Brže od pregledniku!
25 odnosi: Bazalt, Geofizika, Geokemija, Geologija, Gnajs, Granit, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Intruzivne stijene, Magma, Magmatske stijene, Metamorfne stijene, Milan Herak, Mineralogija, Mramor, Pješčenjak, Prirodne znanosti, Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu, Sedimentne stijene, Stijena, Termodinamika, Vapnenac, Velebit, Zemljin plašt, Zemljina kora.
Bazalt
Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.
Novi!!: Petrologija i Bazalt · Vidi više »
Geofizika
date.
Novi!!: Petrologija i Geofizika · Vidi više »
Geokemija
Geokemija je znanost koja se bavi proučavanjem sastava Zemlje i drugih planeta, kemijskih procesa i reakcija koje su primjerice odgovorne za sastav stijena i tla.
Novi!!: Petrologija i Geokemija · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Petrologija i Geologija · Vidi više »
Gnajs
Gnajs Gnajs je metamorfna stijena koja ovisno o postanku ima različitu strukturu: dinamotermalni gnajsevi imaju granolepidoblastičnu, a kataklastični okcastu ili flaser strukturu.
Novi!!: Petrologija i Gnajs · Vidi više »
Granit
rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.
Novi!!: Petrologija i Granit · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Petrologija i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Intruzivne stijene
Vrste intruzija: 1. lakolit, 2. mali dajk, 3. batolit, 4. dajk, 5. sklad, 6. vulkanski čep, 7. lopolit Intruzivna stijena nastaje kada magma prodire kroz postojeću stijenu, pri čemu se ispod površine hlađenjem kristalizira i skrutnjava, formirajući pritom magmatske intruzije kao što su batolit, dajk, sklad, lakolit i vulkanski čep.
Novi!!: Petrologija i Intruzivne stijene · Vidi više »
Magma
Havajski tok lave (lava je ekstruzivni ekvivalent magme) Magma je rastaljeni stijenski materijal koji se nalazi ispod Zemljine površine (ili površine nekog drugog terestričkog planeta), a vrlo često se nakuplja u magmastkim komorama.
Novi!!: Petrologija i Magma · Vidi više »
Magmatske stijene
Magmatske stijene nastaju kada se magma hladi i skrutnjava, s ili bez kristalizacije, ispod površine kao intruzivne stijene ili na površini kao efuzivne stijene.
Novi!!: Petrologija i Magmatske stijene · Vidi više »
Metamorfne stijene
Kvarcit, vrsta metamorfne stijene Metamorfna stijena onaj je stijena koja nastaje kao rezultat transformacije već postojećega tipa stijene, protolita ili edukta, ali u temperaturnim granicama do 180 °C (po nekima 200 °C), što predstavlja gornju granicu dijageneze, do početka anateksisa – parcijalnog taljenja sustava (a ta granica ovisi o sastavu protolita).
Novi!!: Petrologija i Metamorfne stijene · Vidi više »
Milan Herak
Milan Herak (Brašljevica, 5. ožujka 1917. – Zagreb, 26. travnja 2015.), hrvatski geolog, paleontolog i akademik.
Novi!!: Petrologija i Milan Herak · Vidi više »
Mineralogija
Mineralogija je jedna od znanosti o Zemlji koja se bavi proučavanjem minerala, njihovog kemijskog sastava, kristalne strukture i fizičkih svojstava.
Novi!!: Petrologija i Mineralogija · Vidi više »
Mramor
Mramor Taj Mahal - svjetski poznati spomenik načinjen je od mramora Mramor (latinski marmor Brački mramor (pučiški kamenolom) je cijenjen u cijelome svijetu te su mnoge građevine koristile upravo ovaj kamen (od Teodorikovog mauzoleja u Ravenni iz 5. st. do Bijele kuće u Washingtonu). Kada govorimo o bračkom mramoru moramo imati na umu da se zapravo ne radi o mramoru. Drugo ime za brački mramor je i "sivac".
Novi!!: Petrologija i Mramor · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Petrologija i Pješčenjak · Vidi više »
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Novi!!: Petrologija i Prirodne znanosti · Vidi više »
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Novi!!: Petrologija i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu
Zgrada Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu Rudarsko-geološko-naftni fakultet (RGNF, RGN fakultet) je visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Petrologija i Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Sedimentne stijene
Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.
Novi!!: Petrologija i Sedimentne stijene · Vidi više »
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Novi!!: Petrologija i Stijena · Vidi više »
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Novi!!: Petrologija i Termodinamika · Vidi više »
Vapnenac
Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).
Novi!!: Petrologija i Vapnenac · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Petrologija i Velebit · Vidi više »
Zemljin plašt
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljin plašt je debela ljuska, sastavljena od gustih stijena, koja okružuje vanjsku tekuću jezgru, a nalazi se direktno ispod relativno tanke Zemljine kore.
Novi!!: Petrologija i Zemljin plašt · Vidi više »
Zemljina kora
Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.
Novi!!: Petrologija i Zemljina kora · Vidi više »
