249 odnosi: Aachenski mir, Amfiteatar, Andrija II., Antonio Bajamonti, Arheološko nalazište Ad basilicas pictas, Auguste Marmont, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Autonomaši, Avari, Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split, Židovi, Žigmund Luksemburški, Bajamontuša, Bakar, Bakreno doba, Banovina Hrvatska, Bela III., Belot, Bernard II. Zanne, Bizant, Brnistra, Brodosplit, Ciparski rat, Crkva sv. Martina u Splitu, Dalmacija, Demokracija, Dioklecijan, Dioklecijanov akvedukt, Dioklecijanova palača, Dmitar Zvonimir, Dominik Luccari, Domovinski rat, Drač, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Drugi svjetski rat, Dužd, Dujam Rendić-Miočević, Fašizam, Franačka, Francuska, Frane Tente, Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu, Frano Baras, Gajo Bulat, Galerija umjetnina Split, Galija, Grad, Grčka kolonizacija na Jadranu, Gripe, ..., Gusarov dom na Matejušci, Habsburška Monarhija, Habsburg, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatski fokus, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski vladari, Hrvatsko Kraljevstvo, Iliri, Ilirske pokrajine, Istra, Italija, Ivan Ravenjanin, Ivo Tartaglia, Jadro, Judita, Jugoslavenska narodna armija, Julije Nepot, Jupiterov hram, Jupiterov hram u Splitu, Kačići, Kandijski rat, Kapitulacija Italije, Klis, Književnost, Kočinje brdo, Koloman, Kolonija, Komunistička partija Hrvatske, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Ugarska, Kršćanski mučenici, Križari, Kuga u Splitu, Kvirin Klement Bonefačić, Ladislav Napuljski, Lučac, Ludovik I. Anžuvinac, Luka, Luka Čulić, Luka Jelić, Macelij, Manuel I. Komnen, Marcelin, Marjan, Marjane, Marjane, Marke, Marko Marulić, Mauzolej, Mediteranske igre, Metar, Mletačka Republika, Monarhija, Mongolsko Carstvo, Morejski rat, Mosorski partizanski odred, Muzej grada Splita, Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka, Napoleon Bonaparte, Narodna stranka (Dalmacija), Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska, Nezavisnost, Novac, Novo doba (Split), Omiš, Osmansko Carstvo, Palača, Palača Bajamonti-Dešković, Peristil, Pio XII., Piran, Pisa, Poljud, Pr. Kr., Prapovijest, Primas, Primorska banovina, Prokurative, Prvi svjetski rat, Pula, Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990., Renesansa, Rijeka, Rimska provincija, Salona, Savezničko bombardiranje Splita, Slaveni, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Splitska katedrala, Splitski crkveni sabori, Splitski lazaret, Splitsko-dalmatinska županija, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srednji vijek, Stara Grčka, Statut grada Splita, Stjepan II., hrvatski kralj, Sveta Zemlja, Sveti Anastazije, Sveti Dujam, Tabula Peutingeriana, Teodozije I. Veliki, Teorija, Toma Arhiđakon, Tomislav Jonjić, Tomislav Karaman, Treći Reich, Trogir, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Trst, Tvornica, Tvornica likera Dalbello, Tvrđava Gripe, Udruga Urbana desnica, Venecija, Vestibul, Vodovod, Vojko Krstulović, Vojna luka Lora, Vojska, Vuna, Zadar, Zagreb, Zastava Republike Hrvatske, Zgrada Akvarija na Marjanu, Zgrada Osnovne škole Dobri, Zlato, 10. stoljeće, 10. travnja, 11. stoljeće, 1105., 1164., 1169., 1171., 1180., 1185., 1192., 1217., 1240., 1242., 13. stoljeće, 1312., 1327., 1348., 1357., 14. travnja, 1409., 1420., 15. stoljeće, 15. studenoga, 1571., 1579., 16. stoljeće, 1608., 1648., 1657., 1699., 17. stoljeće, 1797., 18. prosinca, 1805., 1813., 1815., 1828., 1861., 1867., 1882., 19. prosinca, 1912., 1918., 1925., 1929., 1943., 1944., 1945., 1947., 1979., 1990., 1991., 1993., 24. rujna, 26. lipnja, 28. listopada, 295., 3. lipnja, 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci", 4. stoljeće, 461., 480., 640., 7. svibnja, 803., 812.. Proširite indeks (199 više) »
Aachenski mir
Aachenski mir je mirovni ugovor sklopljen je 13. siječnja 812. godine između bizantskog cara Mihajla (811. – 813.) sklopio s Karlom Velikim, bio je od presudne važnosti za hrvatski narod i njihove krajeve.
Novi!!: Povijest Splita i Aachenski mir · Vidi više »
Amfiteatar
Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).
Novi!!: Povijest Splita i Amfiteatar · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Povijest Splita i Andrija II. · Vidi više »
Antonio Bajamonti
Antonio Bajamonti (Split, 19. rujna 1822. – Split, 13. siječnja 1891.) bio je jedan od zaslužnijih gradonačelnika u razvoju grada Splita, po struci liječnik.
Novi!!: Povijest Splita i Antonio Bajamonti · Vidi više »
Arheološko nalazište Ad basilicas pictas
Ad basilicas pictas Dva sarkofaga na zapadnom rubu nalazišta Arheološko nalazište Ad basilicas pictas u Splitu, zaštićeno je kulturno dobro.
Novi!!: Povijest Splita i Arheološko nalazište Ad basilicas pictas · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Povijest Splita i Auguste Marmont · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Povijest Splita i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Povijest Splita i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Autonomaši
Autonomaši (ili "tolomaši" - po splitskom dijalektu) odn.
Novi!!: Povijest Splita i Autonomaši · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Povijest Splita i Avari · Vidi više »
Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split
Pruga Oštarije – Gospić – Knin – Split, službenog imena »željeznička pruga M604« 322 kilometra duga je pruga u Hrvatskoj koja povezuje Ogulin i Oštarije s Gospićem i Kninom te završava u Splitu.
Novi!!: Povijest Splita i Željeznička pruga Oštarije – Knin – Split · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Povijest Splita i Židovi · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Povijest Splita i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Bajamontuša
Monumentalna fontana na splitskoj rivi Bajamontuša (Bajamontijeva fontana), nekadašnja monumentalna fontana u Splitu koja se do 1947. godine nalazila na rivi ispred Prokurativa.
Novi!!: Povijest Splita i Bajamontuša · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Povijest Splita i Bakar · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Povijest Splita i Bakreno doba · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Povijest Splita i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Bela III.
Bela III. (o. 1148. – Gran, 23. travnja 1196.), hrvatsko-ugarski kralj (1172. – 1196.) iz dinastije Arpadović.
Novi!!: Povijest Splita i Bela III. · Vidi više »
Belot
Karte mađarice za belu Belot (popularniji naziv bela) kartaška je igra vrlo popularna u nekim dijelovima Hrvatske posebno u središnjoj i sjevernoj Hrvatskoj te Slavoniji), Bugarskoj, Bosni, a igra se širom svijeta, posebice u krugovima armenske dijaspore. Belot se može kartati udvoje, utroje ili učetvero, premda se najčešće igra učetvero, dok se udvoje ili utroje igra u slučaju da nedostaju igrači.
Novi!!: Povijest Splita i Belot · Vidi više »
Bernard II. Zanne
Bernard II.
Novi!!: Povijest Splita i Bernard II. Zanne · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Povijest Splita i Bizant · Vidi više »
Brnistra
Brnistra (žuka; lat. Spartium junceum; sinonim Genista juncea) grmolika biljka iz porodice mahunarki.
Novi!!: Povijest Splita i Brnistra · Vidi više »
Brodosplit
thumbnail Brodosplit je jedno od najvećih hrvatskih brodogradilišta iz Splita.
Novi!!: Povijest Splita i Brodosplit · Vidi više »
Ciparski rat
Ciparski rat je naziv za ratni sukob između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva koji je trajao 1570. – 1573. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Ciparski rat · Vidi više »
Crkva sv. Martina u Splitu
Crkvica svetog Martina u Splitu je mala crkva smještena uz sjeverno pročelje Dioklecijanove palače, na mjestu stražarskih prostora, poviše Zlatnih vrata (Porta aurea).
Novi!!: Povijest Splita i Crkva sv. Martina u Splitu · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Splita i Dalmacija · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Povijest Splita i Demokracija · Vidi više »
Dioklecijan
Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).
Novi!!: Povijest Splita i Dioklecijan · Vidi više »
Dioklecijanov akvedukt
Segment Dioklecijanovog akvadukta kod Dujmovače Dioklecijanov akvedukt je arheološki lokalitet u današnjem predgrađu Splita, Solinu.
Novi!!: Povijest Splita i Dioklecijanov akvedukt · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Povijest Splita i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Povijest Splita i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dominik Luccari
Dominik Luccari (Lukaris, Lukarić) (Split, ? - Split, † 1348.), splitski patricij iz plemićke obitelji Lukari i splitski nadbiskup i metropolit.
Novi!!: Povijest Splita i Dominik Luccari · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Povijest Splita i Domovinski rat · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Povijest Splita i Drač · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Povijest Splita i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Povijest Splita i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Povijest Splita i Dužd · Vidi više »
Dujam Rendić-Miočević
Dujam pl.
Novi!!: Povijest Splita i Dujam Rendić-Miočević · Vidi više »
Fašizam
Fašizam (od tal. fascio - „svežanj“) oblik je radikalnog autoritarnog nacionalizma koji je nastao u ranom 20.
Novi!!: Povijest Splita i Fašizam · Vidi više »
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Novi!!: Povijest Splita i Franačka · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Povijest Splita i Francuska · Vidi više »
Frane Tente
Frane Tente (2. travnja 1928. kaznionica Lepoglava, 8. studenoga 1948.), hrvatski politički aktivist iz Splita, žrtva jugokomunističkih progona političkih neistomišljenika.
Novi!!: Povijest Splita i Frane Tente · Vidi više »
Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu
Crkva i samostan sv.
Novi!!: Povijest Splita i Franjevačka crkva i samostan sv. Frane u Splitu · Vidi više »
Frano Baras
Frano Baras (Split, 5. studenoga 1931. – Split, 26. ožujka 2023.) bio je hrvatski romanist, publicist i esejist. Pisao je članke i zapise o starijoj i novijoj prošlosti i sadašnjosti, području Dalmacije, posebice o Splitu, zbog čega nosi naslov čuvara splitskog pamćenja. Nositelj pamćenja Splita, prof. Frano Baras, predstavio dvije knjige, Slobodna Dalmacija, 25.10.2011. | 20:2, pristupljeno 4. svibnja 2016. Živio je u Splitu i na Madeiri. Frano Baras, Matica hrvatska, pristupljeno 4. svibnja 2016.
Novi!!: Povijest Splita i Frano Baras · Vidi više »
Gajo Bulat
*Gajo Filomen Bulat, hrvatski preporodni političar.
Novi!!: Povijest Splita i Gajo Bulat · Vidi više »
Galerija umjetnina Split
Galerija umjetnina osnovana je 1931. godine, a odnedavno je smještena u prostore Stare bolnice nedaleko od sjevernih zidina Dioklecijanove palače u Splitu, unutar bastiona Cornara.
Novi!!: Povijest Splita i Galerija umjetnina Split · Vidi više »
Galija
* Galija (brod), (grčki γαλέα - galea), antički brod kojeg su u potpunosti pokretali veslači, a koristio se za ratovanje i trgovinu.
Novi!!: Povijest Splita i Galija · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Povijest Splita i Grad · Vidi više »
Grčka kolonizacija na Jadranu
Grčka kolonizacija na Jadranu je naziv za naseljavanje antičkih Grka na jadranskim otocima i istočnoj obali.
Novi!!: Povijest Splita i Grčka kolonizacija na Jadranu · Vidi više »
Gripe
Gripe su jedan od kotareva grada Splita, smješten sjeveroistočno od Dioklecijanove palače.
Novi!!: Povijest Splita i Gripe · Vidi više »
Gusarov dom na Matejušci
Gusarov dom na Matejušci, zgrada veslačkog kluba Gusara iz Splita.
Novi!!: Povijest Splita i Gusarov dom na Matejušci · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Povijest Splita i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Povijest Splita i Habsburg · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »
Hrvatski fokus
Hrvatski fokus, hrvatski je međumrežni politički tjednik.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvatski fokus · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Povijest Splita i Iliri · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Povijest Splita i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Povijest Splita i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Povijest Splita i Italija · Vidi više »
Ivan Ravenjanin
Ivan Ravenjanin (lat. Johannes de Ravenna) (Ravenna, prva pol. 7. stoljeća – Split, o. 680.), splitski nadbiskup.
Novi!!: Povijest Splita i Ivan Ravenjanin · Vidi više »
Ivo Tartaglia
Ivo Tartaglia (Izgovor: Tartȁlja; Split, 5. veljače 1880. – Lepoglava, 3. travnja 1949.), hrvatski odvjetnik, političar, publicist i slikar.
Novi!!: Povijest Splita i Ivo Tartaglia · Vidi više »
Jadro
Jadro (lat. Iader), također i Solinčica, rijeka u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja izvire na području Klisa, a teče kroz grad Solin.
Novi!!: Povijest Splita i Jadro · Vidi više »
Judita
Judita je junakinja starozavjetne Knjige o Juditi.
Novi!!: Povijest Splita i Judita · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Povijest Splita i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Julije Nepot
Julije Nepot (lat. Iulius Nepotus), (?, oko 430. - Salona, 9. svibnja 480.), bio je zadnji priznati Rimski Car Zapadnog Rimskog Carstva 474. – 475./480.
Novi!!: Povijest Splita i Julije Nepot · Vidi više »
Jupiterov hram
* Hram Jupitera Najboljeg Najvećeg na Kapitoliju u Rimu.
Novi!!: Povijest Splita i Jupiterov hram · Vidi više »
Jupiterov hram u Splitu
Jupiterov hram u Splitu je hram posvećen bogu Jupiteru, glavnom božanstvu starih Rimljana.
Novi!!: Povijest Splita i Jupiterov hram u Splitu · Vidi više »
Kačići
Kačići (lat. Chacichorum, genere Chacittorum, generatione Cacich, genus Chacittorum, nobiles de Cacich), hrvatski plemićki rod, jedno od hrvatskih plemena nastanjenih u 12. stoljeću u gradu Omišu (Almissa).
Novi!!: Povijest Splita i Kačići · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Povijest Splita i Kandijski rat · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Povijest Splita i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Povijest Splita i Klis · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Povijest Splita i Književnost · Vidi više »
Kočinje brdo
Smješteno je između Klis-Grla, Konjskog, Koprivna i Dugopolja.
Novi!!: Povijest Splita i Kočinje brdo · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i Koloman · Vidi više »
Kolonija
Kolonijalne sile i njihove kolonije Pod kolonijom se u novom vijeku podrazumijeva osvojeni teritorij izvan područja matične države koji se najčešće nalazi na drugom kontinentu i koji nema vlastitu političku, vojnu ili gospodarsku vlast.
Novi!!: Povijest Splita i Kolonija · Vidi više »
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Povijest Splita i Komunistička partija Hrvatske · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Povijest Splita i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Povijest Splita i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Povijest Splita i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Povijest Splita i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanski mučenici
Prvi poznati ''kršćanski mučenik'' Sveti Stjepan, naslikao Giacomo Cavedone Kršćanski mučenik je naziv za osobu koja je ubijena zbog svoje kršćanske vjere, i to kamenovanjem, razapinjanjem, spaljivanjem na lomači ili drugim naćinom mučenja ili pogubljenja.
Novi!!: Povijest Splita i Kršćanski mučenici · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Povijest Splita i Križari · Vidi više »
Kuga u Splitu
Epidemija kuge nekoliko je puta tijekom povijesti poharala grad Split.
Novi!!: Povijest Splita i Kuga u Splitu · Vidi više »
Kvirin Klement Bonefačić
'''biskupski grb''' Dr.
Novi!!: Povijest Splita i Kvirin Klement Bonefačić · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Povijest Splita i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Lučac
Lučac (Lucaz, Luzaz, suburbium S. Dominici, povijesno predgrađe na istočnoj strani starog Splita, danas u sastavu gradskog kotara Lučac-Manuš. Središnja ulica Lučca je Radunica, poznata po staroj pučkoj arhitekturi i proslavi Dani Radunice.
Novi!!: Povijest Splita i Lučac · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Povijest Splita i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Luka
Riječka luka Morska luka u Szczecinu, Poljska Luka je mjesto za pristajanje brodova te ukrcaj, prekrcaj ili iskrcaj tereta ili putnika s brodova i na njih, te ih temeljem toga dijelimo na putničke i teretne luke.
Novi!!: Povijest Splita i Luka · Vidi više »
Luka Čulić
Luka Čulić (Split, 23. svibnja 1890. — 1945.), hrvatski visoki sindikalni dužnosnik, HSS-ovac, gradski dužnosnikŽeljko Čulić: Slobodna Dalmacija.
Novi!!: Povijest Splita i Luka Čulić · Vidi više »
Luka Jelić
Luka Jelić (Vranjic, 22. prosinca 1864. – Kaštel Stari, 3. veljače 1922.) hrvatski povjesničar i arheolog.
Novi!!: Povijest Splita i Luka Jelić · Vidi više »
Macelij
Macelij u Pompejima Pompeji, Italija, 1895. Macelij. (Forum). Arhiv Brooklynskog muzeja, Arhivska zbirka Goodyear Macelij (množina: macella) je starorimska zgrada zatvorene tržnice na kojoj su se uglavnom prodavale namirnice (osobito meso i riba).
Novi!!: Povijest Splita i Macelij · Vidi više »
Manuel I. Komnen
Manuel I. Komnen ili Emanuel I. (grč. Μανουὴλ ὁ Κομνηνός, Manouḕl ho Komnēnós) (?, 1118. – Carigrad, 24. rujna 1180.), bizantski car (1143. – 1180.) i jedan od posljednjih moćnih bizantskih vladara.
Novi!!: Povijest Splita i Manuel I. Komnen · Vidi više »
Marcelin
Marcelin, papa od 30. lipnja 296. do 1. travnja 304.
Novi!!: Povijest Splita i Marcelin · Vidi više »
Marjan
Marjan je brdo, poluotok i park šuma smještena na zapadnom dijelu splitskog poluotoka, a i sam čini jedan manji poluotok.
Novi!!: Povijest Splita i Marjan · Vidi više »
Marjane, Marjane
Split − gradska luka, Grad, Varoš i Marjan u pozadini. Marjane, Marjane hrvatska je narodna domoljubna pjesma koju je prvi put zapisao pjesnik Ivo Tijardović.
Novi!!: Povijest Splita i Marjane, Marjane · Vidi više »
Marke
Marke (tal. Marche, od le marche di Ancona.
Novi!!: Povijest Splita i Marke · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Povijest Splita i Marko Marulić · Vidi više »
Mauzolej
Kira Velikog u Pasargadu Mauzolej Ho Ši Mina Otavicama Mauzolej (grč. preko lat.) je velika i impresivna grobnica, obično izgrađen za preminulog vođu ili neku drugu značajniju osobu.
Novi!!: Povijest Splita i Mauzolej · Vidi više »
Mediteranske igre
Logo Mediteranskih igara Mediteranske igre odnosno Sredozemne igre su međunarodno višešportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u jednom of gradova članica Međunarodnoga odbora Mediteranskih igara.
Novi!!: Povijest Splita i Mediteranske igre · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Povijest Splita i Metar · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Povijest Splita i Mletačka Republika · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Povijest Splita i Monarhija · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Novi!!: Povijest Splita i Morejski rat · Vidi više »
Mosorski partizanski odred
Mosorski partizanski odred, partizanska postrojba NOVH.
Novi!!: Povijest Splita i Mosorski partizanski odred · Vidi više »
Muzej grada Splita
Muzej grada Splita je kulturna institucija koja se od početka druge polovice 20. stoljeća nalazi u prostoru gotičko-renesansne palače Papalić.
Novi!!: Povijest Splita i Muzej grada Splita · Vidi više »
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka
Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (njem. Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei, skraćeno NSDAP), na hrvatskom jeziku češće se rabi naziv Nacionalsocijalistička stranka, bila je politička stranka u Njemačkoj između 1919.
Novi!!: Povijest Splita i Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Povijest Splita i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Povijest Splita i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Povijest Splita i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nezavisnost
Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.
Novi!!: Povijest Splita i Nezavisnost · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Povijest Splita i Novac · Vidi više »
Novo doba (Split)
Novo doba su bile hrvatske dnevne novine iz Splita.
Novi!!: Povijest Splita i Novo doba (Split) · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Povijest Splita i Omiš · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Povijest Splita i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Palača
Versajska palača je najveća palača na svijetu. kineskih careva od 14. do 19. stoljeća. Kraljevska Buckingham palača u Londonu iz 1703. godine. Palača (latinski) je raskošna gradska rezidencija vladara feudalaca, plemića, ili danas predsjednika država, koja je dobila ime po rimskoj carskoj palači na Palatinu.
Novi!!: Povijest Splita i Palača · Vidi više »
Palača Bajamonti-Dešković
Palača Bajamonti-Dešković u Splitu, Hrvatska, na adresi Trg dr.
Novi!!: Povijest Splita i Palača Bajamonti-Dešković · Vidi više »
Peristil
Peristil - ulaz u katedralu sv. Dujma Kuća Crnog salona, Herkulanej Peristil (grč. ''περιστύλιον'') (arhit.) - slobodan prostor, okružen stubovima i natkriven; predvorje ili hodnik sa stubovima.
Novi!!: Povijest Splita i Peristil · Vidi više »
Pio XII.
Pio XII. lat. Pius PP.
Novi!!: Povijest Splita i Pio XII. · Vidi više »
Piran
Piran (tal. Pirano) je grad i središte istoimene općine u jugozapadnoj Sloveniji na Jadranskoj obali Piranskog zaljeva.
Novi!!: Povijest Splita i Piran · Vidi više »
Pisa
Pisa je grad u Toskani, središnja Italija, na desnoj obali ušća rijeke Arno u Ligursko more.
Novi!!: Povijest Splita i Pisa · Vidi više »
Poljud
Poljud je predio grada Splita.
Novi!!: Povijest Splita i Poljud · Vidi više »
Pr. Kr.
pr.
Novi!!: Povijest Splita i Pr. Kr. · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Povijest Splita i Prapovijest · Vidi više »
Primas
Primas (lat. primas od primus; prvi, prvak) je počasni naslov pojedinih visokih crkvenih dostojanstvenika u Katoličkoj Crkvi.
Novi!!: Povijest Splita i Primas · Vidi više »
Primorska banovina
Primorska banovina Primorska banovina je bila upravna jedinica u Kraljevini Jugoslaviji.
Novi!!: Povijest Splita i Primorska banovina · Vidi više »
Prokurative
Prokurative u Splitu Prokurative, ili službeno Trg Republike, glasoviti je mediteranski trg u središtu grada Splita, zapadno od Dioklecijanove palače, poznat i kao pozornica kulturnih zbivanja u gradu pod Marjanom.
Novi!!: Povijest Splita i Prokurative · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Povijest Splita i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Splita i Pula · Vidi više »
Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990.
Predaja oružja Teritorijalne obrane tadašnje SR Hrvatske „Jugoslavenskoj narodnoj armiji“ 1990.
Novi!!: Povijest Splita i Razoružanje Teritorijalne obrane SR Hrvatske 1990. · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Povijest Splita i Renesansa · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Povijest Splita i Rijeka · Vidi više »
Rimska provincija
Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.
Novi!!: Povijest Splita i Rimska provincija · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Povijest Splita i Salona · Vidi više »
Savezničko bombardiranje Splita
Zračno bombardiranje Splita koje su provodile savezničke snage trajalo je od rujna 1943. do kraja lipnja 1944. pri čemu je nad Splitom i bližom okolicom bilo 1890 naleta, 640 uzbuna i 21 bombardiranje, od kojih je najrazornije i najsmrtonosnije bilo bombaridranje 3. lipnja 1944., u kojem je poginulo 227 osoba.
Novi!!: Povijest Splita i Savezničko bombardiranje Splita · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Povijest Splita i Slaveni · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Povijest Splita i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Splitska katedrala
Splitska katedrala posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije, u narodu je poznata kao Katedrala sv. Dujma (sv. Duje).
Novi!!: Povijest Splita i Splitska katedrala · Vidi više »
Splitski crkveni sabori
Celestina Medovića Splitski crkveni sabori, skupni naziv za više crkvenih sabora koji su se održali u Splitu u ranom srednjem vijeku, a čiji su zaključci imali značaj za prostor čitave ondašnje hrvatske države.
Novi!!: Povijest Splita i Splitski crkveni sabori · Vidi više »
Splitski lazaret
Split s kompleksom lazareta, oko 1800. Splitski lazaret, kompleks građevina osmišljen za primanje i privremeno skladišnje trgovačke robe koja je dolazila u Split iz Bosne i morskim putem, u svrhu trgovačkog pretovarilišta i karantene.
Novi!!: Povijest Splita i Splitski lazaret · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Povijest Splita i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Novi!!: Povijest Splita i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Povijest Splita i Srednji vijek · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Povijest Splita i Stara Grčka · Vidi više »
Statut grada Splita
Statut grada Splita (lat. Statutum civitatis Spalati), srednjovjekovni kodificirani sustav javnog i privatnog prava po kojem je organiziran život u Splitu.
Novi!!: Povijest Splita i Statut grada Splita · Vidi više »
Stjepan II., hrvatski kralj
Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Stjepan II., hrvatski kralj · Vidi više »
Sveta Zemlja
lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.
Novi!!: Povijest Splita i Sveta Zemlja · Vidi više »
Sveti Anastazije
Sveti Anastazije (Staš) Solinski (Akvileja, 2. pol. 3. st. - Salona, 26. kolovoza 304. ili 308.), kršćanski svetac i mučenik, suzaštitnik grada Splita.
Novi!!: Povijest Splita i Sveti Anastazije · Vidi više »
Sveti Dujam
Sveti Dujam (Duje; lat. Domnius) († Salona, 10. travnja 304.), svetac Rimokatoličke crkve, solinski biskup i mučenik, zaštitnik grada Splita i Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Povijest Splita i Sveti Dujam · Vidi više »
Tabula Peutingeriana
Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću, a precrtana u 13.
Novi!!: Povijest Splita i Tabula Peutingeriana · Vidi više »
Teodozije I. Veliki
Teodozije I. Veliki (lat. Flavius Theodosius, Flavije Teodozije), (Cauca, Španjolska, 11. siječnja 347. – Milano, 17. siječnja 395.), rimski car od 379. do 395. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Teodozije I. Veliki · Vidi više »
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Novi!!: Povijest Splita i Teorija · Vidi više »
Toma Arhiđakon
Toma Arhiđakon (latinski: Thomas Archidiaconus Spalatensis, Split, oko 1200. – Split, 8. svibnja 1268.), splitski klerik, povjesničar i kroničar.
Novi!!: Povijest Splita i Toma Arhiđakon · Vidi više »
Tomislav Jonjić
Tomislav Jonjić, (Imotski, 19. svibnja 1965.), hrvatski je odvjetnik, diplomat, publicist, povjesničar i političar.
Novi!!: Povijest Splita i Tomislav Jonjić · Vidi više »
Tomislav Karaman
Tomislav Karaman (Mešeišta kod Ohrida, Makedonija, 15. listopada 1926.Stipan Bunjevac:, Glas Koncila br.23, 5. lipnja 2011., str. 21 / Srijane, 1926. – Split, 6. listopada 1997.),, IKA, IKA V - 12929/10, 9.
Novi!!: Povijest Splita i Tomislav Karaman · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Povijest Splita i Treći Reich · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Povijest Splita i Trogir · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Povijest Splita i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Povijest Splita i Trst · Vidi više »
Tvornica
Tvornica Volkswagena Tvornica kao industrijski pogon ili zgrada je mjesto za industrijsku proizvodnju na kojem se odvijaju razni organizirani i međusobno povezani postupci rada koji se temelje se na serijskoj ili masovnoj proizvodnji.
Novi!!: Povijest Splita i Tvornica · Vidi više »
Tvornica likera Dalbello
Tvornica likera Dalbello bila je prvi gospodarski subjekt u Splitu koji je proizvodio likere industrijski.
Novi!!: Povijest Splita i Tvornica likera Dalbello · Vidi više »
Tvrđava Gripe
Topovi na tvrđavi Gripe Tvrđava Gripe je novovjekovni fortifikacijski i obrambeni kompleks izgrađen u 17. stoljeću za obranu Splita od Turaka.
Novi!!: Povijest Splita i Tvrđava Gripe · Vidi više »
Udruga Urbana desnica
Udruga Urbana desnica je hrvatska aktivistička udruga građana osnovana 15.
Novi!!: Povijest Splita i Udruga Urbana desnica · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Povijest Splita i Venecija · Vidi više »
Vestibul
Splitski vestibul Vestibul (latinski: vestibulum, predvorje, trijem, ulaz) je prostrano predvorje koje se najčešće javlja u javnim i reprezentativnim zgradama.
Novi!!: Povijest Splita i Vestibul · Vidi više »
Vodovod
Čista pitka voda. Francuskoj. Sisku. Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). povratnu ili reverzibilnu osmozu. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodovod ili vodoopskrbni sustav je sustav građevina, uređaja i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih naselja, industrije, a dijelom i poljoprivrede.
Novi!!: Povijest Splita i Vodovod · Vidi više »
Vojko Krstulović
Vojko Krstulović Vojko Krstulović "Švora" (Split, 22. prosinca 1918. – Split, 22. lipnja 1944.), bio je hrvatski politički djelatnik i novinar iz redova HSS-a.
Novi!!: Povijest Splita i Vojko Krstulović · Vidi više »
Vojna luka Lora
Raketne topovnjače u Vojnoj luci Lora Vojna luka Lora je luka posebne namjene u Splitu, sjedište Hrvatske ratne mornarice i jedine Pomorske baze u Hrvatskoj.
Novi!!: Povijest Splita i Vojna luka Lora · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Povijest Splita i Vojska · Vidi više »
Vuna
14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).
Novi!!: Povijest Splita i Vuna · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Povijest Splita i Zadar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Povijest Splita i Zagreb · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Povijest Splita i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zgrada Akvarija na Marjanu
Zgrada Akvarija na Marjanu.
Novi!!: Povijest Splita i Zgrada Akvarija na Marjanu · Vidi više »
Zgrada Osnovne škole Dobri
Zgrada škole Zgrada Osnovne škole Dobri je osnovna škola u gradu Splitu za gradski kotar Grad.
Novi!!: Povijest Splita i Zgrada Osnovne škole Dobri · Vidi više »
Zlato
zlato.
Novi!!: Povijest Splita i Zlato · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 10. stoljeće · Vidi više »
10. travnja
10.
Novi!!: Povijest Splita i 10. travnja · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 11. stoljeće · Vidi više »
1105.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1105. · Vidi više »
1164.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1164. · Vidi više »
1169.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1169. · Vidi više »
1171.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1171. · Vidi više »
1180.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1180. · Vidi više »
1185.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1185. · Vidi više »
1192.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1192. · Vidi više »
1217.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1217. · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1240. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1242. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 13. stoljeće · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1312. · Vidi više »
1327.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1327. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1348. · Vidi više »
1357.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1357. · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: Povijest Splita i 14. travnja · Vidi više »
1409.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1409. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1420. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 15. stoljeće · Vidi više »
15. studenoga
15.
Novi!!: Povijest Splita i 15. studenoga · Vidi više »
1571.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1571. · Vidi više »
1579.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1579. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 16. stoljeće · Vidi više »
1608.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1608. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1648. · Vidi više »
1657.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1657. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1699. · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 17. stoljeće · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1797. · Vidi više »
18. prosinca
18.
Novi!!: Povijest Splita i 18. prosinca · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1805. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1813. · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1815. · Vidi više »
1828.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1828. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1867. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1882. · Vidi više »
19. prosinca
19.
Novi!!: Povijest Splita i 19. prosinca · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1918. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1925. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1929. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1945. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1947. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1979. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 1993. · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Povijest Splita i 24. rujna · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Povijest Splita i 26. lipnja · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Povijest Splita i 28. listopada · Vidi više »
295.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 295. · Vidi više »
3. lipnja
3.
Novi!!: Povijest Splita i 3. lipnja · Vidi više »
4. motorizirana gardijska brigada "Pauci"
Četvrta gardijska brigada, poznata i po poslijeratnom nazivu "Pauci", bila je elitna postrojba Hrvatske vojske čiji je doprinos za vrijeme Domovinskog rata nemjerljiv.
Novi!!: Povijest Splita i 4. motorizirana gardijska brigada "Pauci" · Vidi više »
4. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 4. stoljeće · Vidi više »
461.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 461. · Vidi više »
480.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 480. · Vidi više »
640.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 640. · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Povijest Splita i 7. svibnja · Vidi više »
803.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 803. · Vidi više »
812.
Bez opisa.
Novi!!: Povijest Splita i 812. · Vidi više »