Brže od pregledniku!
81 odnosi: Antarktika, Apsorpcijska spektroskopija, Arktik, Atmosfera, Automatska meteorološka postaja, Dakar, Državni hidrometeorološki zavod, Ekvator, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elementarna čestica, Emisija, Engleski jezik, Europska svemirska agencija, Frekvencija, Geostacionarni satelit, Golfska struja, Goriva, Hidrologija, Hrvatska, Infracrveno zračenje, Istraživački satelit, Kalahari, Kamera, Klimatske promjene, Konvekcija, Landsat, Led, Ledenjak, Liberija, Metar, Meteorološke pojave, Meteorološki uređaji, Mjerenje, Mjerni instrument, Obala Bjelokosti, Oblaci, Ocean, Oceanografija, Okoliš, Pješčana oluja, Plutača, Polarna regija, Proizvodnja električne energije, Protok, Proton, Pustinja, Putanja, Radijacija, Radiometar, ..., Radiosonda, Raketa, Razlučivanje, Razlučivost, Refleksija, Sahara, Snijeg, Spektar (fizika), Strujanje zraka, Sunčev vjetar, Sunce, Svemir, Svjetlost, Telekomunikacija, Teleskop, Televizija, Temperatura, Tok polja, Tropska oluja, Ujedinjeni narodi, Ultraljubičasto zračenje, Umjetni satelit, Vat, Videokamera, Vlažnost zraka, Vodena para, Vremenska prognoza, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja, Zemljopisna dužina. Proširite indeks (31 više) »
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Novi!!: Meteorološki satelit i Antarktika · Vidi više »
Apsorpcijska spektroskopija
Primjer primjene apsorpcione spektroskopije: apsorpcijskog spektar atmosfere planete izvan Sunčevog sustava - vidljiva je natrijova linija. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. Apsorpcijska spektroskopija se odnosi na spektroskopske tehnike koje mjere apsorpciju zračenja, nastalu zbog interakcije s uzorkom, kao funkciju frekvencije ili valne duljine.
Novi!!: Meteorološki satelit i Apsorpcijska spektroskopija · Vidi više »
Arktik
Države za teritorijem na dijelu Arktičkog područja Arktik, polarno područje oko Sjevernog pola, površine oko 26 400 000 km2.
Novi!!: Meteorološki satelit i Arktik · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Meteorološki satelit i Atmosfera · Vidi više »
Automatska meteorološka postaja
moru. Antarktici. Automatska meteorološka postaja provodi mjerenja glavnih meteoroloških pojava (elemenata), stalno (kontinuirano) ih zapisuju na magnetske zapise i javljaju radijskim ili žičanim putem sabirnim središtima.
Novi!!: Meteorološki satelit i Automatska meteorološka postaja · Vidi više »
Dakar
Dakar je glavni grad Senegala, smješten na poluotoku Zelenom rtu), na atlantskoj obali zemlje. Njegov položaj na krajnjem zapadu kontinenta (Dakar je najzapadniji afrički grad) čini ga središtem europske i transatlantske trgovine s Afrikom; ova činjenica mu je pomogla da se razvije u glavnu luku u regiji. Godine 2005. broj stanovnika područja utjecaja je bio oko 2,4 milijuna, od kojih oko milijun živi u užem dijelu grada. Pozicija mu je 14°41' sjeverno i 17°26' zapadno. Dakar je glavni administrativni centar Senegala, sjedište Senegalske Nacionalne Skupštine i Predsjedničke palače.
Novi!!: Meteorološki satelit i Dakar · Vidi više »
Državni hidrometeorološki zavod
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) tijelo je državne uprave Republike Hrvatske.
Novi!!: Meteorološki satelit i Državni hidrometeorološki zavod · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Meteorološki satelit i Ekvator · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Meteorološki satelit i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Novi!!: Meteorološki satelit i Elektron · Vidi više »
Elementarna čestica
Higgsovim bozonom. standardnim modelom. Elementarna čestica ili temeljna čestica spada u podgrupu subatomskih čestica i odlikuje se najvećim stupnjem elementarnosti (temeljnosti).
Novi!!: Meteorološki satelit i Elementarna čestica · Vidi više »
Emisija
Emisija (lat. emissio) može značiti.
Novi!!: Meteorološki satelit i Emisija · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Meteorološki satelit i Engleski jezik · Vidi više »
Europska svemirska agencija
Europska svemirska agencija (ESA) osnovana je 20. ožujka 1964. godine.
Novi!!: Meteorološki satelit i Europska svemirska agencija · Vidi više »
Frekvencija
Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).
Novi!!: Meteorološki satelit i Frekvencija · Vidi više »
Geostacionarni satelit
putanji. Meteorološki satelit (geostacionarni satelit) METEOSAT 8, poznat i kao MSG 1. Geostacionarni satelit (grč. γη (Gea): Zemlja + kasnolat. stationarius: koji miruje) je umjetni Zemljin satelit koji se giba geosinkrono (istodobno s okretanjem Zemlje oko svoje osi), i pod inklinacijom orbite od 0° pa se čini da miruje iznad određene točke na ekvatoru.
Novi!!: Meteorološki satelit i Geostacionarni satelit · Vidi više »
Golfska struja
Površinska temperatura vode u zapadnom Atlantiku. Sjeverna Amerika se čini crna i tamnoplava (hladno), a Golfska struja crveno (toplo). Izvor: NASA Golfska struja je topla, brza morska struja u Atlantiku.
Novi!!: Meteorološki satelit i Golfska struja · Vidi više »
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Novi!!: Meteorološki satelit i Goriva · Vidi više »
Hidrologija
Voda pokriva 70% Zemljine površine. Podjela hidrologije. Hidrologija (grčki: ὕδωρ/hidōr + λόγος/lógos), znanost o vodi, njenim fizikalnim svojstvima i pojavljivanju u prirodi.
Novi!!: Meteorološki satelit i Hidrologija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Meteorološki satelit i Hrvatska · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Meteorološki satelit i Infracrveno zračenje · Vidi više »
Istraživački satelit
Sputnik 3. Ariane 501 s četiri istraživačka satelita iz serije ''Cluster''. Istraživački satelit je umjetni satelit namijenjen znanstvenim istraživanjima bližeg i daljnjega Zemljina okružja, primjerice gornjih slojeva Zemljine atmosfere, njezina magnetskog polja, istraživanju drugih nebeskih tijela, svemirskoga prostora među njima, kozmičkoga zračenja i drugog.
Novi!!: Meteorološki satelit i Istraživački satelit · Vidi više »
Kalahari
Namibiji. Pustinja Kalahari (crveno). Kalahari (afrikaans: Dorsland) je pustinja u južnoj Africi.
Novi!!: Meteorološki satelit i Kalahari · Vidi više »
Kamera
Kamera (lat. camera, od grč. ϰαμάρα: svod; sobica, izba) je uređaj za dobivanje slikovnih zapisa.
Novi!!: Meteorološki satelit i Kamera · Vidi više »
Klimatske promjene
globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.
Novi!!: Meteorološki satelit i Klimatske promjene · Vidi više »
Konvekcija
Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).
Novi!!: Meteorološki satelit i Konvekcija · Vidi više »
Landsat
Satelit Landsat 7 Landsat je najstariji postojeći sustav za snimanje Zemlje iz svemira.
Novi!!: Meteorološki satelit i Landsat · Vidi više »
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Novi!!: Meteorološki satelit i Led · Vidi više »
Ledenjak
Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.
Novi!!: Meteorološki satelit i Ledenjak · Vidi više »
Liberija
Liberija je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Meteorološki satelit i Liberija · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Meteorološki satelit i Metar · Vidi više »
Meteorološke pojave
oblake. zalaska Sunca. Zemlji. °C). Njemačkoj (crnom bojom). globalnog zatopljenja. Izobare na meteorološkoj karti. Bratislavi viđena s vrha mosta ''Nový Most'' (2005). bure, Nin. tropskoj šumi. Kaliforniji. Tornado. Pijavica. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. grmljavinske oluje. Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. Posljedica kisele kiše. sušom. Dvostruka duga. moru. Santa Cruzu (Kalifornija), SAD. Meteorološke pojave ili meteorološki elementi su veličine kojima se prikazuje fizikalno stanje atmosfere i fizikalne pojave u njoj.
Novi!!: Meteorološki satelit i Meteorološke pojave · Vidi više »
Meteorološki uređaji
Automatska meteorološka postaja. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Tradicionalni barograf (bez kućišta). živom. Živini barometri iz 1890. kardanskim zglobom tako da je cijev uvijek okomita. elastičnih tijela zbog djelovanja tlaka. Celzijevim stupnjevima. Maksimalni i minimalni termometri. termometra smještena na istom stalku. vlagu i da se pri tom produžava. Vjetrulja. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. anemometrom. Anemometar s vrućom žicom. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. lizimetrima u Kittendorfu, Njemačka. Presjek kroz lizimetarsku postaju. Pirheliometar, istraživački tip. Piranometar. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Crookesov radiometar u radu. Campbell–Stokesov heliograf. Nefoskop. izvora svjetlosti za procjenu vidljivosti. zračnim lukama). Meteorološki uređaji ili meteorološki instrumenti služe za opažanje, mjerenje i bilježenje atmosferskih pojava.
Novi!!: Meteorološki satelit i Meteorološki uređaji · Vidi više »
Mjerenje
Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima površinu ''P.
Novi!!: Meteorološki satelit i Mjerenje · Vidi više »
Mjerni instrument
Sat mjeri vrijeme Kronometar Prikaz vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. Promjena energije iz pravocrtnog kretanja u kružno kretanje Toplina je oblik energije, koja je djelomično potencijalna energija, a djelomično kinetička energija Sunčani sat Nogometaš će prenijeti svoju energiju na loptu, koja će izvršiti rad. Kod udarca veće snage, lopta će prije stići do cilja Pješčani sat Mjerni instrument služi za neposredno mjerenje fizikalnih mjerenih veličina.
Novi!!: Meteorološki satelit i Mjerni instrument · Vidi više »
Obala Bjelokosti
Obala Bjelokosti ili Bjelokosna Obala (službeno Republika Côte d'Ivoire, a u starijoj literaturi i Obala Slonove Kosti), država je u zapadnoj Africi.
Novi!!: Meteorološki satelit i Obala Bjelokosti · Vidi više »
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Novi!!: Meteorološki satelit i Oblaci · Vidi više »
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Novi!!: Meteorološki satelit i Ocean · Vidi više »
Oceanografija
Oceanografija (Ocean + grčki γράφειν.
Novi!!: Meteorološki satelit i Oceanografija · Vidi više »
Okoliš
Okoliš može biti primjerice.
Novi!!: Meteorološki satelit i Okoliš · Vidi više »
Pješčana oluja
Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. Pješčana oluja je meteorološki fenomen koji se pojavljuje u suhim i polusuhim područjima.
Novi!!: Meteorološki satelit i Pješčana oluja · Vidi više »
Plutača
Automatska meteorološka postaja na plutači. Navigacijska plutača. Drifter. Plutača ili bova je plutajuće tijelo vezano ili usidreno na određenome mjestu na moru, rijeci ili jezeru, a služi za vez brodova ili čamaca (privezna plutača), kao oznaka opasnosti, plovnoga puta, sidrišta i slično (označna ili navigacijska plutača), meteorološka i oceanografska mjerenja (meteorološka, oceanografska plutača - automatska meteorološka postaja) i drugo.
Novi!!: Meteorološki satelit i Plutača · Vidi više »
Polarna regija
Zemlji subpolarna područja (tundra) Zemljine polarne regije su područja globusa koja okružuju polove, a nalaze se sjeverno od Arktičkog i južno od Antarktičkog kruga.
Novi!!: Meteorološki satelit i Polarna regija · Vidi više »
Proizvodnja električne energije
Izmjenični sinkroni električni generator s četiri para polova na rotoru. Leclansheov članak (baterija). Proizvodnja električne energije koristi električnu potencijalnu energiju koja nastaje odvajanjem elektrona iz elektronskih omotača atoma.
Novi!!: Meteorološki satelit i Proizvodnja električne energije · Vidi više »
Protok
Mjerna prigušnica prema standardu ISO 5167. Protok (oznaka Q ili q) je fizikalna veličina koja opisuje količinu nekoga fluida (tekućina ili plin) što protječe promatranim presjekom (na primjer cijevi, riječnoga korita, srčane arterije) u vremenskom intervalu.
Novi!!: Meteorološki satelit i Protok · Vidi više »
Proton
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. atomskih jezgri. Tunel LHC-a (Veliki hadronski sudarivač). atomske jezgre. Proton (engl., prema grč. πρῶτον: prvo; oznaka p) je stabilna subatomska čestica koja je sastavni dio svih atomskih jezgri.
Novi!!: Meteorološki satelit i Proton · Vidi više »
Pustinja
Sahari Pustinja Mohave Pustinja je suho područje koje nastaje na mjestima u nedostatku vlage i vegetacije pri izraženom zagrijavanju i hlađenju tla, pa je ono podložno mehaničkom (fizičkom) trošenju čime nastaje sitni, rastresiti i suhi materijal na površini, koji se zatim oblikuje egzogenim eolskim procesima.
Novi!!: Meteorološki satelit i Pustinja · Vidi više »
Putanja
balistička krivulja Zelena putanja: Newtonova balistička krivulja. m/s pod različitim kutevima (u vakuumu). godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. Putanja, staza ili trajektorija je krivulja koju tijekom gibanja opisuju materijalna točka ili središte mase nekog fizikalnog tijela.
Novi!!: Meteorološki satelit i Putanja · Vidi više »
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Novi!!: Meteorološki satelit i Radijacija · Vidi više »
Radiometar
Crookesov radiometar u radu. Radiometar je aparat ili mjerni instrument koji energiju toplinskog zračenja pretvara u mehaničku energiju kretanja.
Novi!!: Meteorološki satelit i Radiometar · Vidi više »
Radiosonda
Puštanje radiosonde. Radiosonda. meteorološkoj karti. Europe, listopad 1874. Radiosonda je uređaj za određivanje temperature, vlažnosti zraka i tlaka zraka te smjera vjetra u Zemljinoj atmosferi do približno 40 kilometara visine.
Novi!!: Meteorološki satelit i Radiosonda · Vidi više »
Raketa
Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.
Novi!!: Meteorološki satelit i Raketa · Vidi više »
Razlučivanje
* Razlučivanje je sposobnost mjernog instrumenta ili postupka da razlikuje bliska svojstva, stanja ili pojave, ili pak dijelove cjeline.
Novi!!: Meteorološki satelit i Razlučivanje · Vidi više »
Razlučivost
Razlučivost ili rezolucija veličina kojom se definira mogućnost razdvajanja/razaznavanja sitnih detalja kojom se opisuje kakvoća slike.
Novi!!: Meteorološki satelit i Razlučivost · Vidi više »
Refleksija
ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Refleksija (kasnolat. reflexio: odbijanje) ili refleksija valova (odbijanje valova), u fizici, je odbijanje ravnih valova na graničnoj površini dvaju sredstava (medija).
Novi!!: Meteorološki satelit i Refleksija · Vidi više »
Sahara
Satelitska snimka Sahare Mjesečina na Sahari Sahara je najveća vruća pustinja na Zemlji te treća najveća (nakon Antarktičke i Arktičke pustinje), površine preko 9.100.000 km² koja se nalazi u Sjevernoj Africi.
Novi!!: Meteorološki satelit i Sahara · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Meteorološki satelit i Snijeg · Vidi više »
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Novi!!: Meteorološki satelit i Spektar (fizika) · Vidi više »
Strujanje zraka
krilu zrakoplova. Zemlji. Vjetar je pretežno vodoravno strujanje zraka. Strujanje zraka ne ovisi samo o silama koje djeluju u atmosferi, nego i o trenutnom stanju atmosfere.
Novi!!: Meteorološki satelit i Strujanje zraka · Vidi više »
Sunčev vjetar
Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.
Novi!!: Meteorološki satelit i Sunčev vjetar · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Meteorološki satelit i Sunce · Vidi više »
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Novi!!: Meteorološki satelit i Svemir · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Meteorološki satelit i Svjetlost · Vidi više »
Telekomunikacija
Antena za satelitsku komunikaciju u najvećem postrojenju za satelitske komunikacije, Raisting, Bavarska, Njemačka Telekomunikacija se javlja kada nastane razmjena informacija između izvora informacije i odredišta informacije s pomoću tehnologije.
Novi!!: Meteorološki satelit i Telekomunikacija · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Meteorološki satelit i Teleskop · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Meteorološki satelit i Televizija · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Meteorološki satelit i Temperatura · Vidi više »
Tok polja
''S''. U matematici i fizici tok vektorskog polja je jedna od najreprezentativnijih veličina za vektorsko polje.
Novi!!: Meteorološki satelit i Tok polja · Vidi više »
Tropska oluja
Pogled na tropsku oluju iz svemira. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1985. do 2005. Područje tropskih ciklona u svijetu od 1945. do 2006. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Uragan Isabel iz 2003. Tropska oluja je meteorološka pojava na Zemlji koja se sastoji od brzih vjetrova te mnogo kiše.
Novi!!: Meteorološki satelit i Tropska oluja · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Meteorološki satelit i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Novi!!: Meteorološki satelit i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »
Umjetni satelit
Prvi zabilježeni umjetni satelit bio je Sputnik 1 koji je bio lansiran iz SSSR-a 1957. eng. ''Advanced Extremely High Frequency''). Meteorološki satelit u radu. Zemljinom vrtnjom. Svemirski teleskop Hubble. Međunarodna svemirska postaja. Termoelektrični generator ili Peltierov element. Sustav za termoregulaciju na umjetnom satelitu MESSENGER koji je bio u putanji oko planeta Merkura. Zemlju. m/s ili 7,91 km/s. Ta se brzina zove i prvom kozmičkom brzinom. Umjetni satelit (od lat. satelles, genitiv satellitis: pratilac, pomoćnik) je automatska svemirska letjelica bez posade, koja se kao umjetno nebesko tijelo giba u putanji (orbiti) oko Zemlje, nekoga drugog planeta ili nebeskoga tijela.
Novi!!: Meteorološki satelit i Umjetni satelit · Vidi više »
Vat
Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.
Novi!!: Meteorološki satelit i Vat · Vidi više »
Videokamera
Videokamera televizijske kuće. Videokamera ime je za elektronički uređaj koji služi za zapisivanje pokretnih slika.
Novi!!: Meteorološki satelit i Videokamera · Vidi više »
Vlažnost zraka
tropskoj šumi. bocom. cvijeću. vlagu i da se pri tom produžava. termometra smještena na istom stalku. Vlažnost zraka jest količina vodene pare koja je sadržana u zraku ili atmosferi.
Novi!!: Meteorološki satelit i Vlažnost zraka · Vidi više »
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Novi!!: Meteorološki satelit i Vodena para · Vidi više »
Vremenska prognoza
atmosferske fronte. radiosonde. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti. Hladna fronta koja se povlači, s čistim i bistrim zrakom iza. Pijavica. Svjetske meteorološke organizacije. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Meteorološka postaja. Vremenska prognoza (grč. πρόγνωσις: prethodno znanje), prognoza vremena ili predviđanje vremena je znanstveno utemeljeno predviđanje vremenskih prilika.
Novi!!: Meteorološki satelit i Vremenska prognoza · Vidi više »
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Novi!!: Meteorološki satelit i Zemlja · Vidi više »
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Novi!!: Meteorološki satelit i Zemljina atmosfera · Vidi više »
Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja
atmosferu. atmosferu. Zemlji. Sunca kod zalaska. masu stupca zraka nego kad je Sunce u zenitu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. energije. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Optička debljina i optička masa atmosfere. otopinu pigmenta rodamina 6B. Zraka svjetlosti postaje sve slabija kako prolazi kroz otopinu. Zemljine atmosfere. Pirheliometar. zenitnom daljinom.
Novi!!: Meteorološki satelit i Zemljina ravnoteža Sunčevog zračenja · Vidi više »
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Novi!!: Meteorološki satelit i Zemljopisna dužina · Vidi više »
