Šokota · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Vinkovci · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Zagreb · Vidi više »
Zvonimir Soldo
Zvonimir Soldo (Zagreb, 2. studenoga 1967.), bivši je hrvatski nogometaš i reprezentativac, danas nogometni trener.
Novi!!: MNK Futsal Dinamo i Zvonimir Soldo · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Futsal Dinamo, MNK Futsal Dinamo Zagreb.
