Komunikacija

791 odnosi: A Coruña, Aabenraa, Aachen, Aalborg, Aarhus, Ašgabat, Adana, Agrigento, Aix-en-Provence, Alba Iulia, Albanija, Aleksandropoli, Alessandria, Algeciras, Alicante (grad), Almati, Almería, Alta, Altdorf (Uri), Amiens, Amsterdam, Ancona, Andijan, Ankara, Annecy, Antalya, Antička Teba (Grčka), Antwerpen, Aosta, Arad, Arezzo, Arles, Armavir (Krasnodarski kraj, Rusija), Armenija, Arnhem, Arras, Astana, Astara, Astrahan, Świnoujście, Atena, Augsburg, Austrija, Auxerre, Avignon, Azerbajdžan, Łódź, Łowicz, Šiauliai, Šibenik, ..., Španjolska, Šumen, Švedska, Švicarska, İzmir, İzmit, Ženeva, Žiar nad Hronom, Žilina, Žitomir (Ukrajina), Čačak, Češka, Čeljabinsk, Černovci, České Budějovice, Örebro, Örnsköldsvik, Östersund, Ćustendil, Ålesund, Åre, Évora, Babrujsk, Bacău, Baden-Baden, Baia Mare, Bajona, Baku, Bamberg, Banja Luka, Baranaviči, Barča, Barcelona, Bari, Barysaŭ, Basel, Bastia, Batumi, Böblingen, Bălți, Beč, Bečko Novo Mjesto, Bedža, Belfast, Belgija, Belgorod, Bellinzona, Beograd, Bergamo, Bergen, Berlin, Bern, Besançon, Białystok, Biškek, Biel, Bielefeld, Bihać, Bijelo Polje, Bilbao, Bingen am Rhein, Birmingham, Bitburg, Bitola, Bjelorusija, Blagoevgrad, Bologna, Bolzano (Italija), Bordeaux, Bosanski Petrovac, Bosna i Hercegovina, Botevgrad, Boulogne-sur-Mer, Bradford, Brașov (grad), Braga, Bratislava, Braunau na Innu, Braunschweig, Bregenz, Bremen, Bremerhaven, Brescia, Brest (Bjelorusija), Brig, Brindisi, Bristol, Brixen, Brjansk, Brno, Brugge, Bruxelles, Budimpešta, Bugarska, Buhara, Bukurešt, Burgas, Burgos, Bursa, Buzău, Bydgoszcz, Caen, Cagliari, Calais, Calatayud, Cambridge, Cannes, Cardiff (Wales), Caserta, Catania, Catanzaro, Cáceres, Cádiz (grad), Córdoba, Celje, Cerignola, Cesena, Ceyhan (razdvojba), Chamonix-Mont-Blanc, Charleroi, Chaves, Châlons-en-Champagne, Chemnitz, Chur, Clermont-Ferrand, Cluj-Napoca, Coimbra, Colmar, Como, Constanța, Cork, Cosenza, Cottbus, Coventry, Craiova, Cremona, Crna Gora, Częstochowa, Danska, Darmstadt, Daugavpils, Düsseldorf, Debal'ceve, Debrecin, Dej, Dessau-Roßlau, Deve, Dijon, Dimitrovgrad (Bugarska), Diyarbakır, Dnjipro (grad), Doboj, Dole, Donaueschingen, Doncaster, Donjeck, Dortmund, Drammen, Dresden, Drobeta-Turnu Severin, Dušanbe, Dublin, Dubrovnik, Duisburg, Dunajská Streda, Edinburgh, Edirne, Eindhoven, Ekaterinburg, Elbasan, Erevan, Erfurt, Erlangen, Esbjerg, Eskişehir, Eskilstuna, Estonija, Eupen, Europska mreža međunarodnih pravaca, Eurotunel, Euskirchen, Faro, Federico García Lorca, Feldkirch, Finska, Firenca, Flensburg, Florina, Focșani, Foggia, Forlì, Francuska, Frankfurt na Majni, Freiburg, Fulda, Garmisch-Partenkirchen, Gaziantep, Gävle, Göteborg, Göttingen, Gdanjsk, Gdynia, Genova, Gent, Gera, Gevgelija, Gießen, Giurgiu, Gjumri, Glasgow, Gniezno, Gomel, Gori, Goris, Gorzów Wielkopolski, Granada, Graz, Grčka, Grenoble, Grimsby, Groningen, Grosseto, Gruzija, Guadalajara, Hag, Hagen, Halle (Saale), Hamburg, Hanau, Hania, Hannover, Haparanda, Harkiv, Haskovo, Heidelberg, Heilbronn, Helsingør, Helsingborg, Helsinki, Hengelo, Hildesheim, Hilversum, Hof, Horasan, Horsens, Hrvatska, Huelva (grad), Huesca, Iași, Igra, Ingolstadt, Innsbruck, Inverness, Irak, Irska, Istanbul, Italija, Ivrea, Jaén, Jajce, Jalta, Janjina (Grčka), Jönköping, Jõhvi, Jelabuga, Jena, Jihlava, Jura (Mađarska), Jyväskylä, Kaiserslautern, Kalamata, Kalinjingrad, Kalmar, Kaluga, Kardam, Karlovac, Karlovy Vary, Karlsruhe, Karlstad, Kars, Kassel, Katowice, Kaunas, Kavala, Kazahstan, Köln, Kečkemet, Kerč, Kišinjev, Kielce, Kijev, Kina, Kingston na Hullu, Kirgistan, Kirmied, Kiruna, Klagenfurt, Klaipėda, Klin, Knin, Košice, Koblenz, Kobryn, Kohtla-Järve, Komotini, Kopenhagen, Koper, Korçë, Korint, Kortrijk, Kosovo, Kosovska Mitrovica, Kozani, Krakov, Kraljevo, Kraljičin Gradac, Kranj, Krasnodar, Krefeld, Kristiansand, Kristianstad, Kropyvnyckyj, Kumanovo, Kuopio, Kursk, Kutaisi, La Rochelle, Lahti, Lamia, Langres, Larisa, Latvija, Lausanne, Lavov, Lörrach, Lübeck, Le Havre, Le Mans, Lecce, Leeds, Lefkada, Leicester, Leipzig, Liège, Liberec, Lida, Lienz, Lille, Lillehammer, Limerick, Limoges, Limuzina, Lindau, Linz, Lisabon, Litva, Liverpool, Livorno, Ljubljana, Logroño, London, Lučenec, Lubin, Lublin, Lucca, Ludwigshafen, Lugano, Lugansk, Lugoj, Luksemburg, Luleå, Luxembourg, Luzern, Lyon, Maastricht, Mađarska, Madrid, Magdeburg, Mahačkala, Mainz, Malmö, Manchester, Mannheim, Maribor, Mariupolj, Marseille, Málaga, Mérida, München, Messina, Metz, Miškolc, Middelfart, Mikolajiv, Milano, Minsk, Mladá Boleslav, Modena, Mohač, Moldavija, Molde, Mons, Montpellier, Mora, Moskva, Mostar, Mulhouse, Murmansk, Naberežnije Čelni, Nagyatád, Nahičevan, Namur, Nancy, Nantes, Napulj, Narva, Nîmes, Nürnberg, Negotin, Negru Vodă, Neum, Newcastle upon Tyne, Niš, Nižnji Novgorod, Nica, Nijmegen, Nikšić, Nitra, Nizozemska, Njemačka, Nola, Nordkapp, Norrköping, Norveška, Nottingham, Nova Zagora, Novara, Novi Sad, Novorosijsk, Nusaybin, Nyíregyháza, Oš, Oberhausen, Odense, Odesa, Offenburg, Ohrid, Olbia, Olomouc, Olten, Omsk, Opatija, Opole, Opuzen, Oradea, Orša, Orel, Oresundski most, Orléans, Osijek, Oslo, Osnabrück, Oulu, Oxford, Padova, Palanga, Palermo, Pančevo, Panevežis, Paraćin, Paris, Parma, Passau, Patras, Pau, Pavlodar, Pazardžik, Pärnu, Périgueux, Pelhřimov, Perm (Permski kraj, Rusija), Pernik, Perugia, Pescara, Petrovac (Budva, Crna Gora), Pforzheim, Piacenza, Pirej, Pirot, Pisa, Pistoia, Pitești, Pleven, Ploiești, Plovdiv, Plzeň, Podgorica, Podolsk, Poitiers, Poljska, Poltava, Poprad, Porto, Porto Torres, Portogruaro, Portugal, Postojna, Potenza, Poznanj, Prag, Prešov, Preveza, Priština, Prievidza, Prijepolje, Pskov, Ptuj, Pula, Radom, Ravenna, Râmnicu Vâlcea, Regensburg, Reggio Calabria, Reims, Rennes, Riga, Rijeka, Rim, Rimini, Rivne, Rožňava, Rosenheim, Rostock, Rostov (razdvojba), Rostov na Donu, Rotterdam, Rouen, Rovaniemi, Ružomberok, Rumunjska, Ruse, Rusija, Rustavi, Rzeszów, Saarbrücken, Saint-Étienne, Salamanca, Salerno, Salzburg, Samara, Samarkand, Sambotel, Samsun, San Sebastián (Baskija), Sankt Vith, Sankt-Peterburg, Sanremo, Sansepolcro, Santander, Santarém, Sarajevo, Saratov, Sassari, Satu Mare, Södertälje, Słupsk, Schaffhausen, Schwerin, Schwyz, Sebeș, Segedin, Ser, Serdar, Setúbal, Sevilla, Sfântu Gheorghe (Covasna), Sheffield, Siófok, Sibiu, Siena, Simferopolj, Sirakuza, Sirija, Sisak, Sjeverna Makedonija, Skadar, Skara, Skoplje, Slavonski Brod, Sliven, Slonim, Slov"jans'k, Slovačka, Slovenija, Smolensk, Soči, Sofija, Solothurn, Solun, Sombor, Southampton, Sparta, Spittal na Dravi, Split, Srbija, Stara Gradiška, Stara Zagora, Stavanger, Stockerau, Stockholm, Stolni Biograd, Stralsund, Strasbourg, Struga, Stuttgart, Subotica, Suceava, Suhumi, Sundsvall, Swansea, Szczecin, Szekszárd, Szolnok, Taškent, Tadžikistan, Taganrog, Tallinn, Tambov, Tampere, Taranto, Tarnów, Tarragona, Tartu, Tatabánya, Târgu Mureș, Tbilisi, Tedžen, Temišvar, Teplice, Ternopolj, Tirana, Tiraspol, Tjumenj, Torino, Toruń, Toulouse, Tours, Trabzon, Trelleborg, Trenčin, Trier, Tripoli, Trnava, Trollhättan, Tromsø, Trondheim, Troyes, Trst, Tudela, Tula, Tulcea, Turda, Turkmenistan, Turku, Turska, Tver, Užgorod, Užice, Uddevalla, Udine, Ufa, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ulcinj, Ulm, Umeå, Uppsala, Utrecht, Uzbekistan, Vaasa, Valašské Meziříčí, Valence, Valencia, Valenciennes, Valga, Valladolid, Vanadzor, Varaždin, Varšava, Varna, Västerås, Västervik, Veľký Meder, Vejle, Veles (grad), Veliki Novgorod, Velikije Luki, Veliko Trnovo, Venecija, Ventimiglia, Ventspils, Verona, Verviers, Vesoul, Vesprim, Vicenza, Vidin, Vigo, Villach, Villarreal, Villingen-Schwenningen, Vilnius, Vinica (Ukrajina), Virovitica, Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija), Volgograd, Voronjež, Vršac, Wale, Würzburg, Weimar, Wels, Wetzlar, Wieluń, Wiesbaden, Winterthur, Wismar, Wrocław, Wuppertal, Ystad, Zadar, Zagreb, Zaječar, Zamora, Zaragoza, Zürich, Zenica, Zielona Góra, Znojmo, Zvolen, Zwolle. Proširite indeks (741 više) » « Stisni indeks

A Coruña

A Coruña (španjolski La Coruña; galicijski A Coruña) je grad u Španjolskoj autonomnoj zajednici Galiciji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i A Coruña · Vidi više »

Aabenraa

Grad Aabenraa ili Åbenrå (njemački: Apenrade, južnojyllandski (Sønderjysk): Affenråe) sa stanovništvom od 15,806 (1.siječnja 2010.) je smješten na samom početku fjorda Aabenraa, rukavcu Malog Belta (danski: Lillebælt) u Danskoj, na samom jugu poluotoka Jylland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aabenraa · Vidi više »

Aachen

Aachen (od zapadno-germanskog Ahha.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aachen · Vidi više »

Aalborg

Aalborg, stari grad i luka na sjevernom dijelu poluotoka Jyllanda (Region Nordjylland) na Limfjordu povezan mostovima s gradom Nørresundby čini četvrti najveći grad u Danskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aalborg · Vidi više »

Aarhus

Gradsko kazalište Aarhus (od 1948. do 31. prosinca 2010. imenom Århus) je drugi grad po veličini u Danskoj i najveća danska luka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aarhus · Vidi više »

Ašgabat

Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ašgabat · Vidi više »

Adana

Adana je s 1,617.284 stanovnika (procjena za 2011.) peti po veličini grad u Turskoj i glavni grad istoimene pokrajine na jugu zemlje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Adana · Vidi više »

Agrigento

Agrigento ili Agrigent (do 1927. poznat kao Girgenti na sicilijanskom) je grad u jugozapadnoj Siciliji, oko 4 km udaljen od obale; glavni grad istoimene pokrajine i biskupsko sjedište.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Agrigento · Vidi više »

Aix-en-Provence

Aikška katedrala. Aix-en-Provence je lječilišni grad na jugu Francuske, sjedište istoimene nadbiskupije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aix-en-Provence · Vidi više »

Alba Iulia

Alba Iulia (stariji hrvatski naziv: Erdeljski Biograd,D. Celing:, Glas Slavonije, 22. srpnja 2014. Pristupljeno 26. srpnja 2014. stari rumunjski i slavenski naziv: Bălgrad, njemački:Karlsburg, Carlsburg ili Weißenburg, mađarski:Gyulafehérvár, u starijim izvorima Károlyfehérvár, Erdélyifehérvár, Fehérvár i Fejérvár) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Alba.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Alba Iulia · Vidi više »

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Albanija · Vidi više »

Aleksandropoli

Aleksandroupoli (grčki: Αλεξανδρούπολη, bugarski: Дедеагач, turski: Dedeağaç) do 1920. godine znan kao Dedeagač, je grad na krajnjem istoku Grčke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aleksandropoli · Vidi više »

Alessandria

Alessandria je grad u istoimenoj provinciji u regiji Pijemont u Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Alessandria · Vidi više »

Algeciras

pogled na grad s Gibraltara Algeciras, španjolski grad i luka u pokrajini Cádiz, na zapadnoj obali istoimenog zaljeva u Sredozemnom moru, 10 km zapadno od Gibraltara.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Algeciras · Vidi više »

Alicante (grad)

Alicante (katal. Alacant), je lučki grad u Pokrajini Valencija i njezin glavni grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Alicante (grad) · Vidi više »

Almati

Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Almati · Vidi više »

Almería

pogled na grad Almería je grad u Španjolskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Almería · Vidi više »

Alta

Alta (tradicionalno: Álaheadju; kvenski finski: Alattio) je grad i istoimena općina; sedma po veličini u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Alta · Vidi više »

Altdorf (Uri)

Altdorf (Njemački) je gradić u Švicarskoj i glavni grad kantona Urija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Altdorf (Uri) · Vidi više »

Amiens

Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Amiens · Vidi više »

Amsterdam

Amsterdam je glavni grad i važno gospodarsko i kulturno središte Nizozemske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Amsterdam · Vidi više »

Ancona

Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ancona · Vidi više »

Andijan

Andijan ili Andižan (uzb. Andijon / Андижон; rus. Andijan / Андижан) je četvrti najveći grad u Uzbekistanu te glavni grad provincije Andijan.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Andijan · Vidi više »

Ankara

Ankara (do 1930. Angora), glavni grad republike Turske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ankara · Vidi više »

Annecy

Pogled iz zraka na Annecy i obale istoimenog jezera. Zastava grada. Annecy (frankoprovansalski: Èneci) je grad i općina u pokrajini Auvergne-Rhône-Alpes na jugoistoku Francuske, ujedno i sjedište prefekture Haute-Savoie.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Annecy · Vidi više »

Antalya

Antalya je grad smješten na jugozapadnoj mediteranskoj obali Turske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Antalya · Vidi više »

Antička Teba (Grčka)

Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Antička Teba (Grčka) · Vidi više »

Antwerpen

Antwerpen (fra. Anvers) grad je u Belgiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Antwerpen · Vidi više »

Aosta

Aosta (francuski: Aoste) je glavni grad talijanske autonomne regije - Valle d'Aosta od 34 657 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Aosta · Vidi više »

Arad

Izrael.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Arad · Vidi više »

Arezzo

Arezzo (latinski: Arrētium) je grad u središnjoj Italiji, sjedište istoimene pokrajine Arezzo, u talijanskoj regiji Toskani.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Arezzo · Vidi više »

Arles

Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Arles · Vidi više »

Armavir (Krasnodarski kraj, Rusija)

Armavir (ruski: Армавир) je grad u Krasnodarskom kraju u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Armavir (Krasnodarski kraj, Rusija) · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Armenija · Vidi više »

Arnhem

Arnhem (izgovorː /ˈɑrnhɛm/, /ˈɑrnɛm/ (info / uitleg), arnhemski: Ernem) je grad smješten u istočnom dijelu Nizozemske, i središte pokrajine Gelderland. Arnhem ima 150.817 stanovnika (2014.) i nalazi se među 10 najvećih gradova Nizozemske. U blizini grada protječe jedan od rukavaca rijeke Rajne (Nederrijn) i potok St. Jansbeek. Iako u okolici grada postoje mnogi dokazi naseljenosti područja još iz prapovijesti, naziv grada se prvi puta spominje 893.g. i odnosi se na brojne orlove koji su naseljavali okolne brežuljek i šume. Današnje naselje ima svoje porijeklo iz 1233. godine kad je dobilo status grada.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Arnhem · Vidi više »

Arras

Arras je glavni grad departmana Pas-de-Calais koji se nalazi u pokrajini Hauts-de-France u Francuskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Arras · Vidi više »

Astana

Astana (prije Nur-Sultan, Akmola, Akmolinsk, Celinograd i Akvmola) od 1997. godine glavni je grad Kazahstana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Astana · Vidi više »

Astara

* Astara (Azerbajdžan), naseljeno mjesto i središte Astarinskog rajona, Azerbajdžan.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Astara · Vidi više »

Astrahan

Astrahanske dvije katedrale su bile posvećene 1700. i 1710. Gradili su ih majstori iz Jaroslavlja. Imaju brojna tradicionalna svojstva ruske crkvene arhitekture, dok im je ukrašavanje vanjštine barokno. Astrahan (rus. А́страхань, na tatarskom Ästerxan), glavno je naselje južnog europskog dijela Rusije i upravno je središte Astrahanske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Astrahan · Vidi više »

Świnoujście

Świnoujście je mjesto u zapadnoj Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Świnoujście · Vidi više »

Atena

* Atena (grad), glavni grad Grčke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Atena · Vidi više »

Augsburg

Augsburg (bavarski i švapski: Augschburg) grad je u Njemačkoj na jugozapadu savezne države Bavarske i sjedište vlade upravnog područja Schwaben.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Augsburg · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Austrija · Vidi više »

Auxerre

Toranj sa satom Auxerre je francuski grad iz pokrajine Bourgogne (Burgundija) u sjeverno-središnjoj Francuskoj između Pariza i Dijona.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Auxerre · Vidi više »

Avignon

Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Avignon · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Azerbajdžan · Vidi više »

Łódź

Łódź (jidiš: לאדזש, Lodzh) je grad u središnjoj Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Łódź · Vidi više »

Łowicz

Łowicz je mjesto u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Łowicz · Vidi više »

Šiauliai

Šiauliai (izgovara se "Šauljaj") (njemački: Schaulen, poljski: Szawle) je četvrti po veličini grad u Litvi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Šiauliai · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Šibenik · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Španjolska · Vidi više »

Šumen

Šumenska utvrda Panorama grada Šumena Šumen (bugarski: Шумен, turski: Şumnu) je grad na sjeveroistoku Bugarske, administativno je sjedište Šumenske oblasti, ima 103 016 stanovnika (po popisu iz 2006. g.). U periodu 1950. – 1965. grad se zvao Kolarovgrad, po Vasilu Kolarovu (1877. – 1950., bugarski političar i komunistički čelnik).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Šumen · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Švedska · Vidi više »

Švicarska

Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Švicarska · Vidi više »

İzmir

İzmir (osmanski turski: إزمير İzmir, grčki: Σμύρνη, latinično: Smýrnē, armenski: Իզմիր, talijanski: Smirne, ladino: Izmir, bez turskog slova „İ”, hrvatski naziv za ovaj grad je Smirna), grad i luka na obali Egejskog mora, upravno središte istoimene pokrajine u zapadnoj Turskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i İzmir · Vidi više »

İzmit

İzmit je grad u Turskoj (nekadašnja stara Nikomedija).

Novi!!: Popis europskih pravaca i İzmit · Vidi više »

Ženeva

Ženeva (fr. Genève, njem. Genf, tal. Ginevra, roh. Genevra) je drugi grad po veličini u Švicarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ženeva · Vidi više »

Žiar nad Hronom

Žiar nad Hronom (mađ. Garamszentkereszt, njem. Heiligenkreuz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj, središte Okruga Žiar nad Hronom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Žiar nad Hronom · Vidi više »

Žilina

Žilina (mađ. Zsolna, njem. Sillein) je grad u sjevernoj Slovačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Žilina · Vidi više »

Žitomir (Ukrajina)

Žitomir (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Žitomir (Ukrajina) · Vidi više »

Čačak

Čačak (srp. ćir. Чачак) je grad i središte istoimene općine u Moravičkom okrugu u Srbiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Čačak · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Češka · Vidi više »

Čeljabinsk

Čeljabinsko kazalište Trag meteorita na nebu iznad Čeljabinska, 15. veljače 2013. Čeljabinsk (ruski: Челя́бинск) je ruski grad, smješten istočno od gorja Urala.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Čeljabinsk · Vidi više »

Černovci

Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Černovci · Vidi više »

České Budějovice

České Budějovice (njem. Böhmisch Budweis) su grad na jugu Češke s 94.653 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i České Budějovice · Vidi više »

Örebro

Örebro je grad i središte istoimene županije u središnjoj Švedskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Örebro · Vidi više »

Örnsköldsvik

Örnsköldsvik je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Västernorrland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Örnsköldsvik · Vidi više »

Östersund

Östersund je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Jämtland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Östersund · Vidi više »

Ćustendil

Gradska vijećnica, arhitekt Friedrich Grünanger) Ćustendil (bugarski: Кюстендил, za srednjeg vijeka – Velbužd) je grad od 51.742 stanovnika u jugozapadnoj Bugarskoj, i upravno sjedište istoimene bugarske oblasti Ćustendil.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ćustendil · Vidi više »

Ålesund

Ålesund je grad i središte istoimene općine u okrugu Møre og Romsdal u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ålesund · Vidi više »

Åre

Åre je švedsko naselje u istoimenoj općini u županiji Jämtland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Åre · Vidi više »

Évora

Évora je grad u istoimenom distriktu Évora, portugalske regije Alentejo, s 19 župa i 54.780 stanovnika 2008.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Évora · Vidi više »

Babrujsk

Babrujsk ili Bobrujsk (bjeloruski: Бабру́йск, Babrujsk, ruski: Бобруйск, Bobruisk) - grad u Mogilevskoj oblasti u Bjelorusiji na rijeci Berezini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Babrujsk · Vidi više »

Bacău

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bacău · Vidi više »

Baden-Baden

Baden-Baden grad je od 55 449 žitelja u jugozapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Baden-Baden · Vidi više »

Baia Mare

Baia Mare (njemački:Frauenbach, latinski:Rivulus Dominarum, mađarski:Nagybánya) je grad u sjeverozapadnoj Rumunjskoj, glavni grad županije Maramureş.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Baia Mare · Vidi više »

Bajona

Bajona (francuski:Bayonne, baskijski: Baiona) je gradu Francuskoj, glavni grad povijesne pokrajine Lapurdija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bajona · Vidi više »

Baku

Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Baku · Vidi više »

Bamberg

Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bamberg · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Banja Luka · Vidi više »

Baranaviči

Baranaviči (bjeloruski: Баранавічы, jidiš: באַראַנאָוויטש, litavski: Baranovičiai, poljski: Baranowicze, ruski: Барановичи) grad je u Bjelorusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Baranaviči · Vidi više »

Barča

BarčaŽivko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Barča · Vidi više »

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Barcelona · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bari · Vidi više »

Barysaŭ

BATE. Barysaŭ (bjeloruski: Барысаў), u liteaturi na hrvatskom često i kao Borisov ruski: Борисов) – grad u Bjelorusiji, kroz koji protječe rijeka Berezina.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Barysaŭ · Vidi više »

Basel

Basel (francuski: Bâle, talijanski: Basilea) treći je grad po broju stanovnika u Švicarskoj, drugi po veličini sa širim gradskim područjem.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Basel · Vidi više »

Bastia

Bastia je lučki grad i općina u jugoistočnom dijelu Francuske na otoku Korzici.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bastia · Vidi više »

Batumi

Batumi (gruzijski: ბათუმი, stari naziv Batum) je grad u Gruziji, glavni grad autnomne pokrajine Adžarije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Batumi · Vidi više »

Böblingen

Böblingen je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Böblingen · Vidi više »

Bălți

Bălți (poljski: Bielce, ukrajinski: Бєльці, ruski: Бельцы) je grad u Moldaviji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bălți · Vidi više »

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Beč · Vidi više »

Bečko Novo Mjesto

Katedrala Vojna akademija Bečko Novo Mjesto ili Bečki Novigrad (njemački Wiener Neustadt, mađarski Bécsújhely) austrijski je grad smješten oko 50 kilometara južno od Beča, u saveznoj zemlji Donja Austrija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bečko Novo Mjesto · Vidi više »

Bedža

Bedža (Beja; "Fuzzy Wuzzies") Beja su nomadska stočarska plemena naseljena u sjeveroistočnoj Africi između Nila i Crvenog mora, u Egiptu, Eritreji i Sudanu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bedža · Vidi više »

Belfast

Belfast (engl. Belfast preko irskog Béal Feirste; u prijevodu „Ušće rijeke Farset”) je glavni i najveći grad Sjeverne Irske (Ujedinjeno Kraljevstvo).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Belfast · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Belgija · Vidi više »

Belgorod

Belgorod (ruski: (Бе́лгород) je grad u zapadnoj Rusiji. Nalazi se na obalama rijeke Severskeg Doneca, 40 km istočno od ukrajinske međe, na. Broj stanovnika: 450.000 (2004. godine). Ime mu u prijevodu znači "bijeli grad", zbog blizine bogatih naslaga vapnenca. Naselje se prvi put spominje 1237. kada su ga razorile horde Batu-kana. 1596. godine je ponovno izgrađen po zapovjedi Borisa Godunova, kao jedna od brojnih utvrda izgrađenih za obraniti južnu granicu od Krimskih Tatara. Kad se ruska granica pomakla dalje prema jugu, tvrđava je zapuštena, a grad je dodijeljen upravi vlasti iz Kurska. Petar Veliki ga je posjetio uoči poltavske bitke, i dragunska regimenta je bila stacionirana u gradu sve do 1917.godine. Za vrijeme bitke kod Kurska, obližnje selo Prohorovka u Belgorodskoj oblasti je bilo mjesto najveće oklopničke bitke u povijesti, 12. srpnja, 1943.). Spomenici iz drugog svjetskog rata uključuju Belgorodsku dioramu i veliku katedralu iz Prohorovke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Belgorod · Vidi više »

Bellinzona

Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bellinzona · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Beograd · Vidi više »

Bergamo

Gornji grad Bergamo (istočno lombardski: Bèrghem, zapadno lombardski: Bergum, njem. Wälsch-Bergen) je grad u Lombardiji pored Milana (oko 40 km u pravcu sjeveroistoka).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bergamo · Vidi više »

Bergen

Bergen je s 260.200 stanovnika (2010.) te 384.100 stanovnika šireg gradskog područja (Veliki Bergen), drugi po veličini grad u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bergen · Vidi više »

Berlin

Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Berlin · Vidi više »

Bern

Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bern · Vidi više »

Besançon

Besançon (francuski: Besançon, izgovarano; njemački: Bisanz), poznat kao jedan od najzelenijih gradova u Francuskoj, je glavni i najveći grad régiona Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 220.000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Besançon · Vidi više »

Białystok

Białystok je grad u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Białystok · Vidi više »

Biškek

Biškek (kirgiski i ruski Бишкек) je glavni grad Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Biškek · Vidi više »

Biel

Biel (fra. Bienne) je švicarski grad i sjedište istoimene općine na sjeveru kantona Bern.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Biel · Vidi više »

Bielefeld

Bielefeld je grad u njemačkoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bielefeld · Vidi više »

Bihać

Pečat i grb Bihaća iz 14. i 16. stoljeća Utvrđeni hrvatski grad Bihać oko 1590. godine, prije pada pod tursku vlast Bihać je grad u Bosni i Hercegovini, te administrativno središte Unsko-sanske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bihać · Vidi više »

Bijelo Polje

Bijelo Polje, grad na sjeveroistoku Crne Gore.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bijelo Polje · Vidi više »

Bilbao

Bilbao (baskijski: Bilbo), najveći grad Baskije (Španjolska), nalazi se na području bogatom željeznim rudačama.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bilbao · Vidi više »

Bingen am Rhein

Bingen am Rhein je grad u okrugu Mainz-Bingen u pokrajini Porajnje-Falačka, Njemačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bingen am Rhein · Vidi više »

Birmingham

Birmingham je drugi grad po broju stanovnika u Ujedinjenom Kraljevstvu i ekonomski stožer središnje Engleske (Midlands).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Birmingham · Vidi više »

Bitburg

Bitburg je grad u zapadnoj Njemačkoj, glavni grad okruga Bitburg-Prüm u pokrajini Porajnje-Falačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bitburg · Vidi više »

Bitola

Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bitola · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bjelorusija · Vidi više »

Blagoevgrad

Blagoevgrad (bugarski Благоевград) je grad na jugozapadu Bugarske, upravno je središte oblasti Blagoevgrad sa svojih 76 075 stanovnika, po popisu iz 2007. godine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Blagoevgrad · Vidi više »

Bologna

Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bologna · Vidi više »

Bolzano (Italija)

Bolzano/Bozen (njemački Bozen, talijanski Bolzano, ladinski Bulsan/Balsan, hrvatski također Bocen) je glavni grad autonomne pokrajine Južni Tirol, i najveći grad u kraju po broju stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bolzano (Italija) · Vidi više »

Bordeaux

Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bordeaux · Vidi više »

Bosanski Petrovac

Bosanski Petrovac (stari hrvatski naziv: Pset) je mjesto i središte istoimene općine u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bosanski Petrovac · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Botevgrad

Botevgrad (bugarski: Ботевград); do 1934. godine zvao se Orhanije (Орхание), a do 1866. godine Samundžijevo (Самунджиево).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Botevgrad · Vidi više »

Boulogne-sur-Mer

Boulogne-sur-Mer je gradić u Francuskoj u departmanu Pas-de-Calais u regiji Nord-Pas de Calais.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Boulogne-sur-Mer · Vidi više »

Bradford

Bradford je grad u Engleskoj, u grofoviji Zapadni Yorkshire i regiji Yorkshire i Humber.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bradford · Vidi više »

Brașov (grad)

Brașov je grad u srednjem dijelu Rumunjske i glavni grad županije Brașov.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brașov (grad) · Vidi više »

Braga

Braga (portugalski: Braga) je grad u sjevernom Portugalu i glavni grad Distrikta Braga.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Braga · Vidi više »

Bratislava

Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bratislava · Vidi više »

Braunau na Innu

'''Braunau na Innu''' Braunau na Innu (nje. Braunau am Inn) je austrijski gradić udaljen 60 kilometara sjeverno od Salzburga.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Braunau na Innu · Vidi više »

Braunschweig

Položaj Braunschwiga u Njemačkoj Braunschweig (donjonjemački: Brunswiek) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Donja Saska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Braunschweig · Vidi više »

Bregenz

Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bregenz · Vidi više »

Bremen

Slobodni hanzeatski grad Bremen je grad na sjeverozapadu Njemačke i istovremeno upravno središte najmanje savezne pokrajine Bremen (404 km²).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bremen · Vidi više »

Bremerhaven

Bremerhaven (izgovor IPA), Donjenjemački: Bremerhoben, je grad i morska luka u sjeverozapadnoj Njemačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bremerhaven · Vidi više »

Brescia

Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brescia · Vidi više »

Brest (Bjelorusija)

Brest (bjeloruski: Брэст / Brėst, tradicijski bjeloruski Берасце, Bierascie, poljski: Brześć, ranije Brześć nad Bugiem, Brest na Bugu, i Brześć Litewski, "Litavski Brest") je grad u zapadnoj Bjelorusiji na granici s Poljskom, upravno je središte Brestske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brest (Bjelorusija) · Vidi više »

Brig

Brig (također poznat pod imenom Ritošin Brig) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Vižinada, Istarska županija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brig · Vidi više »

Brindisi

Brindisi (grčki: Brentèsion ili Vrindhision, latinski: Brundisium) je glavni grad i administrativno središte istoimene pokrajine Brindisi u regiji Apuliji (Puglia) s 91.800 stanovnika; smještena na obali Jadranskog mora, 110 km jugoistočno od Barija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brindisi · Vidi više »

Bristol

Bristol je grad i luka na jugozapadu Engleske, u Bristolskom zaljevu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bristol · Vidi više »

Brixen

Brixen (njemački: Brixen, talijanski: Bressanone i ladinski: Persenon) grad je u talijanskoj autonomnoj pokrajini Južni Tirol.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brixen · Vidi više »

Brjansk

Brjansk (ruski:Брянс&#1082) je grad u Rusiji, 379 km jugozapadno od Moskve.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brjansk · Vidi više »

Brno

Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brno · Vidi više »

Brugge

Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) (ustaljen izgovor po francuskom Briž) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Brugge · Vidi više »

Bruxelles

Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bruxelles · Vidi više »

Budimpešta

Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Budimpešta · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bugarska · Vidi više »

Buhara

Buhara (uzbečki: Buxoro, tadžički: Бухоро, perzijski: بُخارا, iz sogdijskog: βuxārak, što znači "sretna palača") je glavni grad istoimene provincije (vilajeta) u Uzbekistanu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Buhara · Vidi više »

Bukurešt

Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bukurešt · Vidi više »

Burgas

Burgas (bugarski: Бургас) je grad u Bugarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Burgas · Vidi više »

Burgos

Burgos je općina i grad u sjevernoj Španjolskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Burgos · Vidi više »

Bursa

Bursa (povijesno Prusa, grčki: Προύσα) je grad u sjevernozapadnoj Turskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bursa · Vidi više »

Buzău

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Buzău · Vidi više »

Bydgoszcz

Bydgoszcz (njem. Bromberg) je grad na sjeveru Poljske, upravno, kulturno, gospodarsko i prometno središte Kujavsko-pomeranskog vojvodstva.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Bydgoszcz · Vidi više »

Caen

Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Caen · Vidi više »

Cagliari

Panorama Cagliarija Càgliari (sardinski: Casteddu) je glavni i najveći grad otoka Sardinije, talijanske autonomne regije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cagliari · Vidi više »

Calais

Calais je grad i luka koji je smješten na sjeveru Francuske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Calais · Vidi više »

Calatayud

panorama Calatayuda Crkva San Pedro Los Francos, Calatayud, Španjolska Calatayud je grad u španjolskoj pokrajini Aragoniji, smješten kraj rijeke Jalón.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Calatayud · Vidi više »

Cambridge

Grad Cambridge je staro Sveučilišno mjesto u UK i administrativni centar okruga Cambridgeshirea.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cambridge · Vidi više »

Cannes

Panoramski pogled na '''Cannes''' Cannes je grad i općina na Francuskoj rivijeri koji se nalazi u departmanu Alpes-Maritimes.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cannes · Vidi više »

Cardiff (Wales)

Normanska utvrda u Cardiffu Cardiff na karti Walesa Cardiff (velški: Caerdydd) je glavni i najveći grad Walesa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cardiff (Wales) · Vidi više »

Caserta

Caserta je glavni grad istoimene pokrajine Caserta u regiji Kampanija u jugozapadnoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Caserta · Vidi više »

Catania

Catania (grčki: Κατάνη – Katáni; latinski: Catăna i Catĭna) je grad u Italiji, drugi po veličini na otoku i administrativnoj regiji Sicilija, središte istoimene pokrajine Catania.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Catania · Vidi više »

Catanzaro

Catanzaro, glavni grad isto ime pokrajine i talijanske regije Kalabrije od 90.240 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Catanzaro · Vidi više »

Cáceres

* Cáceres (Španjolska), španjolski grad, glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cáceres · Vidi više »

Cádiz (grad)

Cádiz Cádiz je grad i luka u jugozapadnoj Španjolskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cádiz (grad) · Vidi više »

Córdoba

Córdoba može označavati.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Córdoba · Vidi više »

Celje

Celje (mađarski Cille, njemački Cilli) je ime grada kao i jedne od jedanaest gradskih općina u Sloveniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Celje · Vidi više »

Cerignola

Cerignola je drugi po veličini grad u talijanskoj pokrajini Foggia u regiji Apulija od 56 816 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cerignola · Vidi više »

Cesena

Cesena je grad u talijanskoj regiji Emilia-Romagna, u pokrajini Forlì-Cesena.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cesena · Vidi više »

Ceyhan (razdvojba)

Turska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ceyhan (razdvojba) · Vidi više »

Chamonix-Mont-Blanc

Chamonix-Mont-Blanc skraćeno Chamonix je grad u departmanu Rhône-Alpes u Francuskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Chamonix-Mont-Blanc · Vidi više »

Charleroi

Charleroi (valonski: Tchålerwè) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Hainaut, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Charleroi · Vidi više »

Chaves

*Chaves (grad), portugalski grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Chaves · Vidi više »

Châlons-en-Champagne

Châlons-en-Champagne je grad u francuskoj regiji Grand Est.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Châlons-en-Champagne · Vidi više »

Chemnitz

Chemnitz (lužičkosrpski: Kamjenica) grad je na istoku Njemačke, u saveznoj pokrajini Saskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Chemnitz · Vidi više »

Chur

Chur (njemački: Chur, francuski: Coire, talijanski: Coira, retoromanski: Cuira ili latinski: Curia Raetorum) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Graubündena.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Chur · Vidi više »

Clermont-Ferrand

Clermont-Ferrand je grad i općina u Francuskoj u regiji Auvergne.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Clermont-Ferrand · Vidi više »

Cluj-Napoca

Cluj-Napoca (mađ. Kolozsvár, njem. Klausenburg, srednjovj. lat. Claudiopolis i Castrum Clus) je treći najveći grad Rumunjske, povijesno središte i najvažniji grad Transilvanije te središte županije Cluj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cluj-Napoca · Vidi više »

Coimbra

Coimbra Coimbra je grad u općini Coimbri u Portugalu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Coimbra · Vidi više »

Colmar

Colmar (francuski i njemački: Colmar, elzaški: Colmer) je grad u Francuskoj koji se nalazi u njezinoj regiji Elzas i departmanu Haut-Rhin (Gornja-Rajna); ujedno je i administrativno središte tog departmana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Colmar · Vidi više »

Como

Como je grad i općina u Lombardiji oko 45 km sjeverno od Milana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Como · Vidi više »

Constanța

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Constanța · Vidi više »

Cork

Cork (irski: Corcaigh od riječi corcach što znači močvara) je drugi po veličini grad u Republici Irskoj a na Irskom otoku je treći grad po veličini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cork · Vidi više »

Cosenza

Cosenza (lat. Cosentia) je grad na jugu Italije, u talijanskoj regiji Kalabriji (bivši Brutium), glavni grad istoimene pokrajine Cosenza, koji se nalazi na ušću rijeke Busento u rijeku Crati (Crathis).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cosenza · Vidi više »

Cottbus

Cottbus (lužičkosrpski: Chośebuz) njemački je grad u saveznoj pokrajini Brandenburgu, blizu poljske granice, oko 125 km jugoistočno od Berlina.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cottbus · Vidi više »

Coventry

Coventry je grad i distrikt u regiji Zapadni Midland (jednoj od devet engleskih regija).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Coventry · Vidi više »

Craiova

Craiova je s 299.429 stanovnika peti grad po veličini u Rumunjskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Craiova · Vidi više »

Cremona

Cremona je glavni grad istoimene općine i pokrajine u sjevernoj talijanskoj pokrajini Lombardiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Cremona · Vidi više »

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Crna Gora · Vidi više »

Częstochowa

Częstochowa (poljski izgovor) je grad u južnoj Poljskoj u Šleskom vojvodstvu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Częstochowa · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Danska · Vidi više »

Darmstadt

Darmstadt je grad u zapadnom dijelu Njemačke, u pokrajini Hessen.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Darmstadt · Vidi više »

Daugavpils

Daugavpils (ruski: Даугавпилс, latvijskim pravopisom: Daugavpils) je grad u jugoistočnoj Latviji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Daugavpils · Vidi više »

Düsseldorf

Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Düsseldorf · Vidi više »

Debal'ceve

Debal'ceve (ukrajinski: Дебальцеве, ruski: Дебальцево) je grad u istočnoj Ukrajini u Donjeckoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Debal'ceve · Vidi više »

Debrecin

Debrecin, Debrcin (na mađarskom: Debrecen, njemački: Debreczin) je grad na istoku Mađarske, po broju stanovnika drugi najveći grad te zemlje (nakon glavnog grada Budimpešte).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Debrecin · Vidi više »

Dej

Dej (njem.; Desch, Burglos, mađ.; Dés) je grad u županiji Cluj u Rumunjskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dej · Vidi više »

Dessau-Roßlau

Dessau-Roßlau je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Saskoj i Anhaltu, koji leži na rijekama Labi i Muldi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dessau-Roßlau · Vidi više »

Deve

Vikunje su najmanje živuće deve Jednogrba deva Deve (lat. Camelidae) su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Deve · Vidi više »

Dijon

Dijon je grad na istoku Francuske, u pokrajini Burgundiji čija je povijesna prijestolnica.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dijon · Vidi više »

Dimitrovgrad (Bugarska)

Dimitrovgrad (bugarski: Димитровград) je ime grada i općine u oblasti Haskovo, u južnoj Bugarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dimitrovgrad (Bugarska) · Vidi više »

Diyarbakır

Diyarbakır (kurdski: Amed, armenski: Դիարբեքիր, Տիգրանակերտ, translit. Dikranagerd, arapski ديار بكر‎, sirjački: ܐܡܝܕܐ‎, translit. Amida) antička Amida, je grad u jugoistočnoj Turskoj, administrativni centar Pokrajina Diyarbakır, u pokrajini Jugoistočna Anadolija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Diyarbakır · Vidi više »

Dnjipro (grad)

Dnjipro (ukr. Дніпро), do prije 19.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dnjipro (grad) · Vidi više »

Doboj

Doboj je grad, u administrativnom smislu središte je istoimene administrativne jedinice u Republici Srpskoj, u BiH.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Doboj · Vidi više »

Dole

BiH.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dole · Vidi više »

Donaueschingen

Donaueschingen je njemački grad u Schwarzwaldu na jugozapadu savezne države Baden-Württemberg u okrugu Schwarzwald-Baar.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Donaueschingen · Vidi više »

Doncaster

Doncaster je grad u Engleskoj, u regiji Yorkshire i Humber.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Doncaster · Vidi više »

Donjeck

Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Donjeck · Vidi više »

Dortmund

Dortmund je grad u njemačkoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dortmund · Vidi više »

Drammen

Drammen je grad i središte istoimene općine i okruga Buskerud u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Drammen · Vidi više »

Dresden

Dresden (lužičkosrpski: Drježdźany, češki, hrvatski i općeslavenski naziv: Drážďany/Dražđane, poljski: Dresno) glavni je i najveći grad njemačke savezne pokrajine Saske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dresden · Vidi više »

Drobeta-Turnu Severin

Drobeta-Turnu Severin (mađarski Szörényvár) je grad u županiji Mehedinţi u Rumunjskoj, na lijevoj obali Dunava, nizvodno od Željeznih vrata.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Drobeta-Turnu Severin · Vidi više »

Dušanbe

Dušanbe (Душанбе) je glavni grad Tadžikistana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dušanbe · Vidi više »

Dublin

Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dublin · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dubrovnik · Vidi više »

Duisburg

Duisburg je grad u Njemačkoj u pokrajini Sjevernoj Rajni - Vestfaliji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Duisburg · Vidi više »

Dunajská Streda

Dunajská Streda (njem. Niedermarkt, mađ. Dunaszerdahely, hrv. Dunajska srijeda) je grad u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju, nalazi se na Velikom Žitnom Otoku.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Dunajská Streda · Vidi više »

Edinburgh

Edinburgh (škotski gaelski: Dùn Èideann, škotski: Edinburgh/Embra/Emburrie) je glavni grad Škotske smješten u zaljevu u Forth, blizu rijeke Leith.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Edinburgh · Vidi više »

Edirne

Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Edirne · Vidi više »

Eindhoven

Eindhoven je grad na jugu Nizozemske, u provinciji Sjeverni Brabant.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Eindhoven · Vidi više »

Ekaterinburg

Ekaterinburg ili Jekaterinburg (ruski: Екатеринбу́рг) je grad u Rusiji u istočnom podnožju planinskog lanca Ural, oko 1.700 km istočno od Moskve.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ekaterinburg · Vidi više »

Elbasan

Elbasan (albanski: Elbasan ili Elbasani) je grad u središnjoj Albaniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Elbasan · Vidi više »

Erevan

Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Erevan · Vidi više »

Erfurt

Erfurt je glavni grad pokrajine Tiringije, u središnjem dijelu Njemačke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Erfurt · Vidi više »

Erlangen

Erlangen grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Erlangen · Vidi više »

Esbjerg

Vodotoranj Esbjerg je grad u Danskoj na zapadu poluotoka Jutlanda u regiji Južna Danska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Esbjerg · Vidi više »

Eskişehir

Eskişehir (turski: eski - stari, şehir - grad) grad je u sjeverozapadnoj Turskoj, glavni grad istoimene pokrajine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Eskişehir · Vidi više »

Eskilstuna

Eskilstuna je grad i sjedište istoimene općine u Švedskoj županiji Södermanland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Eskilstuna · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Estonija · Vidi više »

Eupen

Eupen (zastarjeli francuski naziv: Néau) je grad u istočnoj Belgiji koji je sjedište vlade Njemačke zajednice u Belgiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Eupen · Vidi više »

Europska mreža međunarodnih pravaca

Europska mreža međunarodnih puteva Europska mreža međunarodnih pravaca ("Europski pravci" ili "E-pravci") je mreža cesta i autocesta u Europi, označenih standardiziranim oznakama koje počinju prefiksom E (npr. E1, E2 itd.). Većina takvih puteva se prostire u više država.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Europska mreža međunarodnih pravaca · Vidi više »

Eurotunel

Satelitski snimak La Manchea. Tunel povezuje Dover i Calais Dana 6. svibnja 1994. svečano je otvoren podzemni i podmorski prolaz koji izravno povezuje Folkestone u grofoviji Kent s francuskom obalom kod Calaisa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Eurotunel · Vidi više »

Euskirchen

Euskirchen se nalazi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji u Njemačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Euskirchen · Vidi više »

Faro

Faro je grad od 58 051 stanovnika i istoimena općina na jugoistoku Portugala, administrativni centar regige Algarve i istoimenog Distikta Faro.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Faro · Vidi više »

Federico García Lorca

Federico García Lorca (selo Fuente Vaqueros kod Granade, Španjolska, 5. lipnja 1898. – Granada, 19. kolovoza 1936.), španjolski pjesnik i dramatičar.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Federico García Lorca · Vidi više »

Feldkirch

Feldkrich je srednjovjekovni grad u zapadnoj austrijskoj saveznoj državi Vorarlbergu na granici sa Švicarskom i Lihtenštajnom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Feldkirch · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Finska · Vidi više »

Firenca

Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Firenca · Vidi više »

Flensburg

Flensburg (danski: Flensborg) je nezavisni grad na sjeveru Njemačke savezne države Schleswig-Holstein.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Flensburg · Vidi više »

Florina

Flórina (grčki: Φλώρινα, makedonski: Лерин, Lerin) je grad na sjeverozapadu grčke periferije Zapadna Makedonija, Florina je i sjedište istoimene prefekture, kao i sjedište mitropolije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Florina · Vidi više »

Focșani

Focșani (njemački:Fokschan); (mađarski:Foksány) je grad u istočnoj Rumunjskoj središte županije Vrancea.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Focșani · Vidi više »

Foggia

Foggia je grad u Italiji i općina u regiji Apulija, središte istoimene pokrajine Foggia.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Foggia · Vidi više »

Forlì

Forlì (lat. Forum Livii) je općina i grad u Italiji, u administrativnoj regiji Emilia-Romagna.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Forlì · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Francuska · Vidi više »

Frankfurt na Majni

Frankfurt 1612. godine. Drugog svjetskog rata, svibanj 1945. Frankfurt na Majni (na njemačkom jeziku: Frankfurt am Main) je s više od 700.000 stanovnika najveći grad u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen i poslije Berlina, Hamburga, Münchena i Kölna peti po veličini grad u Njemačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Frankfurt na Majni · Vidi više »

Freiburg

Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Freiburg · Vidi više »

Fulda

Njemačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Fulda · Vidi više »

Garmisch-Partenkirchen

Garmisch-Partenkirchen (bavarski: Garmisch-Partakurch ili Garmisch-Partnkira) grad je u njemačkoj pokrajini Bavarskoj, u upravnom području Gornja Bavarska, blizu granice s Austrijom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Garmisch-Partenkirchen · Vidi više »

Gaziantep

Gaziantep kojega njegovi stanovnici zovu samo – Antep, grad je u jugoistočnoj Turskoj, administrativno središte pokrajine Gaziantep, u regiji Jugoistočna Anatolija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gaziantep · Vidi više »

Gävle

Gävle je grad u središnjoj Švedskoj na obali Botničkog zaljeva u županiji Gävleborg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gävle · Vidi više »

Göteborg

Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Göteborg · Vidi više »

Göttingen

Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Göttingen · Vidi više »

Gdanjsk

Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gdanjsk · Vidi više »

Gdynia

Gdynia je grad na sjeveru Poljske u Pomeranskom vojvodstvu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gdynia · Vidi više »

Genova

Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Genova · Vidi više »

Gent

Gent je treći grad po veličini u Belgiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gent · Vidi više »

Gera

Gera je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, u središnjem dijelu Njemačke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gera · Vidi više »

Gevgelija

Gevgelija (Đevđelija; albanski: Gjevgjeli, mak. Гевгелија) je grad od 15 685 stanovnika na jugu Sjeverne Makedonije, blizu granice s Grčkom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gevgelija · Vidi više »

Gießen

Gießen je grad u njemačkoj pokrajini (Bundesland) Hessen i središte istoimenog upravnog područja (Regierungsbezirk).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gießen · Vidi više »

Giurgiu

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Giurgiu · Vidi više »

Gjumri

Gyumri (armenski: Գյումրի) je drugi po veličini grad u Armeniji, te najveći grad u pokrajini (marzu) Shirak.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gjumri · Vidi više »

Glasgow

Glasgow (škotski: Glesga, škotski gaelski: Glaschu) je najveći grad u Škotskoj i treći najveći grad u Ujedinjenom kraljevstvu (poslije Londona i Birminghama).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Glasgow · Vidi više »

Gniezno

Gniezno. Katedrala Gniezno je mjesto u Poljskoj i bivši glavni grad Poljske te važan turistički centar.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gniezno · Vidi više »

Gomel

Gomel (bjeloruski: Гомель) je grad u jugoistočnoj Bjelorusiji blizu granice s Rusijom i Ukrajinom, upravno je središte Gomelske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gomel · Vidi više »

Gori

Katedrala u Goriju Gori je industrijski (pretežno prehrambena i tekstilna industrija) i sveučilišni grad u gruzijskoj pokrajini Unutarnji Kartli.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gori · Vidi više »

Goris

Goris (armenski:Գորիս) je grad u Armeniji, u pokrajini Sjunik.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Goris · Vidi više »

Gorzów Wielkopolski

Gorzów Wielkopolski (njemački:Landsberg an der Warthe) je grad u Lubuskom vojvodstvu u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gorzów Wielkopolski · Vidi više »

Granada

Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Granada · Vidi više »

Graz

Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Graz · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Grčka · Vidi više »

Grenoble

Grenoble je šesnaesti po veličini grad u Francuskoj, Grenoble se nalazi u povijesnoj regiji Dauphiné, u pokrajini Rona-Alpe, te je upravno središte departmana Isère.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Grenoble · Vidi više »

Grimsby

Grimsby je grad i luka u istočnoj Engleskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Grimsby · Vidi više »

Groningen

Groningen je najveći i glavni grad nizozemske pokrajine Groningen.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Groningen · Vidi više »

Grosseto

Grosseto je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Grosseto u regiji Toskana od 78 630 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Grosseto · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Gruzija · Vidi više »

Guadalajara

Meksiko.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Guadalajara · Vidi više »

Hag

Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hag · Vidi više »

Hagen

Hagen je 41.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hagen · Vidi više »

Halle (Saale)

Halle (Saale), poznat i pod nadimkom Händelstadt (Händelov grad), autonomni grad u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Halle (Saale) · Vidi više »

Hamburg

Hamburg, službeno Slobodni i hanzeatski grad Hamburg (njemački: Freie und Hansestadt Hamburg) je grad na sjeveru Njemačke i istovremeno jedan od 16 pokrajina u Njemačkoj i sa svojih 1,7 milijuna stanovnika po veličini je drugi njemački grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hamburg · Vidi više »

Hanau

Hanau je grad u okrugu Main-Kinzig-Kreis, u Hessenu, Njemačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hanau · Vidi više »

Hania

Hania (grčki: Χανιά, venecijanski: Canea, turski: خانيه Hanya) je drugi po veličini grad na Kreti i glavni grad Prefekture Hania.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hania · Vidi više »

Hannover

Hannover, niskonjemački:Hannober, glavni je grad njemačke pokrajine (Landeshauptstadt) Donje Saske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hannover · Vidi više »

Haparanda

Haparanda je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Švedskoj u županiji Norrbotten.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Haparanda · Vidi više »

Harkiv

Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Harkiv · Vidi više »

Haskovo

Haskovo (bugarski: Хасково) je grad na jugu Bugarske i upravno sjedište Oblasti Haskovo.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Haskovo · Vidi više »

Heidelberg

Heidelberg je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württembergu, smješten na rijeci Neckaru, a ima oko 145.000 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Heidelberg · Vidi više »

Heilbronn

Heilbronn je šesti po veličini grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Heilbronn · Vidi više »

Helsingør

Helsingør (njem. Helsingör) je grad na sjeveru Danske od 46,829 stanovnika u centru.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Helsingør · Vidi više »

Helsingborg

Helsingborg 90px Grb grada PokrajinaSkåne Broj stanovnika (2005.)91,457 Stara kula u centru Helsingborga Helsingborg Spomenik velikog generala Magnusa Stenbocka Helsingborg je grad i općina koja se nalazi u Skåneu (Skaniji), južnoj Švedskoj, na najužem dijelu Øresunda.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Helsingborg · Vidi više »

Helsinki

Helsinki (punim finskim nazivom: Helsingin kaupunki (Grad Helsinki), švedski), još zvan i "stadi" na lokalnom narječju, glavni je i najveći grad Finske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Helsinki · Vidi više »

Hengelo

Hengelo je grad na istoku Nizozemske, u pokrajini Overijsselu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hengelo · Vidi više »

Hildesheim

Grb grada Hildesheima Hildesheim je grad u Donjoj Saskoj, Njemačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hildesheim · Vidi više »

Hilversum

Hilversum je grad u Nizozemskoj u pokrajini Sjeverna Holandija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hilversum · Vidi više »

Hof

Hof je grad na rijeci Saale u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hof · Vidi više »

Horasan

Horasan se može odnositi na.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Horasan · Vidi više »

Horsens

Horsens je grad koji se nalazi na istočnoj obali poluotoka Jutland u Danskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Horsens · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Hrvatska · Vidi više »

Huelva (grad)

Gradska vijećnica Huelva je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Huelva na zapadnom dijelu autonomne regije Andaluzije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Huelva (grad) · Vidi više »

Huesca

pogled na grad Huesca je grad u Španjolskoj, u autonomnoj zajednici Aragonija, središte provincija Huesca.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Huesca · Vidi više »

Iași

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Iași · Vidi više »

Igra

Igra s kockama (''Ludo'') Šah Igra s gumenom vrpcom Igra je aktivnost jedne ili više osoba koja služi za razonodu i zabavu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Igra · Vidi više »

Ingolstadt

Ingolstadt (bavarski: Inglståd, latinski: Auripolis) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ingolstadt · Vidi više »

Innsbruck

Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Innsbruck · Vidi više »

Inverness

Inverness je drevni katedralni grad u Škotskom visočju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Inverness · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Irak · Vidi više »

Irska

Irska (ir. Éire, eng. Ireland), otočna je zapadnoeuropska država koja na sjeveroistoku graniči s Ujedinjenim Kraljevstvom. Naziva se još i Zelenim otokom te zemljom svetaca i heroja. Prema ustavnome uređenju Irska je parlamentarna demokracija, podijeljena a 26 grofovija, a glavni grad je Dublin. Članica je Europske unije od 1973., a službena valuta je euro, koji je 2002. zamijenio irsku funtu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Irska · Vidi više »

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Istanbul · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Italija · Vidi više »

Ivrea

Ivrea (francuski: Ivrée, latinski: Eporedia) je grad i općina u pokrajini Torino u Pijemontu, u sjeverozašadnoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ivrea · Vidi više »

Jaén

Filipini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jaén · Vidi više »

Jajce

Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jajce · Vidi više »

Jalta

Jalta (ukr./rus.: Ялта, grč.: Γιάλτα) je grad i crnomorsko ljetovalište na južnoj obali poluotoka Krima u Ukrajini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jalta · Vidi više »

Janjina (Grčka)

Janjina (grčki: Ιωάννινα - Ioannina, albanski: Janinë, vlaški: Ianina turski: Yanya) često zvan Đanena (Γιάννενα) je grad u sjeverozapadnoj Grčkoj i administrativno sjedište prefekture Janjina i grčke periferije Epir.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Janjina (Grčka) · Vidi više »

Jönköping

Jönköping je grad i sjedište istoimene općine i istoimene županije u središnjem dijelu južne Švedske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jönköping · Vidi više »

Jõhvi

Crkva u Jõhviju zimi Jõhvi (njem. Jewe) je grad u sjeveroistočnoj Estoniji, glavni je grad okruga Ida-Virumaa, ali je tek četvrti grad po veličini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jõhvi · Vidi više »

Jelabuga

Jelabuga (ruski: Елабуга, tatarski: Alabuğa/Алабуга) je grad u Tatarstanu, u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jelabuga · Vidi više »

Jena

Jena je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji, poznat po sveučilištu Friedricha Schillera, koje je s preko 20 000 studenata među većima u zemlji i koje je osnovano još 1558. godine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jena · Vidi više »

Jihlava

Jihlava je grad u Češkoj Republici na granici povijesnih pokrajina Češke i Moravske i glavni grad pokrajine Vysočina.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jihlava · Vidi više »

Jura (Mađarska)

Đer, Đura, Vjura, Javorina također Đur (mađarski: Győr) šesti je po veličini grad u Mađarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jura (Mađarska) · Vidi više »

Jyväskylä

Jyväskylä. Jyväskylä je sedmi po veličini grad u Finskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Jyväskylä · Vidi više »

Kaiserslautern

je industrijski i sveučilišni grad na jugu njemačke savezne pokrajine Porajnja-Falačke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kaiserslautern · Vidi više »

Kalamata

Kalamata (grčki: Καλαμάτα, bivši: Καλάμαι Kalámai na katarevusi) je drugi po veličini grad na Peloponezu u južnoj Grčkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kalamata · Vidi više »

Kalinjingrad

Kalinjingrad (ruski: Калининград, njemački: Königsberg, poljski: Królewiec, a od 14. do 16. stoljeća: Królówgród, zatim litavski: Karaliaučius, latinski: Regiomontium), lučki grad i glavni grad Kalinjingradske oblasti, ruske eksklave između Poljske i Litve, s pristupom Baltičkom moru.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kalinjingrad · Vidi više »

Kalmar

Kalmar je grad u Švedskoj u istoimenoj županiji s bogatom povijesnom baštinom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kalmar · Vidi više »

Kaluga

Kaluga (rus. Калуга) je grad u Rusiji i administrativno središte Kaluške oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kaluga · Vidi više »

Kardam

Prvo Bugarsko Carstvo za vrijeme kana Kardama Kardam (bugarski Кардам) bio je vladar Bugarske (777. – nakon 796./prije 803.). Prema djelu Cäğfär Taríxı iz 17.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kardam · Vidi više »

Karlovac

Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Karlovac · Vidi više »

Karlovy Vary

Karlovy Vary (njem. Karlsbad) je lječilišni grad na zapadu Češke, središte istoimenog okresa i češke pokrajine Karlovarski kraj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Karlovy Vary · Vidi više »

Karlsruhe

Karlsruhe, lepezasti prikaz grada Karlsruhe je s oko 296.033 stanovnika (2012.) po veličini drugi grad savezne pokrajine Baden-Württemberg, sjedište je okružne uprave Karlsruhe te uprave regije Mittlerer Oberrhein (Srednja gornja dolina Rajne).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Karlsruhe · Vidi više »

Karlstad

Karlstadt je grad u Švedskoj, središte švedske županije Värmlands.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Karlstad · Vidi više »

Kars

Kars (azerski: Qars, kurdski: Qers, armenski: Ղարս, Կարս, gruzijski: ყარსი, ruski: Карс) je grad na sjeveroistoku Turske koji je glavno mjesto istoimene pokrajine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kars · Vidi više »

Kassel

Kassel je sa 193.803 stanovnika treći po veličini grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Hessenu, iza Frankfurta na Majni i Wiesbadena.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kassel · Vidi više »

Katowice

Katowice je grad na jugu Poljske u povijesnoj regiji Gornja Šleska, na rijekama Kłodnica i Rawa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Katowice · Vidi više »

Kaunas

Kaunas (slav. Kovno), znan pod još nekoliko imena, je drugi najveći grad u Litvi i bivši privremeni glavni grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kaunas · Vidi više »

Kavala

* Kavala (grad), grad u Grčkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kavala · Vidi više »

Kazahstan

Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kazahstan · Vidi više »

Köln

Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Köln · Vidi više »

Kečkemet

Kečkemet, Kečkemit (mađ. Kecskemét) je grad u istočnoj središnjoj Mađarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kečkemet · Vidi više »

Kerč

Kerč (ukrajinski: Керч, ruski: Керчь) je lučki grad u Autonomnoj republici Krim u Ukrajini (de jure) i Rusiji (de facto) od 145 265 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kerč · Vidi više »

Kišinjev

Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kišinjev · Vidi više »

Kielce

Kielce je najveći i najgušće naseljen grad u Svetokriškom vojvodstvu u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kielce · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kijev · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kina · Vidi više »

Kingston na Hullu

Kingston upon Hull, poznatiji kao Hull, lučki je grad i unitarna uprava na istočnoj obali Engleske u grofoviji Istočni Riding Yorkshirea.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kingston na Hullu · Vidi više »

Kirgistan

Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kirgistan · Vidi više »

Kirmied

Kermien odnosno KirmiedŽivko Mandić:, Folia onomastica croatica, 14/2005.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kirmied · Vidi više »

Kiruna

Kiruna je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Švedskoj u županiji Norrbotten u pokrajini Lappland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kiruna · Vidi više »

Klagenfurt

Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Klagenfurt · Vidi više »

Klaipėda

Klaipedska luka Klaipėda (pojednostavljeni prijeslov:; poljski: Kłajpeda, njemački: Memel) lučki je grad u Litvi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Klaipėda · Vidi više »

Klin

Izgled klina. Sjekira. sile i promjenu smjera njezina djelovanja. Klin je zaoštreno ili zašiljeno tijelo u obliku trokutaste prizme, najčešće od čelika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Klin · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Knin · Vidi više »

Košice

Košice (njemački: Kaschau, mađarski: Kassa, latinski: Cassovia) je drugi najveći grad Slovačke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Košice · Vidi više »

Koblenz

Koblenz (također Coblenz u starom njemačkom pravopisu, fr. Coblence) je grad u Njemačkoj, u saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Koblenz · Vidi više »

Kobryn

Kobrin (bjeloruski: Кобрын, ruski: Кобрин, poljski: Kobryń, jidiš: קאברין‎) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Brestskoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kobryn · Vidi više »

Kohtla-Järve

Kulturni centar u gradu Kohtla-Järve Kohtla-Järve (rus. Кохтла-Ярве) je grad i općina u sjeveroistočnoj Estoniji, osnovan je 1924. godine, a registriran kao grad 1946. Grad je industrijaliziran, te je veliki proizvođač različitih naftnih proizvoda.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kohtla-Järve · Vidi više »

Komotini

Komotini ili Komotene (grčki: Κομοτηνή, turski: Gümülcine), je grad na sjeveroistoku Grčke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Komotini · Vidi više »

Kopenhagen

Kopenhagen (danski København, od "Købmandshavn" – trgovačka luka) je glavni i najveći grad Danske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kopenhagen · Vidi više »

Koper

* Kopar (slovenski Koper), grad u Sloveniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Koper · Vidi više »

Korçë

Korçë ili Korça (bugarski: Корча, grčki: Κορυτσά, makedonski: Горица ili Корча, makedorumunjski: Corceao ili Curceaua, srpski: Горица ili Корча, talijanski: Coriza, turski: Görice) grad je koji se nalazi u jugoistočnoj Albaniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Korçë · Vidi više »

Korint

Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Korint · Vidi više »

Kortrijk

Kortrijk (fra.: Courtrai), grad u Belgiji, u zapadnoj Flandriji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kortrijk · Vidi više »

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kosovo · Vidi više »

Kosovska Mitrovica

Kosovska Mitrovica (albanski: Mitrovicë ili Mitrovica, odnosno Mitrovicë ë Kosovës, tur. Mitrovice) je grad smješten na sjeveru Kosova.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kosovska Mitrovica · Vidi više »

Kozani

Kozani (grčki: Κοζάνη) je grad u Grčkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kozani · Vidi više »

Krakov

Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Krakov · Vidi više »

Kraljevo

Kraljevo, grad na tri rijeke, Ibru, Zapadnoj Moravi i Ribnici, u središnjem dijelu Srbije, prema posljednjem popisu pučanstva iz 2011. godine, imalo je 64.175 stanovnika, dok je istoimena općina Kraljevo imala 124.554 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kraljevo · Vidi više »

Kraljičin Gradac

Kraljičin Gradac,, Danica Ilirska, Svesci 7-9, str.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kraljičin Gradac · Vidi više »

Kranj

Kranj Kranj-stari grad Kranj (njemački: Krainburg) je četvrti po veličini grad u Sloveniji, smješten približno 20 km sjeverozapadno od Ljubljane, na 46°14' sjeverne zemljopisne širine i 14°22' istočne zemljopisne dužine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kranj · Vidi više »

Krasnodar

Krasnodar (ruski: Краснодар) je grad u južnoj Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Krasnodar · Vidi više »

Krefeld

Dvorac Lin u Krefeldu. Krefeld (do 1929. Crefeld), grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Krefeld · Vidi više »

Kristiansand

Kristiansand je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Vest-Agder.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kristiansand · Vidi više »

Kristianstad

Kristianstad je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne koji ima 35 711 stanovnika (2010.). U zadnjih dvadesetak godina pretvorio se iz vojnog centra u jedan razvijeni trgovački i turistički grad, koji posebno posvećuje pažnju svojim obnovljivim izvorima energije (posebno biomasa).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kristianstad · Vidi više »

Kropyvnyckyj

Kropyvnyckyj (ukrajinski: Кропивницький / Kropyvnyc'kyj; do 1924 g. Jelisavetgrad, od 1924. do 1934. – Zinovjevsk, od 1934. do 1939. – Kirovo, od 1939. do 2016. - Kirovohrad) grad je u središnjoj Ukrajini središte Kirovogradske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kropyvnyckyj · Vidi više »

Kumanovo

Kumanovo je grad koji se nalazi na sjeveru Republike Sjeverne Makedonije, na važnom križanju puteva, između Srbije (sjever), Bugarske (istok) i Grčke (jug).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kumanovo · Vidi više »

Kuopio

Kuopio je grad u istoimenoj općini na zapadnoj obali Finske od 121 572 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kuopio · Vidi više »

Kursk

Kursk (ruski: Курск) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, u Kurskoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kursk · Vidi više »

Kutaisi

Kutaisi (gru. ქუთაისი) je drugi najveći gruzijski grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Kutaisi · Vidi više »

La Rochelle

La Rochelle je grad na atlantskoj obali Francuske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i La Rochelle · Vidi više »

Lahti

Lahti je grad i općina na jugu Finske od 118,885 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lahti · Vidi više »

Lamia

Lamia (grčki: Λαμία) grad je u središnjoj Grčkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lamia · Vidi više »

Langres

Langres, grad u departmanu Haute-Marne, 61 km istočno od Dijona, Francuska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Langres · Vidi više »

Larisa

* Larisa (mitologija), Pelazgova kći u grčkoj mitologiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Larisa · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Latvija · Vidi više »

Lausanne

Lausanne (frankoprovansalski: Losena) je grad u Švicarskoj u kantonu Vaud, na obalama Ženevskog jezera (francuski: Lac Léman).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lausanne · Vidi više »

Lavov

LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lavov · Vidi više »

Lörrach

Lörrach je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lörrach · Vidi više »

Lübeck

(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lübeck · Vidi više »

Le Havre

Le Havre je grad u francuskoj pokrajini Gornjoj Normandiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Le Havre · Vidi više »

Le Mans

Le Mans je grad na sjeverozapadu Francuske, u regiji Pays de la Loire, prefektura departmana Sarthe te sjedište istoimene rimokatoličke biskupije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Le Mans · Vidi više »

Lecce

Lecce (grčki: Luppìu, starogrčki: Ἀλήσιον) je grad i upravno središte istoimene talijanske pokrajine Lecce u regiji Apuliji, jugoistočno od Taranta s 94,772 stanovnika (2008.): smješten je na “peti talijanske čizme” (poluotok Salento).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lecce · Vidi više »

Leeds

Leeds je grad u Zapadnom Yorkshiru u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Leeds · Vidi više »

Lefkada

* Lefkada (grad).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lefkada · Vidi više »

Leicester

Leicester (izgovor: lɛstər) grad je u Engleskoj, u grofoviji Leicestershire i regiji Istočnom Midlandsu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Leicester · Vidi više »

Leipzig

Leipzig je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Leipzig · Vidi više »

Liège

Liège (francuski izgovor:; nizozemski: Luik,; valonski: Lidje; njemački: Lüttich; latinski: Leodium, do 1949. ime grada se pisalo „Liége”) je grad u belgijskoj regiji Valoniji, pokrajina Liège, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Liège · Vidi više »

Liberec

Liberec (njem. Reichenberg) grad je na sjeveru Češke blizu tromeđe Češke, Njemačke i Poljske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Liberec · Vidi više »

Lida

Lida (bjeloruski: Лі́да, ruski: Ли́да) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Grodnenskoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lida · Vidi više »

Lienz

Pogled na '''Lienz''' sa sjevera Lienz je glavni grad istoimenog okruga austrijske savezne pokrajine Tirol.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lienz · Vidi više »

Lille

Lille (nizozemski: Rijsel) je grad na sjeveru Francuske, u srcu prostrane ravnice nedaleko od belgijske granice, usred široke zone urbanih naselja.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lille · Vidi više »

Lillehammer

Lillehammer je grad i središte istoimene općine u norveškom okrugu Oppland čije je i središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lillehammer · Vidi više »

Limerick

Limerick (irski: Luimneach) je grad u Irskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Limerick · Vidi više »

Limoges

Limoges je grad u Francuskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Limoges · Vidi više »

Limuzina

Limuzina je osobni automobil s četverim vratima i prtljažnikom odvojenim od putničke kabine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Limuzina · Vidi više »

Lindau

Lindau je njemački grad i sjedište istoimenog okruga na jugozapadu bavarskog upravnog područja Schwaben.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lindau · Vidi više »

Linz

Linz je statutarni grad u Austriji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Linz · Vidi više »

Lisabon

Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lisabon · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Litva · Vidi više »

Liverpool

Liverpool je grad u sjeverozapadnoj Engleskoj, uz istočni dio estuarija rijeke Mersey.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Liverpool · Vidi više »

Livorno

Livorno je lučki grad u Ligurskom moru na zapadu Toskane, Italija, sjedište je provincije Livorno.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Livorno · Vidi više »

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ljubljana · Vidi više »

Logroño

Položaj na karti Logroño je grad smješten na sjeveru Španjolske, glavni je grad autonomne zajednice te istoimene provincije La Rioja, a ujedno je i njezino ekonomsko, kulturno i uslužno središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Logroño · Vidi više »

London

London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.

Novi!!: Popis europskih pravaca i London · Vidi više »

Lučenec

Lučenec (mađ. Losonc, njem. Lizenz) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lučenec · Vidi više »

Lubin

Lubin (lat. Dicentrarchus labrax), pripada obitelji lubina (Moronidae).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lubin · Vidi više »

Lublin

Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lublin · Vidi više »

Lucca

Lucca je grad i općina u Toskani, u središnjoj Italiji, smješten na rijeci Serchio u plodnoj ravnici u blizini Ligurskog mora.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lucca · Vidi više »

Ludwigshafen

Ludwigshafen je grad u Njemačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ludwigshafen · Vidi više »

Lugano

Lugano (od latinskog Luganum) grad je na jugu Švicarske, u talijanskom kantonu Ticino, koji graniči s Italijom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lugano · Vidi više »

Lugansk

Luhansk,»Lugansk«.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lugansk · Vidi više »

Lugoj

Lugoj (njem.; Lugosch, srp.; Lugož, mađ.; Lugos) je grad u županiji Timiş u rumunjskom dijelu Banata.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lugoj · Vidi više »

Luksemburg

Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Luksemburg · Vidi više »

Luleå

Luleå (saamski: Luleju, finski: Luulaja) je grad i središte istoimene općine i županije Norrbotten u sjevernoj Švedskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Luleå · Vidi više »

Luxembourg

Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Luxembourg · Vidi više »

Luzern

Luzern (njem.: Luzern, fran.: Lucerne, tal.: Lucerna, hrv.: Lucern) je ime glavnoga grada istoimenog kantona Luzern u Švicarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Luzern · Vidi više »

Lyon

Lyon je glavni grad francuske regije Auvergne-Rhône-Alpes, a nakon Pariza i Marseillea treći je po veličini grad u Francuskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Lyon · Vidi više »

Maastricht

Za ugovor potpisan 1992.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Maastricht · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mađarska · Vidi više »

Madrid

Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Madrid · Vidi više »

Magdeburg

Magdeburg (donjonjemački: Meideborg) je glavni, iako ne i najveći, grad njemačke pokrajine Saska-Anhalt.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Magdeburg · Vidi više »

Mahačkala

Mahačkala (ruski: Махачкала́) grad je u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mahačkala · Vidi više »

Mainz

Mainz je grad u Njemačkoj, središte njemačke savezne pokrajine Porajnje i Falačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mainz · Vidi više »

Malmö

Malmö (danski: Malmø) grad je u Švedskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Malmö · Vidi više »

Manchester

Manchester je grad u Velikoj Britaniji (437,000 stanovnika 2004.) Nalazi se na povoljnom položaju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Manchester · Vidi više »

Mannheim

Mannheim je grad u njemačkoj pokrajini Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mannheim · Vidi više »

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Maribor · Vidi više »

Mariupolj

Bez opisa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mariupolj · Vidi više »

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Marseille · Vidi više »

Málaga

Málaga je grad i luka u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji, na obali Sredozemnog mora, u regiji Costa del Sol.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Málaga · Vidi više »

Mérida

* Mérida (Španjolska), glavni grad španjolske autonomne zajednice Ekstremadure.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mérida · Vidi više »

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i München · Vidi više »

Messina

Messina je grad u Italiji, treći po veličini grad na Siciliji i glavni grad istoimene pokrajine na jugu Italije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Messina · Vidi više »

Metz

Metz je grad u sjeveroistočnom dijelu Francuske, administrativno središte pokrajine Lorraine i prefektura departmana Moselle.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Metz · Vidi više »

Miškolc

Miškolc, Vijesti - Korčula, str.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Miškolc · Vidi više »

Middelfart

Middelfart je danski grad i prijestolnica istoimene općine Middelfart u regiji Južna Danska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Middelfart · Vidi više »

Mikolajiv

Mikolajiv ili Nikolajev (ukr. Миколаїв, rus. Николаев) je grad i luka u južnoj Ukrajini i središte Mikolajivske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mikolajiv · Vidi više »

Milano

Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Milano · Vidi više »

Minsk

Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Minsk · Vidi više »

Mladá Boleslav

Mladá Boleslav je grad u Srednjočeškom kraju u Češkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mladá Boleslav · Vidi više »

Modena

Modena je glavni grad istoimene talijanske pokrajine Modene u regiji Emilia-Romagna, sjeverna Italija, s 183.069 stanovnika (2009.). Modena je smještena između rijeka Secchia i Panaro.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Modena · Vidi više »

Mohač

Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mohač · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Moldavija · Vidi više »

Molde

Molde je grad i središte istoimene općine i okruga Møre og Romsdal u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Molde · Vidi više »

Mons

Mons je grad u belgijskoj regiji Valoniji, u pokrajini Hainaut.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mons · Vidi više »

Montpellier

Montpellier (okcitanski: Montpelhièr) je grad na jugu Francuske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Montpellier · Vidi više »

Mora

* Okatica, jedina riba iz orda Moro, iz porodice Moridae (Tabinjke).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mora · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Moskva · Vidi više »

Mostar

Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mostar · Vidi više »

Mulhouse

Mulhouse (elzaški Mihlhüsa, njemački: Mülhausen) je grad koji se nalazi na istoku Francuske u pokrajini Elzas i departmanu Haut-Rhin (Gornja-Rajna).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Mulhouse · Vidi više »

Murmansk

100px Arktičkom oceanu Murmanska kovanica Murmansk (ruski: Му́рманск, samijski: Murmanska) je grad na sjeveru Rusije, u Murmanskoj oblasti, na Fenoskandiji, korijenu poluotoka Kole.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Murmansk · Vidi više »

Naberežnije Čelni

Naberežnije Čelni (ruski: На́бережные Челны, tatarski: Yar Çallı) su grad u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Naberežnije Čelni · Vidi više »

Nagyatád

Nagyatád je grad u jugozapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nagyatád · Vidi više »

Nahičevan

* Nahičevanska Autonomna Republika, Azerbajdžanska eksklava.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nahičevan · Vidi više »

Namur

Namur (valonski: Nameur, nizozemski: Namen) je glavni grad belgijske regije Valonije, te pokrajine Namur.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Namur · Vidi više »

Nancy

Nancy je grad na istoku Francuske, prefektura departmana Meurthe-et-Moselle, u regiji Lorraine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nancy · Vidi više »

Nantes

Nantes (Naoned na bretonskom i Naunnt ili Nàntt na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Loire-Atlantique i glavni grad regije Pays de la Loire.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nantes · Vidi više »

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Napulj · Vidi više »

Narva

Narva može značiti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Narva · Vidi više »

Nîmes

Nîmes (antičko Colonia Nemausus, je grad u južnoj francuskoj regiji Languedoc-Roussillon. Godine 2004. grad je imao 144.600 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nîmes · Vidi više »

Nürnberg

Nürnberg (bavarski: Niamberg, istočnofranački: Nämberch ili Närmberch) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nürnberg · Vidi više »

Negotin

Negotin je gradić u Borskom okrugu, sjeveroistočna Srbiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Negotin · Vidi više »

Negru Vodă

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Negru Vodă · Vidi više »

Neum

Neum je općina na jugu Hercegovine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Neum · Vidi više »

Newcastle upon Tyne

Newcastle upon Tyne (uobičajeno se naziva skraćeno samo Newcastle) je grad u metropolitanskoj grofoviji Tyne and Wear, u sjeveroistočnoj regiji Engleske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Newcastle upon Tyne · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Niš · Vidi više »

Nižnji Novgorod

Nižnji Novgorod (ruski: Нижний Новгород) – grad u Rusiji, administrativno središte Nižnjenovgorodske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nižnji Novgorod · Vidi više »

Nica

Nica (fr. Nice, okc. Niça) je lučki grad, smješten nedaleko od talijanske granice, između Cannesa i Monaka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nica · Vidi više »

Nijmegen

Nijmegen (njemački: Nimwegen) je grad i luka na rijeci Waal u nizozemskoj pokrajini Gelderland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nijmegen · Vidi više »

Nikšić

Nikšić je grad u Crnoj Gori.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nikšić · Vidi više »

Nitra

Slovačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nitra · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Njemačka · Vidi više »

Nola

*Nola (sastav), hrvatski rock sastav.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nola · Vidi više »

Nordkapp

Nordkapp ponoćno sunce Nordkapp (ili rt Nordkap ili Sjeverni rt) je rt na sjeveru Norveške, u istoimenoj općini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nordkapp · Vidi više »

Norrköping

Norrköping je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Östergötland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Norrköping · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Norveška · Vidi više »

Nottingham

Nottingham je grad u Velikoj Britaniji u regiji East Midlands.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nottingham · Vidi više »

Nova Zagora

Nova Zagora (bugarski: Нова Загора) je grad u Bugarskoj s oko 26 000 stanovnika (grad), i oko 48 000 žitelja (općina u koju su uključena i 33 okolna sela).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nova Zagora · Vidi više »

Novara

Novara (Nuàra na lokalnom dijalektu) grad je u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Novara · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Novi Sad · Vidi više »

Novorosijsk

Novorossiysk (ruski: Новоросси́йск; čerkeski: Цӏэмэз, Ts'emez) je grad u južnoj Rusiji, glavna ruska luka na Crnom moru, u Krasnodarskom kraju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Novorosijsk · Vidi više »

Nusaybin

Svetog Jakova u Nisibisu. Nusyabin ili Nṣibin, kasniji sirijski Ṣōbā, u antici Nisibis) je grad u turskoj pokrajini Mardin, smješten u jugoistočnom dijelu Sjevernog Kurdistana (istočna Anadolija) a u kome danas uglavnom žive Kurdi. Ranije su u tom gradu živjeli Asirci, Arapi i Armenci. U gradu živi 83.832 stanovnika prema podacima iz 2009. Nusaybin se nalazi na samoj granici sa Sirijom, nasuprot sirijskog grada Qamishli. Nusyabin ima izuzetno dugu i bogatu povijest, a prvi put se spominje još 852. pr. Kr. kada je bio dio drevne asirske države. U njemu se rodio sv. Efrem, crkveni otac i naučitelj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nusaybin · Vidi više »

Nyíregyháza

Nyíregyháza (slovački: Níreďháza, njemački: Birkenkirchen), grad na sjeveroistoku Mađarske od 118.795 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Nyíregyháza · Vidi više »

Oš

Oš je grad u Kirgistanu, smješten u Ferganskoj dolini na jugu zemlje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oš · Vidi više »

Oberhausen

Oberhausen je grad u Ruhrske oblasti u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oberhausen · Vidi više »

Odense

Katedrala sv. Knuta Odense je treći danski grad po veličini i najveći na otoku Fynu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Odense · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Odesa · Vidi više »

Offenburg

Offenburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, najveći grad i administrativno središte okruga Ortenaukreis.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Offenburg · Vidi više »

Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ohrid · Vidi više »

Olbia

Olbia (sardinski: Terranòa, galurski: Tarranòa) je grad i općina (comune) u pokrajini Sassariju u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Olbia · Vidi više »

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Olomouc · Vidi više »

Olten

Olten je grad na rijeci Aare, u kantonu Solothurn na sjeverozapadu Švicarske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Olten · Vidi više »

Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Omsk · Vidi više »

Opatija

Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Opatija · Vidi više »

Opole

Opole (njemački: Oppeln) je grad u Opolskom vojvodstvu u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Opole · Vidi više »

Opuzen

Opuzen je grad u Dalmaciji, Hrvatskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Opuzen · Vidi više »

Oradea

Oradea (mađarski Nagyvárad, njemački Großwardein, slavensko ime Veliki Varadin) je rumunjski grad na sjeverozapadu zemlje 13 km od granice s Mađarskom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oradea · Vidi više »

Orša

Orša (blr. i rus. О́рша) - grad na sjeveroistoku Bjelorusije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Orša · Vidi više »

Orel

Orel (ruski: Орёл, čitaj: arjól) je grad u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Orel · Vidi više »

Oresundski most

Oresundski most Oresundski most (Švedski: Öresundsbron, Danski: Øresundsbroen, službeno Øresundsbron) je kombinirani most-tunel nad Oresundskim vratima koji povezuje gradove Kopenhagen u Danskoj i Malmö u Švedskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oresundski most · Vidi više »

Orléans

Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Orléans · Vidi više »

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Osijek · Vidi više »

Oslo

Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oslo · Vidi više »

Osnabrück

Osnabrück je grad u Donjoj Saskoj (Niedersachsen), Njemačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Osnabrück · Vidi više »

Oulu

;Finska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oulu · Vidi više »

Oxford

Oxford je grad i sjedište lokalne uprave grofovije Oxfordshire, Engleska, s 134.248 stanovnika prema popisu iz 2001. godine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Oxford · Vidi više »

Padova

Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Padova · Vidi više »

Palanga

Palanga (njemački: Polangen, poljski: Połąga) je grad u zapadnoj Litvi u okrugu Klaipėda.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Palanga · Vidi više »

Palermo

Palermo (sicilijanski: Palermu, grčki:, Panormos, latinski: Panormus, arapski: بَلَرْم‎, Balarm, fenički: זִיז, Ziz) je glavni grad talijanske istoimene pokrajine i autonomne regije Sicilije, osnovali su ga Feničani, a tijekom svoje duge i burne povijesti uvijek je bio središte političkog i kulturnog života otoka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Palermo · Vidi više »

Pančevo

Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pančevo · Vidi više »

Panevežis

Panevežis (rus. Ponevezh – Поневеж, polj. Poniewież, jidiš פוניבעזש) je peti grad po veličini u Litvi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Panevežis · Vidi više »

Paraćin

Paraćin je grad u i središte istoimene općine u Srbiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Paraćin · Vidi više »

Paris

Paris, kip u Britanskom muzeju Paris (grč., Páris) u grčkoj mitologiji jedan je od brojnih sinova trojanskog kralja Prijama.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Paris · Vidi više »

Parma

Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Parma · Vidi više »

Passau

Passau grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Passau · Vidi više »

Patras

Marina u Patrasu Patras (dimotiki grčki jezik: Πάτρα, klasični grčki jezik: Πάτραι) je treći Grčki grad po veličini, sjedište prefekture Ahaja.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Patras · Vidi više »

Pau

Pau (sardinski: Pàu) je grad i općina (comune) u pokrajini Oristanu u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pau · Vidi više »

Pavlodar

Pavlodar (kazaški i ruski: Павлодар) je grad u sjeveroistočnom Kazahstanu, te glavni grad istoimene regije, smješten na rijeci Irtiš.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pavlodar · Vidi više »

Pazardžik

Pazardžik (bugarski: Пазарджик) grad je u južnoj Bugarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pazardžik · Vidi više »

Pärnu

* Okrug Pärnumaa, estonski okrug.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pärnu · Vidi više »

Périgueux

Périgueux (fra. Périgueux oks. Perigüers) je francuski grad u regiji Nova-Akvitaniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Périgueux · Vidi više »

Pelhřimov

Pelhřimov je grad u Češkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pelhřimov · Vidi više »

Perm (Permski kraj, Rusija)

Perm (ruski: Перм&#1100) je grad u Rusiji, na obalama rijeke Kame, u podnožju gorja Ural - granice Europe i Azije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Perm (Permski kraj, Rusija) · Vidi više »

Pernik

Pernik (bugarski: Перник) je grad od 121 366 stanovnika u Bugarskoj (oko 30 km jugozapadno od Sofije).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pernik · Vidi više »

Perugia

Perugia (lat. Perusia) je grad u Italiji, upravno središte i najveći grad regije Umbrija, u središnjem dijelu države i glavni grad istoimene pokrajine Perugia.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Perugia · Vidi više »

Pescara

Pescara, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Abruzzo; 122.363 stanovnika (2007).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pescara · Vidi više »

Petrovac (Budva, Crna Gora)

Petrovac (poznat i kao: Petrovac na Moru) na ćiril.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Petrovac (Budva, Crna Gora) · Vidi više »

Pforzheim

Pforzheim je grad na sjeverozapadu njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pforzheim · Vidi više »

Piacenza

Piacenza je grad i upravno središte istoimene pokrajine u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Piacenza · Vidi više »

Pirej

Pirej (grčki: Πειραιάς) je grad u grčkoj Periferiji Atika, danas povezan s Atenom, koja je svega deset kilometara od centra grada.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pirej · Vidi više »

Pirot

Pirot (srp. ćir. Пирот) je grad jugoistočnoj Srbiji, u blizini granice s Bugarskom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pirot · Vidi više »

Pisa

Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pisa · Vidi više »

Pistoia

Zvonik katedrale na Piazza Duomo Ospedale del Ceppo Osmerokutna krstionica Pistoia je grad u talijanskoj regiji Toskani, glavni grad istoimene pokrajine, smješten oko 30 km sjeverozapadno od Firence.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pistoia · Vidi više »

Pitești

Pitești (njemački: Pitesk) grad je u središnjem dijelu Rumunjske, glavni grad županije Argeș.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pitești · Vidi više »

Pleven

Pleven (bugarski: Плевен, povijesno znan i kao Plevne, po turskom nazivu mjesta ili kao Plevna, po engleskom nazivu mjesta) sedmi je grad po veličini u Bugarskoj, sa 137.000 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pleven · Vidi više »

Ploiești

Ploiești je grad u južnoj Rumunjskoj i glavni grad županije Prahova.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ploiești · Vidi više »

Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Plovdiv · Vidi više »

Plzeň

Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 170.936 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Plzeň · Vidi više »

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Podgorica · Vidi više »

Podolsk

Podolsk, (ruski:: Подольск) je grad u Moskovskoj oblasti u Rusiji na obalama rijeke Pahre pritoke rijeke Moskve.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Podolsk · Vidi više »

Poitiers

sv. Hilarija izgrađena je u 11. stoljeću. Poitiers je grad u Francuskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Poitiers · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Poljska · Vidi više »

Poltava

Poltava (ukr. Полтава) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini, središte Poltavske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Poltava · Vidi više »

Poprad

Poprad je grad u Slovačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Poprad · Vidi više »

Porto

Porto (portugalski: o Porto.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Porto · Vidi više »

Porto Torres

Porto Torres (sasarski: Posthudòrra, sardinski: Portu Tùrre, galurski: Poltu Tùrri) je grad i općina (comune) u pokrajini Sassariju u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Porto Torres · Vidi više »

Portogruaro

Portogruaro je grad u talijanskoj pokrajini Venecija u regiji Veneto od 25 140 stanovnika (2011. godine).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Portogruaro · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Portugal · Vidi više »

Postojna

Postojna (njemački: Adelsberg, talijanski: Postumia) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Postojna · Vidi više »

Potenza

Potenza je grad na jugu Italije, glavni grad talijanske regije Basilicata (bivša Lucania), kao i istoimene pokrajine Potenza.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Potenza · Vidi više »

Poznanj

Poznanj (poljski: Poznań, njemački: Posen, latinski: Posnania, jidiš: פוזנא or פּױזן Poyzn) je jedan od najstarijih i (po broju stanovnika) najvećih gradova u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Poznanj · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Prag · Vidi više »

Prešov

Prešov (mađ. Eperjes, njem. Eperies) je grad u Prešovskom kraju u istočnoj Slovačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Prešov · Vidi više »

Preveza

Preveza (grčki: Πρέβεζα) je grad na sjeverozapadu Grčke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Preveza · Vidi više »

Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Priština · Vidi više »

Prievidza

Prievidza (njem. Priwitz, mađ. Privigye) je grad u središnjoj Slovačkoj u Trenčinskom kraju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Prievidza · Vidi više »

Prijepolje

Prijepolje (srpski: Пријепоље) je grad u jugozapadnoj Srbiji, a administrativno pripada Zlatiborskom okrugu središte je općine Prijepolje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Prijepolje · Vidi više »

Pskov

Pskov (rus. Псков, njemački: Pleskau) je grad u Rusiji i administrativno središte Pskovske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pskov · Vidi više »

Ptuj

Ptuj (lat. Poetovio, njem. Pettau) je grad i središte istoimene općine u sjevernoj Sloveniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ptuj · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Pula · Vidi više »

Radom

Radom grad je u središnjoj Poljskoj u Mazovjeckom vojvodstvu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Radom · Vidi više »

Ravenna

Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ravenna · Vidi više »

Râmnicu Vâlcea

Râmnicu Vâlcea (njemački: Wultsch, starije: Königsberg) je grad u južnom dijelu središnje Rumunjske, glavni grad županije Valcea.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Râmnicu Vâlcea · Vidi više »

Regensburg

Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Regensburg · Vidi više »

Reggio Calabria

Reggio Calabria ili Reggio di Calabria najveći je grad i najnaseljenije upravno područje Kalabrije u Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Reggio Calabria · Vidi više »

Reims

Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Reims · Vidi više »

Rennes

Rennes (Roazhon na bretonskom i Resnn na gallo jeziku) je grad na zapadu Francuske, upravno središte departmana Ille-et-Vilaine i glavni grad regije Bretanja.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rennes · Vidi više »

Riga

Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Riga · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rijeka · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rim · Vidi više »

Rimini

Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rimini · Vidi više »

Rivne

Rivne (ukrajinski: Рівне, ruski: Ровно, njemački Röwne, poljski: Równe, hebrejski: ראוונע) je grad u sjeverozapadnoj Ukrajini središte Rivanjske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rivne · Vidi više »

Rožňava

Rožňava (mađ. Rozsnyó, njem. Rosenau, lat. Rosnavia) je grad u Košičkom kraju u istočnom dijelu središnje Slovačke.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rožňava · Vidi više »

Rosenheim

Neovisni grad Rosenheim (srednjebavarski: Rousnam) smješten je u upravnom području Gornje Bavarske na samom jugoistoku Njemačke, na zapadnoj obali rijeke Inn.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rosenheim · Vidi više »

Rostock

Rostock je s 204.167 stanovnika najveći grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rostock · Vidi više »

Rostov (razdvojba)

Rostov ili Rostow ima više značenja: ime različitih gradova u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rostov (razdvojba) · Vidi više »

Rostov na Donu

Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rostov na Donu · Vidi više »

Rotterdam

Rotterdam je grad u Nizozemskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rotterdam · Vidi više »

Rouen

Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rouen · Vidi više »

Rovaniemi

Rovaniemi je grad (fin. kaupunki, šve. stad) i općina u Finskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rovaniemi · Vidi više »

Ružomberok

Ružomberok (mađ. Rózsahegy, njem. Rosenberg) je grad u središnjoj Slovačkoj u Žilinskom kraja upravno središte Okruga Ružomberok.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ružomberok · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rumunjska · Vidi više »

Ruse

Ruse (bugarski: Русе) je peti grad po veličini u Bugarskoj sa 175 600 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ruse · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rusija · Vidi više »

Rustavi

Rustavi (gru. რუსთავი) je grad i administrativno središte provincije Kvemo Kartli u Gruziji, osnovano 19. siječnja 1948. godine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rustavi · Vidi više »

Rzeszów

Rzeszów (Žešuv) je mjesto u jugoistočnoj Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Rzeszów · Vidi više »

Saarbrücken

Saarbrücken (luks. Saarbrécken, fran. Sarrebruck) je grad u Njemačkoj i glavni grad njemačke savezne pokrajine Saarland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Saarbrücken · Vidi više »

Saint-Étienne

Saint-Étienne (frankoprovansalski: Sant-Etiève, oksitanski: San Tchève) je grad u Francuskoj u regiji Rhône-Alpes.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Saint-Étienne · Vidi više »

Salamanca

Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Salamanca · Vidi više »

Salerno

Salerno (latinski: Salernum) je glavni grad istoimene talijanske provincije Salerno u regiji Kampanija od 132.608 stanovnika. Objavljeno 26. lipnja 2013., pristupljeno (15.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Salerno · Vidi više »

Salzburg

Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima. U okolici Salzburga nalaze se rudnici soli, koji su se eksploatirali do 1989., kada su zatvoreni. Oni su danas jedna od turističkih atrakcija. Hrvatski (i slovenski) naziv za taj grad je Solnograd jer njemačka riječ "salz" znači "sol". Ime grada u doslovnom prijevodu znači "dvorac ili tvrđava od soli" Stari grad Salzburg (Altstadt), u svijetu poznat po svojoj baroknoj arhitekturi, smatra se jednim od najbolje očuvanih gradova sjeverno od Alpa. Od 1996. stari dio Salzburga upisan je na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi. Salzburg su zbog arhitekture u prošlosti često nazivali i njemačkim Rimom. Današnji izgled grada datira iz 16., 17. i 18. stoljeća kad je započeta transformacija iz srednjovjekovnog u barokni grad. Salzburg je ujedno i rodni grad W. A. Mozarta i grad u kojemu je proveo svoje rano djetinjstvo.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Salzburg · Vidi više »

Samara

Samara (ruski: Сама́ра) je grad u Rusiji na utoku rijeke Samare u Volgu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Samara · Vidi više »

Samarkand

Samarkand (uzbečki: Samarqand, tadžički: Самарқанд, perzijski: سمرقند, preko sogdijskog što znači "utvrđeni grad" ili "polje šećera") je grad u istoimenoj pokrajini (vilajetu) u središnjem Uzbekistanu s 362.000 stanovnika, što ga čini drugim po broju stanovnika u državi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Samarkand · Vidi više »

Sambotel

Sambotel (mađ. Szombathely, nje. Steinamanger, slo. Sombotel, lat. Savaria, Sabaria) je grad u zapadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sambotel · Vidi više »

Samsun

Samsun (antički Amisus) je grad na obali Crnog mora u Turskoj od 363 180 stanovnika, administrativno središte pokrajine Samsun od 1 209 137 u regiji Crno more.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Samsun · Vidi više »

San Sebastián (Baskija)

Pogled na San Sebastián San Sebastián (baskijski: Donostia, službeno: Donostia-San Sebastián) je lučki grad u baskijskoj pokrajini Gipuskoa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i San Sebastián (Baskija) · Vidi više »

Sankt Vith

Sankt Vith (francuski: Saint-Vith, luksemburški: Sankt Väit) je grad u istočnoj Belgiji koji se nalazi u Njemačkoj zajednici u Belgiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sankt Vith · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Sanremo

San Remo je grad na zapadnoligurskoj obali Mediterana, na sjeverozapadu Italije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sanremo · Vidi više »

Sansepolcro

Sansepolcro je grad u središnjoj Italiji, u talijanskoj regiji Toskani.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sansepolcro · Vidi više »

Santander

Položaj '''Santandera''' u Španjolskoj Santander je lučki grad u Španjolskoj, glavni grad španjolske autonomne zajednice Kantabrije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Santander · Vidi više »

Santarém

Santarém je grad od 31.022 stanovnika i istoimena općina u sredini Portugala, u Regiji Veliki Alentejo administrativni centar okruga Santarém.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Santarém · Vidi više »

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sarajevo · Vidi više »

Saratov

Saratov (ruski) je veliki grad na jugo-istoku europskog dijela Rusije, administrativno središte Saratovske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Saratov · Vidi više »

Sassari

Sassari (sasarski: Sàssari, sardinski: Thàthari) je grad i općina (comune) u pokrajini Sassariju u regiji Sardiniji, Italija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sassari · Vidi više »

Satu Mare

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Satu Mare · Vidi više »

Södertälje

Södertälje je grad i sjedište istoimene općine u istočnoj Švedskoj u županiji Stockholm.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Södertälje · Vidi više »

Słupsk

Słupsk je grad u Poljskoj i administrativno središte słupske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Słupsk · Vidi više »

Schaffhausen

Schaffhausen (njemački: Schaffhausen, francuski: Schaffhouse, talijanski: Sciaffusa, hrvatski: Šafhauzen, grčki: Probatopolis, latinski: Scaphusun) je grad u Švicarskoj i glavni grad kantona Schaffhausen.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Schaffhausen · Vidi više »

Schwerin

Schwerin (lat. Suerina) je glavni i drugi po veličini grad njemačke pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Schwerin · Vidi više »

Schwyz

Schwyz je glavni grad švicarskog kantona Schwyz.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Schwyz · Vidi više »

Sebeș

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sebeș · Vidi više »

Segedin

Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Segedin · Vidi više »

Ser

Ser, Seres (grčki: Σέρρες, bugarski: Сяр, makedonski: Сер, srpski: Сер, turski: Serez) je grad u Egejskoj Makedoniji, Grčka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ser · Vidi više »

Serdar

Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Serdar · Vidi više »

Setúbal

Setúbal je grad od 99 328 stanovnika i istoimena općina u sredini Portugala od 120 117 stanovnika, u Regiji Lisabon, administrativni centar istoimenog okruga Setúbal.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Setúbal · Vidi više »

Sevilla

Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sevilla · Vidi više »

Sfântu Gheorghe (Covasna)

Sfântu Gheorghe (mađarski: Sepsiszentgyörgy, njemački: Sankt Georgen) grad je u Rumunjskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sfântu Gheorghe (Covasna) · Vidi više »

Sheffield

Sheffield je grad u Engleskoj, u regiji Yorkshire i Humber i grofoviji Južni Yorkshire.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sheffield · Vidi više »

Siófok

Siófok, mađarski grad smješten na južnoj obali Blatnog jezera u sastavu Šomođske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Siófok · Vidi više »

Sibiu

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sibiu · Vidi više »

Siena

Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Siena · Vidi više »

Simferopolj

Simferopolj, Simferopol ili Simferopol'(ukr.: Сімферополь, rus.: Симферополь, krim.: Aqmescit) je glavni grad Autonomne Republike Krim u Ukrajini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Simferopolj · Vidi više »

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sirakuza · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sirija · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sisak · Vidi više »

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sjeverna Makedonija · Vidi više »

Skadar

Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Skadar · Vidi više »

Skara

Skara je grad u središnjem dijelu južne Švedske u županiji Västra Götaland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Skara · Vidi više »

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Skoplje · Vidi više »

Slavonski Brod

Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Slavonski Brod · Vidi više »

Sliven

Sliven (bug. Сливен) je grad na jugoistoku Bugarske i upravno sjedište Slivenske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sliven · Vidi više »

Slonim

Slonim (bjeloruski: Сло́нім, ruski: Сло́ним, poljski: Słonim) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Grodnenskoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Slonim · Vidi više »

Slov"jans'k

Slov"jans'k (ukrajinski: Слов'янськ, ruski: Славянск Slavjansk) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Slov"jans'k · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Slovenija · Vidi više »

Smolensk

Smolensk (ruski: Смоле́нск, bjeloruski: Смаленск, litavski: Smolenskas, poljski: Smoleńsk, njemački: Smolensk) je grad u Rusiji, na rijeci Dnjepar središte Smolenske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Smolensk · Vidi više »

Soči

Pogled s Crnog mora. Pogled na Soči Karta olimpijskih borilišta Zimskih olimpijskih igara 2014. Soči (rus. Со́чи, abh. Шəача, adig. Шъачэ, ubyh. Шьача) je grad u Krasnodarskom kraju u Ruskoj Federaciji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Soči · Vidi više »

Sofija

Grad Sofija (bugarski: Софи&#1103), u podnožju planine Vitoše, ima 1 376 461 stanovnika (2010.) i glavni je grad Bugarske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sofija · Vidi više »

Solothurn

Solothurn (fra. Soleure, tal. Soletta, roh. Soloturn) je švicarski grad i sjedište istoimenog kantona.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Solothurn · Vidi više »

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Solun · Vidi više »

Sombor

'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sombor · Vidi više »

Southampton

Southampton je najveći grad na južnoj obali Engleske i najveći grad povijesne grofovije Hampshire.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Southampton · Vidi više »

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sparta · Vidi više »

Spittal na Dravi

Spittal na Dravi (njem. Spittal an der Drau) je grad u austrijskoj saveznoj državi Koruškoj, administrativni centar istoimenog kotara, te važno urbano i prometno središte u Gornjoj Koruškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Spittal na Dravi · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Split · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Srbija · Vidi više »

Stara Gradiška

Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stara Gradiška · Vidi više »

Stara Zagora

Stara Zagora je šesti grad po veličini u Bugarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stara Zagora · Vidi više »

Stavanger

Stavanger je grad i središte istoimene općine i okruga Rogaland u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stavanger · Vidi više »

Stockerau

Stockerau je grad u Austriji smješten na sjeveroistoku države, sjeverno od Beča.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stockerau · Vidi više »

Stockholm

Stockholm je glavni i najveći grad Švedske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stockholm · Vidi više »

Stolni Biograd

Katedrala Kapela sv. Ane Biskupska palača Stolni Biograd (mađ. Székesfehérvár, njem. Stuhlweißenburg, srpski: Стони Београд, turski: Istolni Belgrád, česky: Stoličný Bělehrad) je grad u središnjoj Mađarskoj oko 65 km JZ od Budimpešte i središte Bile županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stolni Biograd · Vidi više »

Stralsund

Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stralsund · Vidi više »

Strasbourg

Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Strasbourg · Vidi više »

Struga

Struga (albanski: Strugë, makedonski: Струга) je gradić na jugozapadu Republike Makedonije, od 33 376 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Struga · Vidi više »

Stuttgart

Stuttgart (Zemaljski glavni grad Stuttgart,: Landeshauptstadt Stuttgart, alemanski: Landeshaubdschdadd Schduagert), glavni i po broju stanovnika najveći grad njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Stuttgart · Vidi više »

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Subotica · Vidi više »

Suceava

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Suceava · Vidi više »

Suhumi

Suhumi, glavni grad de facto neovisne, nepriznate države Abhazije koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Suhumi · Vidi više »

Sundsvall

Sundsvall je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Västernorrland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Sundsvall · Vidi više »

Swansea

Swansea (velški: Abertawe - "usta rijeke Tawe) - grad u Walesu i u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Swansea · Vidi više »

Szczecin

Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Szczecin · Vidi više »

Szekszárd

Szekszárd (hrv.: Seksar) je grad u mađarskoj regiji Južno Zadunavlje.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Szekszárd · Vidi više »

Szolnok

Szolnok, grad i upravno središte Jaziško-velikokumanske-szolnočke županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Szolnok · Vidi više »

Taškent

Taškent je glavni grad Uzbekistana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Taškent · Vidi više »

Tadžikistan

Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tadžikistan · Vidi više »

Taganrog

Taganrog (rus. Таганро́г) - grad u Rostovskoj oblasti, luka na obali Azovskog mora (u Taganroškom zaljevu, 70 km od Rostova na Donu).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Taganrog · Vidi više »

Tallinn

Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tallinn · Vidi više »

Tambov

Komunalnaja ulica, Tambov Tambov (ruski: Тамбо́в) je grad u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tambov · Vidi više »

Tampere

Tampere. Pogled na jezero Pyhäjärvi Tampere (švedski: Tammerfors) je treći po veličini grad u Finskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tampere · Vidi više »

Taranto

Taranto (lat.: Tarentum) je grad na jugu Italije u regiji Apulija, administrativno središe istoimene pokrajina Taranto, smješten na obali Jonskog mora u Tarantskom zaljevu, na zapadnoj strani poluotoka Salentina ("peta talijanske čizme").

Novi!!: Popis europskih pravaca i Taranto · Vidi više »

Tarnów

Tarnów (čita se Tarnuf, njemački: Tarnau) je grad Malopoljskog (Małopolskiego) vojvodstva u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tarnów · Vidi više »

Tarragona

Tarragona je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Tarragona, na južnoj obali španjolske autonomne zajednice Katalonije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tarragona · Vidi više »

Tartu

Grad Tartu Tartu (njem. Dorpat) je drugi najveći estonski grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tartu · Vidi više »

Tatabánya

Tatabánya (njem. Totiserkolonie), grad i upravno sjedište Komoransko-ostrogonske županije u sjeverozpadnoj Mađarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tatabánya · Vidi više »

Târgu Mureș

Târgu Mureș (njemački: Neumarkt am Mieresch, latinski: Novum Forum Seculorum, mađarski: Marosvásárhely) je grad u središnjoj Rumunjskoj, glavni grad županije Mureș.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Târgu Mureș · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tbilisi · Vidi više »

Tedžen

Tedžen je turkmenistanski grad-oaza koji se nalazi u pustinji Karakum.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tedžen · Vidi više »

Temišvar

Temišvar (rumunjski: Timișoara, mađarski: Temesvár, banatskobugarski: Timišvar, njemački: Temeswar) ima preko 331.927 st.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Temišvar · Vidi više »

Teplice

Crkva u Teplicama Teplice (Teplice-Šanov do 1948.) je grad u Češkoj Republici u okviru pokrajine Bohemija.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Teplice · Vidi više »

Ternopolj

Ternopolj ili Ternopilj (ukrajinski: Тернопіль, ruski: Тернополь, hebrejski: טרנופול, njemački Ternopil, poljski: Tarnopol) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Ternopoljske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ternopolj · Vidi više »

Tirana

Tirana (albanski: Tiranë ili Tirana) je glavni i najveći grad Albanije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tirana · Vidi više »

Tiraspol

Glavna ulica od Tiraspola Tiraspol (mold.: Tiraspol/Тираспол) je drugi najveći grad u jugoistočnoj Moldaviji, središte separatističke oblasti Pridnjestrovlja.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tiraspol · Vidi više »

Tjumenj

Tjumenj (ruski: Тюме́нь) je grad u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tjumenj · Vidi više »

Torino

Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Torino · Vidi više »

Toruń

Toruń (njemački: Thorn, latinski: Thorunium) je grad u Poljskoj na rijeci Wisli.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Toruń · Vidi više »

Toulouse

Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Toulouse · Vidi više »

Tours

Tours je grad u središnjoj Francuskoj, u regiji Centre, prefektura departmana Indre-et-Loire.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tours · Vidi više »

Trabzon

Trabzon u povijesti je bio znan kao Trapezus ili Trapezunt (Trebizond), to je grad na obali Crnog mora na sjeveroistoku Turske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trabzon · Vidi više »

Trelleborg

Trelleborg je grad u južnoj Švedskoj u sastavu županije Skåne.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trelleborg · Vidi više »

Trenčin

Trenčin (slo. Trenčín) je grad u Slovačkoj Republici, središte regije Považie i središte Trenčianskog kraja.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trenčin · Vidi više »

Trier

Trier je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Porajnju i Falačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trier · Vidi više »

Tripoli

Tripoli (broj stanovnika 1,5 milijuna), arapski طرابلس, je glavni grad Libije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tripoli · Vidi više »

Trnava

Trnava može značiti: Hrvatska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trnava · Vidi više »

Trollhättan

Trollhättan je grad u zapadnom dijelu južne Švedske u županiji Västra Götaland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trollhättan · Vidi više »

Tromsø

Tromsø je grad i središte istoimene općine i okruga Troms u Norveškoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tromsø · Vidi više »

Trondheim

Trondheim (povijesni nazivi: Nidaros i Trondhjem) grad je i općina u norveškom okrugu Sør-Trøndelag, čije je i administrativno središte.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trondheim · Vidi više »

Troyes

Troyes je grad u sjeveroistočnoj Francuskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Troyes · Vidi više »

Trst

Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Trst · Vidi više »

Tudela

* Tudela (Španjolska), (baskijski: Tutera), grad na jugu Navare, Španjolska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tudela · Vidi više »

Tula

Gradski trg Tula (ruski Ту́ла) je grad u Rusiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tula · Vidi više »

Tulcea

Rumunjska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tulcea · Vidi više »

Turda

Turda (njem.; Thorenburg, mađ.; Torda) je grad u županiji Cluj u Rumunjskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Turda · Vidi više »

Turkmenistan

Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Turkmenistan · Vidi više »

Turku

Turku (fin. Turku, šved. Åbo) je treći po veličini grad u Finskoj i središte jugozapadnog dijela države.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Turku · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Turska · Vidi više »

Tver

Tver (ruski: Тверь) je grad na zapadu europskog dijela Rusije, administrativno središte Tverske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Tver · Vidi više »

Užgorod

Užgorod (ukrajinski, rusinski i ruski: Ужгород, mađarski: Ungvár, njemački: Ungwar, češki i slovački: Užhorod) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Zakarpatske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Užgorod · Vidi više »

Užice

Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Užice · Vidi više »

Uddevalla

Uddevalla je grad i središte istoimene općine u švedskoj županiji Västra Götaland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Uddevalla · Vidi više »

Udine

Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Udine · Vidi više »

Ufa

S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Ufa (ruski: Уфа, tatarski: Ufa, Öfä; baškirski: Өфө, čuvaški: Ěпхӳ) glavni je grad Baškirije, republike u središnjem sjevernom europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ufa · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ukrajina · Vidi više »

Ulcinj

Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ulcinj · Vidi više »

Ulm

Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ulm · Vidi više »

Umeå

Umeå (švedski izgovor: (link.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Umeå · Vidi više »

Uppsala

Uppsala je grad u Švedskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Uppsala · Vidi više »

Utrecht

; Nizozemska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Utrecht · Vidi više »

Uzbekistan

Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Uzbekistan · Vidi više »

Vaasa

Vaasa (šved. Vasa) je grad u zapadnoj finskoj na botničkom zaljevu.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vaasa · Vidi više »

Valašské Meziříčí

Valašské Meziříčí su grad na istoku Češke, u Zlínskom kraju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Valašské Meziříčí · Vidi više »

Valence

Pavilon Valence (okcitanski: Valença) je općina u jugoistočnoj Francuskoj i sjedište departmana Drôme.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Valence · Vidi više »

Valencia

Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Valencia · Vidi više »

Valenciennes

Valenciennes (niz. Valencijn) je grad na sjeveru Francuske u regiji Nord-Pas-de-Calais, upravno središte istoimenog okruga te ujedno podprefektura departmana Nord.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Valenciennes · Vidi više »

Valga

Valga (njem. Walk) je grad u južnoj Estoniji i glavni grad okruga Valgamaa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Valga · Vidi više »

Valladolid

Iglesia de San Pablo Valladolid je glavni grad španjolske autonomne zajednice Kastilja i León, te glavni grad istoimene provincije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Valladolid · Vidi više »

Vanadzor

Vanadzor (armenski:Վանաձոր, prijašnja imena:Karaklis, Karakilis, Karakhs, Kirovakan, Gharak’ilisa, Karakilisa, Mets Karakilisa, Korovakan i Kirowakan) je treći po veličini grad u Armeniji i glavni grad provincije Lori.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vanadzor · Vidi više »

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Varaždin · Vidi više »

Varšava

Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Varšava · Vidi više »

Varna

Varna (bugarski: Варна) je najveći bugarski grad na Crnom moru, treći je po veličini grad u Bugarskoj s 349 031 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Varna · Vidi više »

Västerås

Västerås je grad u središnjoj Švedskoj u županiji Västmanland.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Västerås · Vidi više »

Västervik

Västervik je grad u Švedskoj u sastavu županije Kalmar.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Västervik · Vidi više »

Veľký Meder

Veľký Meder (mađ. Nagymegyer, od 1948. do 1990. kao Čalovo) je grad u jugozapadnoj Slovačkoj u Trnavskom kraju.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Veľký Meder · Vidi više »

Vejle

Vejle Vejle je glavni grad danske regije Južna Danska.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vejle · Vidi više »

Veles (grad)

Veles (makedonski: Велес) je grad od 43 108 stanovnika, u središnjem dijelu Republike Sjeverne Makedonije, koji leži na obalama rijeke Vardar.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Veles (grad) · Vidi više »

Veliki Novgorod

Veliki Novgorod (ruski: Великий Новгород, u prijevodu: "Veliki novi grad") je jedan od najstarijih ruskih gradova i administrativno središte Novgorodske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Veliki Novgorod · Vidi više »

Velikije Luki

Velikije Luki (ruski: Великие Луки) je grad na meandrirajućoj rijeci Lovatu u Rusiji, u Pskovskoj oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Velikije Luki · Vidi više »

Veliko Trnovo

Veliko Trnovo (bugarski: Велико Търново), do 1965. samo Trnovo (Търново), grad je na sjeveru centralne Bugarske, koji je administrativno sjedište oblasti Veliko Trnovo.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Veliko Trnovo · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Venecija · Vidi više »

Ventimiglia

Ventimiglia (lokalni intemelijski dijalekt: Ventemija, genovski dijalekt: Vintimìggia, francuski: Vintimille, latinski: Album Intimilium, Albintimilium) je grad u Liguriji koji se nalazi blizu granice s Francuskom.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ventimiglia · Vidi više »

Ventspils

Ventspils (rus. Vindava, njem. Windau, polj. Windawa), grad i luka na utoku rijeke Vente u Baltičko more na sjeverozapadu Latvije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ventspils · Vidi više »

Verona

Verona je glavni grad istoimene talijanske provincije (3.097 km², 814.300 stanovnika) i drugi najveći grad (poslije Venecije) u regiji Veneto, na rijeci Adige, u neposrednoj blizini jezera Lago di Garda, 100 km zapadno od Venecije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Verona · Vidi više »

Verviers

Verviers je grad na istoku Belgije koji leži u dolini rijeke Vesdre na sjevernim obroncima Ardena.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Verviers · Vidi više »

Vesoul

Vesoul (njemački: Bisanz) glavni je i najveći grad francuske pokrajine Franche-Comté u sjeveroistočnoj Francuskoj, s otprilike 15 000 stanovnika u metropolskom području prema podacima iz 1999.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vesoul · Vidi više »

Vesprim

Vesprim (u hrvatskim izvorima također i Besprim)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vesprim · Vidi više »

Vicenza

Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vicenza · Vidi više »

Vidin

Vidin (bugarski: Видин) lučki je grad na južnim obalama Dunava na sjeverozapadu Bugarske.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vidin · Vidi više »

Vigo

Vigo je najveći grad u autonomnoj zajednici Galiciji s 293.837 stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vigo · Vidi više »

Villach

Villach Villach- pogled s juga Villach (slovenski: Beljak) je grad u austrijskoj saveznoj pokrajini Koruškoj i važno prometno čvorište.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Villach · Vidi više »

Villarreal

Villarreal ili Vila-real, u prijevodu Kraljevski grad, grad je u pokrajini Castellón u autonomnoj zajednici Valenciji na istočnoj španjolskoj obali Sredozemlja.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Villarreal · Vidi više »

Villingen-Schwenningen

Villingen-Schwenningen je grad u Schwarzwaldu, u pokrajini Baden-Württemberg, 100 km od Stuttgarta.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Villingen-Schwenningen · Vidi više »

Vilnius

Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vilnius · Vidi više »

Vinica (Ukrajina)

Vinica, Vinnycja (ukrajinski: Вінниця, ruski: Винница, njemački Winnyzja, poljski: Winnica, hebrejski: ויניצה) je grad u središnjoj Ukrajini, središte Viničke oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vinica (Ukrajina) · Vidi više »

Virovitica

Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Virovitica · Vidi više »

Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija)

Vladimir (ruski: Влади́мир) grad je u Rusiji, administrativno središte Vladimirske oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vladimir (Vladimirska oblast, Rusija) · Vidi više »

Volgograd

Volgograd (ruski Волгогра́д) grad je u Rusiji na rijeci Volgi.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Volgograd · Vidi više »

Voronjež

Voronjež (ruski) je grad u jugozapadnoj Rusiji, administrativno središte Voronješke oblasti.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Voronjež · Vidi više »

Vršac

Vršac (srp. Вршац, mađ.: Versec, Versecz, nje.: Werschetz, rum.: Vârşeţ, tur.: Virşac) je grad u autonomnoj pokrajini Vojvodini, u Republici Srbiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Vršac · Vidi više »

Wale

Wale Victor Folarin (rođen kao Olubowale Victor Akintimehin; Washington, Columbia, SAD, 21. rujna 1984.), bolje poznat po svom umjetničkom imenu Wale (/ˈwɑːleɪ/ wah-lay) je američki reper i tekstopisac.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wale · Vidi više »

Würzburg

Würzburg (bavarski: Wirzburg) njemački je grad u saveznoj pokrajini Bavarskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Würzburg · Vidi više »

Weimar

Weimar je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Tiringiji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Weimar · Vidi više »

Wels

Wels je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gornjoj Austriji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wels · Vidi više »

Wetzlar

Wetzlar je grad na obalama rijeke Lahn u Hessenu, Njemačka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wetzlar · Vidi više »

Wieluń

Wieluń je mjesto u južnoj Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wieluń · Vidi više »

Wiesbaden

Wiesbaden je glavni grad njemačke pokrajine Hessena.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wiesbaden · Vidi više »

Winterthur

Winterthur (latinski: Vitudurum, francuski: Winterthour na domaćem dijalektu Winti) je grad u Švicarskoj i drugi po veličini grad kantona Züricha.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Winterthur · Vidi više »

Wismar

Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wismar · Vidi više »

Wrocław

Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wrocław · Vidi više »

Wuppertal

Wuppertal je grad u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, Njemačka, u dolini Wupper i oko nje, istočno od Düsseldorfa i južno od Ruhra.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Wuppertal · Vidi više »

Ystad

Ystad je grad u Švedskoj u sastavu županije Skåne.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Ystad · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zagreb · Vidi više »

Zaječar

Grb grada Zaječara Zaječar je grad u istočnoj Srbiji (broj stanovnika 69 969).

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zaječar · Vidi više »

Zamora

Bez opisa.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zamora · Vidi više »

Zaragoza

150px Zaragoza, glavni grad Aragonije, smještena je u plodnoj ravnici uz obale Ebra.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zaragoza · Vidi više »

Zürich

Zürich (njemački: Zürich, talijanski: Zurigo) najveći je grad u Švicarskoj (stanovništvo: 404.783 u 2014. godini) i glavni grad Ciriškog kantona.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zürich · Vidi više »

Zenica

Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zenica · Vidi više »

Zielona Góra

Zielona Góra (njemački:Grünberg in Schlesien, latinski:Thalloris, Prasia Elysiorum, Viridis mons, češki:Zelená Hora) je grad u Lubuskom vojvodstvu u Poljskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zielona Góra · Vidi više »

Znojmo

mini Znojmo je grad u Češkoj Republici.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Znojmo · Vidi više »

Zvolen

Zvolen (mađ. Zólyom, njem. Altsohl) je grad u Banskobistričkom kraju u središnjoj Slovačkoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zvolen · Vidi više »

Zwolle

Zwolle je grad i općina u sjeveroistočnoj Nizozemskoj.

Novi!!: Popis europskih pravaca i Zwolle · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni