Povijest tehnologije i Trijeslovina

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Povijest tehnologije i Trijeslovina

Povijest tehnologije vs. Trijeslovina

Etiopiji. Francuskoj. Orinjasijenske oštrice. Solitrejenski šiljci. Izgled drevnog pluga. Sibirski haski i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela. žitarica. Vučedolska golubica je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr. Ledenog čovjeka (oko 3300 pr.Kr.). navodnjavanja. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Rumunjskoj. Piramide u Gizi. Ramses II na bojnim kolima u bitci kod Kadeša. staroj Grčkoj, a izumljena je negdje između 3. i 1. stoljeća pr. Kr. Detaljni opis je napravio Vitruvije. Arhimedov vijak. vodenog sata kojeg je napravio Ktesibije Aleksandrijski u 3. stoljeću pr. Kr. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. Pompejski mlin koji je koristio snagu životinja (obično magarac, povremeno i konj). Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Italije. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Zapredak (kukuljica) dudova svilca ''(Bombyx mori)''. Kineski porculan iz 10. stoljeća. dinastije Han (219 pr. Kr. - 210 pr. Kr.). Kineski zid kod Juyongguana. Kineski abak ili računaljka. Siriji koja grabi vodu iz rijeke Orontes za navodnjavanje i vodovod. Najvažniji doprinos muslimana tekstilnoj industriji bilo je širenje pamuka. Male Azije. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Vjetrenjače La Mancha, Španjolska. Stremen je bio jedan od ključnih izuma srednjeg vijeka. Dvorac Trakošćan. Potkivanje konja. Konjska orma ili ovratnik je povećao učinkovitost konja pri vuči za četiri do pet puta. tiskarskog stroja. slova. Na ovaj način moglo se otiskati do 3600 stranica na dan. sat s njihalom. kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. galije svojstvene za 16. stoljeće. Povijest tehnologije je usko vezana uz povijest otkrića raznih alata i tehnika, a kako nijedno ljudsko društvo ne može opstati bez tehnologije, može se reći da je tehnologija stara koliko i samo ljudsko društvo. Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Francuski jezik i Povijest tehnologije · Francuski jezik i Trijeslovina · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Hrast i Povijest tehnologije · Hrast i Trijeslovina · Vidi više »

Koža (materijal)

Koža Koža je materijal koji se dobiva štavljenjem sirove životinjske kože.

Koža (materijal) i Povijest tehnologije · Koža (materijal) i Trijeslovina · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Povijest tehnologije i Soli · Soli i Trijeslovina · Vidi više »

Standard

pramjere ili etalona u odnosu na koji je definiran kilogram (prakilogram). platine. Međunarodne organizacije za standardizaciju (ISO). Standard (engl.: mjera; pravilo; norma) je mjerilo ili uzorak za usporedbu.

Povijest tehnologije i Standard · Standard i Trijeslovina · Vidi više »

Tinta

Tinta i pisaće pero. Tinte u boji. šiški. Obje se otopine miješaju neposredno prije upotrebe za proizvodnju tinte (u sredini). lat. ''Diplolepis quercus-folii''). Tinta (tal. tinta ili njem. Tinte od srednjovj. lat. tincta, od lat. tingere: močiti, bojiti) je obojena tekućina koja je u prošlosti služila za pisanje perom, poslije nalivperom, a danas kemijskom olovkom i takozvanim flomasterom, te za ispis na pisačima vezanima uz elektronička računala.

Povijest tehnologije i Tinta · Tinta i Trijeslovina · Vidi više »

Trijeslovina

Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.

Povijest tehnologije i Trijeslovina · Trijeslovina i Trijeslovina · Vidi više »

Vino

Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.

Povijest tehnologije i Vino · Trijeslovina i Vino · Vidi više »