Brže od pregledniku!
42 odnosi: Arhivi u Hrvatskoj, Bar (grad), Bizant, Bošnjani, Bosanska Banovina, Bosansko Kraljevstvo, Crvena Hrvatska, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Dunav, Ferdo Šišić, Franjo Rački, Hrvatska ćirilica, Humska zemlja, Iliri, Ilirik, Konstantin VII. Porfirogenet, Kulin (ban), Kvarnerski zaljev, Ljetopis popa Dukljanina, Matej Ninoslav, Mauretanija, Milan Rešetar, Nomadi, Povelja, Povelja Kulina bana, Primorska Hrvatska (kneževina), Raška (država), Rimljani, Rimsko Carstvo, Rumunjska, Srbi Bosne i Hercegovine, Srednjovjekovna bosanska država, Srednjovjekovna Srbija, Stefan Nemanja, Stefan Uroš IV. Dušan, Tadija Smičiklas, Travunija, Trebinje, Vlasi, Vrhbosna.
Arhivi u Hrvatskoj
Arhivi u Hrvatskoj mogu biti privatni i javni.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Arhivi u Hrvatskoj · Vidi više »
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Bar (grad) · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Bizant · Vidi više »
Bošnjani
Bošnjani bivši je naziv za stanovništvo koje je živjelo na području Bosne u srednjem vijeku.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Bošnjani · Vidi više »
Bosanska Banovina
Banovina Bosna ili Bosanska Banovina bila je srednjovjekovna država.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Bosanska Banovina · Vidi više »
Bosansko Kraljevstvo
Bosansko Kraljevstvo ili Kraljevina Bosna bilo je srednjovjekovno kraljevstvo nastalo iz Bosanske Banovine (1154. – 1377.). Postojalo je od 1377. do 1463. godine.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Bosansko Kraljevstvo · Vidi više »
Crvena Hrvatska
Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Crvena Hrvatska · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Dubrovnik · Vidi više »
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Dunav · Vidi više »
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Ferdo Šišić · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Franjo Rački · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Humska zemlja · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Iliri · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Ilirik · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Kulin (ban) · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Ljetopis popa Dukljanina · Vidi više »
Matej Ninoslav
Matej Ninoslav (– 1250.), bosanski ban od 1232.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Matej Ninoslav · Vidi više »
Mauretanija
Mauretanija ili Mauritanija (službeno Islamska Republika Mauretanija) je država u zapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Mauretanija · Vidi više »
Milan Rešetar
''Milan Rešetar'' 1904. Milan Rešetar (Dubrovnik, 1. veljače 1860. – Firenca, 14. siječnja 1942.), bio je hrvatski filolog, književni povjesničar, numizmatičar.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Milan Rešetar · Vidi više »
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Nomadi · Vidi više »
Povelja
Magna charta, jedna od najpoznatijih povelja Povelja (karta, iz lat. carta) u najširem smislu je dokument koji nekome predaje autoritet ili prava.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Povelja · Vidi više »
Povelja Kulina bana
Povelja Kulina bana Povelja Kulina bana je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Povelja Kulina bana · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Raška (država)
Raška je bila srednjovjekovna država Srba i sinonim je za ranu Srbiju.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Raška (država) · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Rimljani · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Rumunjska · Vidi više »
Srbi Bosne i Hercegovine
Etnička karta po naseljenim mjestima 2013. godine: većinski srpska naselja označena su plavom bojom Srbi su jedan od tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Srbi Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Srednjovjekovna Srbija
Srednjovjekovna Srbija obuhvaća vrijeme od VII.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Srednjovjekovna Srbija · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Stefan Nemanja · Vidi više »
Stefan Uroš IV. Dušan
Stefan Uroš IV.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Stefan Uroš IV. Dušan · Vidi više »
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Tadija Smičiklas · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Travunija · Vidi više »
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Trebinje · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Vlasi · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Povelje bana Mateja Ninoslava i Vrhbosna · Vidi više »
