Brže od pregledniku!Sličnosti između Povijest astronomije i Ravnodnevica
Povijest astronomije i Ravnodnevica imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomija, Dan, Ekliptika, Ekvator, Godišnja doba, Kružnica, Kut, Latinski jezik, Nebeska sfera, Noć, Nutacija, Obzor, Sjever, Stupanj (kut), Sunčeva svjetlost, Sunce, Suncostaj, Tropska godina, Vladis Vujnović, Zemljina atmosfera, Zemljina rotacija, Zemljopisna širina, Zenit, Zodijak, Zviježđe, Zvijezda, Zvjezdana godina.
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Astronomija i Povijest astronomije · Astronomija i Ravnodnevica ·
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Dan i Povijest astronomije · Dan i Ravnodnevica ·
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Ekliptika i Povijest astronomije · Ekliptika i Ravnodnevica ·
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Ekvator i Povijest astronomije · Ekvator i Ravnodnevica ·
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Godišnja doba i Povijest astronomije · Godišnja doba i Ravnodnevica ·
Kružnica
Kružnica polumjera ''r'' i promjera ''d'' te središtem u točki ''M'' Kružnica je skup svih točaka u ravnini jednako udaljenih od zadane točke (središta).
Kružnica i Povijest astronomije · Kružnica i Ravnodnevica ·
Kut
Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima koji se sijeku i imaju zajednički vrh.
Kut i Povijest astronomije · Kut i Ravnodnevica ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Latinski jezik i Povijest astronomije · Latinski jezik i Ravnodnevica ·
Nebeska sfera
ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.
Nebeska sfera i Povijest astronomije · Nebeska sfera i Ravnodnevica ·
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Noć i Povijest astronomije · Noć i Ravnodnevica ·
Nutacija
nutacije (crveno). Zemljina precesija. Sjevernjaču zamjenjivati druge zvijezde. Nutacija u astronomiji je malo periodično remećenje Zemljina precesijskoga stošca, uzrokovano promjenom relativnih položaja i udaljenosti Mjeseca i Sunca.
Nutacija i Povijest astronomije · Nutacija i Ravnodnevica ·
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Obzor i Povijest astronomije · Obzor i Ravnodnevica ·
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Povijest astronomije i Sjever · Ravnodnevica i Sjever ·
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Povijest astronomije i Stupanj (kut) · Ravnodnevica i Stupanj (kut) ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Povijest astronomije i Sunčeva svjetlost · Ravnodnevica i Sunčeva svjetlost ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Povijest astronomije i Sunce · Ravnodnevica i Sunce ·
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Povijest astronomije i Suncostaj · Ravnodnevica i Suncostaj ·
Tropska godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Povijest astronomije i Tropska godina · Ravnodnevica i Tropska godina ·
Vladis Vujnović
Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.
Povijest astronomije i Vladis Vujnović · Ravnodnevica i Vladis Vujnović ·
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Povijest astronomije i Zemljina atmosfera · Ravnodnevica i Zemljina atmosfera ·
Zemljina rotacija
Zemljina rotacija je rotacija krutog tijela Zemlje oko svoje osi.
Povijest astronomije i Zemljina rotacija · Ravnodnevica i Zemljina rotacija ·
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Povijest astronomije i Zemljopisna širina · Ravnodnevica i Zemljopisna širina ·
Zenit
Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. Primijeti se da je zenit nasuprot nadiru. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. zenitnom daljinom.
Povijest astronomije i Zenit · Ravnodnevica i Zenit ·
Zodijak
'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.
Povijest astronomije i Zodijak · Ravnodnevica i Zodijak ·
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Povijest astronomije i Zviježđe · Ravnodnevica i Zviježđe ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Povijest astronomije i Zvijezda · Ravnodnevica i Zvijezda ·
Zvjezdana godina
kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Povijest astronomije i Zvjezdana godina · Ravnodnevica i Zvjezdana godina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Povijest astronomije i Ravnodnevica imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Povijest astronomije i Ravnodnevica
Usporedba između Povijest astronomije i Ravnodnevica
Povijest astronomije ima 380 odnose, a Ravnodnevica ima 64. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 6.08% = 27 / (380 + 64).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Povijest astronomije i Ravnodnevica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
