Brže od pregledniku!Sličnosti između Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorit
Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorit imaju 63 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Asteroidi, Astroblem, Astronomski objekt, Atmosfera, Bolid, Brzina, Celzij, Dušična kiselina, Eksplozija, Engleska, Ernst Florens Friedrich Chladni, Francuska, Godina, Gustoća, Helij, Hrašćina, Hrašćinski meteorit, Hrvatsko zagorje, Jetkanje, Kameni meteoriti, Komet, Kondriti, Kovine, Kristal, Kristalografija, Kugla, Legura, Mars, Masa, Metalni meteoriti, ..., Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteoroid, Meteorski pljusak, Minerali, Mjesec, Nikal, Olivin, Pirokseni, Plin, Povijest tehnologije, Prividna magnituda, Promjer, Radionuklid, Silikati, Starogrčki jezik, Stijena, Sunčev sustav, Sunce, Svemir, Temperatura, Tona, Udarni krater, Vladis Vujnović, Vodik, Widmanstättenove figure, Zemlja, Znanstvena metoda, Zvuk, 1751., 26. svibnja, 4 Vesta. Proširite indeks (33 više) »
Asteroidi
Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Najveći planetoid s gornje slike 4 Vesta (lijevo), s patuljastim planetom 1 Ceres (u sredini) i Zemljinim Mjesecom (desno) prikazanim u mjerilu. Hubbleove snimke 1 Ceresa. 951 Gaspra je prvi planetoid koji je bio uslikan iz blizine. Veličina prvih 10 otkrivenih planetoid u usporedbi s Mjesecom: 1 Ceres, 2 Pallas, 3 Juno, 4 Vesta, 5 Astraea, 6 Hebe, 7 Iris, 8 Flora, 9 Metis i 10 Hygiea. Površina planetoida 4 Vesta izbrazdana kraterima. 253 Mathilde je C - planetoid ili ugljikov planetoid, duljine je ono 50 kilometara, koji na sebi ima krater velik skoro polovicu duljine. Fotografija je snimljena 1997. sa svemirske letjelice ''NEAR Shoemaker''. date.
Asteroidi i Mala tijela Sunčevog sustava · Asteroidi i Meteorit ·
Astroblem
Arizoni, SAD. Uobičajeni oblici tektita. Astroblem (astro: zvijezda + grč. βλῆμα: rana) je udarni krater na Zemlji nastao padom manjega nebeskog tijela.
Astroblem i Mala tijela Sunčevog sustava · Astroblem i Meteorit ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Mala tijela Sunčevog sustava · Astronomski objekt i Meteorit ·
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Atmosfera i Mala tijela Sunčevog sustava · Atmosfera i Meteorit ·
Bolid
Zemlje. jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Arizoni, SAD. Bolid (grč. βολίς, genitiv βολίδος: hitalo, projektil), u astronomiji, je meteor velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem Mjeseca) koji izgleda kao vatrena kugla.
Bolid i Mala tijela Sunčevog sustava · Bolid i Meteorit ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Mala tijela Sunčevog sustava · Brzina i Meteorit ·
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Celzij i Mala tijela Sunčevog sustava · Celzij i Meteorit ·
Dušična kiselina
Dušična kiselina Dušična kiselina (lat. Aqua fortis, nitratna kiselina, HNO3) je izrazito korozivna i toksična jaka kiselina.
Dušična kiselina i Mala tijela Sunčevog sustava · Dušična kiselina i Meteorit ·
Eksplozija
Eksplozija je izuzetno brzo povećanje volumena medija.
Eksplozija i Mala tijela Sunčevog sustava · Eksplozija i Meteorit ·
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Engleska i Mala tijela Sunčevog sustava · Engleska i Meteorit ·
Ernst Florens Friedrich Chladni
Ernst Florens Friedrich Chladni (Wittenberg, 30. studenog 1756. – Breslau, danas Wrocław, 3. travnja 1827.), njemački fizičar i glazbenik.
Ernst Florens Friedrich Chladni i Mala tijela Sunčevog sustava · Ernst Florens Friedrich Chladni i Meteorit ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Francuska i Mala tijela Sunčevog sustava · Francuska i Meteorit ·
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Godina i Mala tijela Sunčevog sustava · Godina i Meteorit ·
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Gustoća i Mala tijela Sunčevog sustava · Gustoća i Meteorit ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Helij i Mala tijela Sunčevog sustava · Helij i Meteorit ·
Hrašćina
Hrašćina je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Hrašćina i Mala tijela Sunčevog sustava · Hrašćina i Meteorit ·
Hrašćinski meteorit
Ilustracija pada Hrašćanskog meteorita nastala prema opisu očevidaca Kada se metalni meteoriti poliraju i kemijski nagrizaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure (Prirodoslovni muzej u Beču). Uzorak koji se nalazi u Natural History Museum u Londonu (9,8 grama). Widmanstättenove figure (listići debljine 0,3 mm) vidljive na meteoritu Gibeon. Hrašćinski meteorit je željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje).
Hrašćinski meteorit i Mala tijela Sunčevog sustava · Hrašćinski meteorit i Meteorit ·
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Hrvatsko zagorje i Mala tijela Sunčevog sustava · Hrvatsko zagorje i Meteorit ·
Jetkanje
bakra dobiven jetkanjem. Jetkanje je postupak uklanjanja površine materijala djelovanjem nagrizajućih tvari.
Jetkanje i Mala tijela Sunčevog sustava · Jetkanje i Meteorit ·
Kameni meteoriti
Kameni meteoriti (aeroliti) se dijele na dvije grupe: kondriti i akondriti.
Kameni meteoriti i Mala tijela Sunčevog sustava · Kameni meteoriti i Meteorit ·
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Komet i Mala tijela Sunčevog sustava · Komet i Meteorit ·
Kondriti
Kondriti L6 iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu) Kondriti su vrsta kamenih meteorita.
Kondriti i Mala tijela Sunčevog sustava · Kondriti i Meteorit ·
Kovine
Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.
Kovine i Mala tijela Sunčevog sustava · Kovine i Meteorit ·
Kristal
kristalnu rešetku. Kristal kvarca. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. željeza su plave boje, a ugljika su crne boje i puno manji. Dijamantna rešetka: struktura kubičnog dijamanta. oktaedra. platine. Kristal (lat. crystallus od grč. ϰρύσταλλος: led, ledac, kremen prozirac) je fizikalno tijelo u čvrstom agregatnom stanju koje je građeno od pravilno trodimenzijski periodički raspoređenih atoma, iona ili molekula, to jest ima kristalnu strukturu.
Kristal i Mala tijela Sunčevog sustava · Kristal i Meteorit ·
Kristalografija
Kristalografija je znanost koja proučava kristale i kristalno stanje uopće.
Kristalografija i Mala tijela Sunčevog sustava · Kristalografija i Meteorit ·
Kugla
Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.
Kugla i Mala tijela Sunčevog sustava · Kugla i Meteorit ·
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Legura i Mala tijela Sunčevog sustava · Legura i Meteorit ·
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Mala tijela Sunčevog sustava i Mars · Mars i Meteorit ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Mala tijela Sunčevog sustava i Masa · Masa i Meteorit ·
Metalni meteoriti
Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Widmanstättenove figure (listići debljine 0,3 mm) vidljive na meteoritu Gibeon. Metalni meteoriti ili sideriti su meteoriti s velikim udjelom metala.
Mala tijela Sunčevog sustava i Metalni meteoriti · Metalni meteoriti i Meteorit ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Mala tijela Sunčevog sustava i Metar · Metar i Meteorit ·
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Mala tijela Sunčevog sustava i Metar u sekundi · Metar u sekundi i Meteorit ·
Meteor
Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).
Mala tijela Sunčevog sustava i Meteor · Meteor i Meteorit ·
Meteoroid
Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.
Mala tijela Sunčevog sustava i Meteoroid · Meteorit i Meteoroid ·
Meteorski pljusak
Leonidi iz 1866., ilustracija. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Perzeidi, meteorski roj. Leonidi za vrijeme vrhunca pojave meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Meteorski pljusak, meteorska kiša ili meteorski roj je pojava skupine meteora iz jedne točke na nebu (radijanta).
Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorski pljusak · Meteorit i Meteorski pljusak ·
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Mala tijela Sunčevog sustava i Minerali · Meteorit i Minerali ·
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Mala tijela Sunčevog sustava i Mjesec · Meteorit i Mjesec ·
Nikal
Nikal je kemijski element 10.
Mala tijela Sunčevog sustava i Nikal · Meteorit i Nikal ·
Olivin
thumb Mineral olivin je magnezijsko-željezoviti silikat s formulom (Mg,Fe)2SiO4.
Mala tijela Sunčevog sustava i Olivin · Meteorit i Olivin ·
Pirokseni
Grupa piroksena je grupa silikatnih minerala (točnije: inosilikati) koja ima vrlo veliku ulogu u izgradnji mnogih magmatskih i metamorfnih stijena.
Mala tijela Sunčevog sustava i Pirokseni · Meteorit i Pirokseni ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Mala tijela Sunčevog sustava i Plin · Meteorit i Plin ·
Povijest tehnologije
Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo.
Mala tijela Sunčevog sustava i Povijest tehnologije · Meteorit i Povijest tehnologije ·
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Mala tijela Sunčevog sustava i Prividna magnituda · Meteorit i Prividna magnituda ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Mala tijela Sunčevog sustava i Promjer · Meteorit i Promjer ·
Radionuklid
Znak za opasnost od radioaktivnosti oksid U3O8 (70% do 90%). Americij-241 koji se stavlja u detektore dima. ugljika-14 da otkrije starost materijala koji sadrži ugljikove spojeve, starosti do 60 000 godina. Ionizacijska komora djeluje na Geigerov brojač, koji radi kao proporcionalni brojač Ubrizgavanje tehnecija-99m. Radionuklid, radioaktivni element ili radioizotop je nuklid kod kojeg postoji višak mase ili energije, pa stabilnost postiže radioaktivnim raspadom: alfa raspad, beta raspad (beta minus i beta plus), gama zračenje, elektronski uhvat i drugi.
Mala tijela Sunčevog sustava i Radionuklid · Meteorit i Radionuklid ·
Silikati
Silikati su najveći razred minerala.
Mala tijela Sunčevog sustava i Silikati · Meteorit i Silikati ·
Starogrčki jezik
Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.
Mala tijela Sunčevog sustava i Starogrčki jezik · Meteorit i Starogrčki jezik ·
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Mala tijela Sunčevog sustava i Stijena · Meteorit i Stijena ·
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Mala tijela Sunčevog sustava i Sunčev sustav · Meteorit i Sunčev sustav ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Mala tijela Sunčevog sustava i Sunce · Meteorit i Sunce ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Mala tijela Sunčevog sustava i Svemir · Meteorit i Svemir ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Mala tijela Sunčevog sustava i Temperatura · Meteorit i Temperatura ·
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Mala tijela Sunčevog sustava i Tona · Meteorit i Tona ·
Udarni krater
'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.
Mala tijela Sunčevog sustava i Udarni krater · Meteorit i Udarni krater ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Mala tijela Sunčevog sustava i Vladis Vujnović · Meteorit i Vladis Vujnović ·
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Mala tijela Sunčevog sustava i Vodik · Meteorit i Vodik ·
Widmanstättenove figure
Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Widmanstättenove figure (listići debljine 0,3 mm) vidljive na meteoritu Gibeon. Widmanstättenove figure, Widmanstättenove linije ili Widmanstättenova struktura su posebne linije koje se javljaju kod kristala u legurama željeza i nikla, a mogu se naći u metalnim meteoritima i zato su osnova za razlikovanje izvanzemaljskoga od zemaljskog željeza.
Mala tijela Sunčevog sustava i Widmanstättenove figure · Meteorit i Widmanstättenove figure ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Mala tijela Sunčevog sustava i Zemlja · Meteorit i Zemlja ·
Znanstvena metoda
Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.
Mala tijela Sunčevog sustava i Znanstvena metoda · Meteorit i Znanstvena metoda ·
Zvuk
longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.
Mala tijela Sunčevog sustava i Zvuk · Meteorit i Zvuk ·
1751.
Bez opisa.
1751. i Mala tijela Sunčevog sustava · 1751. i Meteorit ·
26. svibnja
26.
26. svibnja i Mala tijela Sunčevog sustava · 26. svibnja i Meteorit ·
4 Vesta
4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.
4 Vesta i Mala tijela Sunčevog sustava · 4 Vesta i Meteorit ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorit imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorit
Usporedba između Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorit
Mala tijela Sunčevog sustava ima 139 odnose, a Meteorit ima 132. Kao što im je zajedničko 63, Jaccard indeks 23.25% = 63 / (139 + 132).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Mala tijela Sunčevog sustava i Meteorit. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
