Komunikacija

300 odnosi: Acheuléen, Afrika, Alat, Alpe, Amiens, Anatidae, Anatolija, Anthophila, Antropologija, Astronomski objekt, Aurignacien, Australija, Australopitek, Azija, Šleska, Španjolska, Špilja, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Željezovi oksidi, Žetva, Žitarice, Životinje, Češka, Četvorni metar, Čovjek, Ötzi, Çatal Höyük, Badem, Bakar, Balkan, Bat (alat), Bazalt, Bihevioralni modernitet, Bjelokost, Bliski istok, Boja, Brončano doba, Bronca, Buča, Bumerang, Celzij, Danska, Deblo, Deve, Divlja svinja, Domaća kokoš, Domaća koza, Domaća ovca, Domaće govedo, Domaći konj, ..., Domaći magarac, Domaći pas, Domesticiranje, Don, Drevna Mezopotamija, Drevni Egipat, Drveni ugljen, Drvo (materijal), Ekvator, Encefalizacija, Engleski jezik, Eskimi, Etiopija, Europa, Evolucija, Fauna, Finska, Flora, Fosil, Francuska, Gips, Glina (tlo), Gnojivo, Goriva, Gospodarstvo, Govor, Gravettien, Gruzija, Guske, Hadar (Etiopija), Harpun, Hematit, Holocen, Homo habilis, Hrana, Hrast, Igla, Indija, Introspekcija, Irak, Izmet, Izrael, Izum, Jadransko more, Jaje, Japan, Jazd, Jerihon, Jezik, Južna Amerika, Jugoistočna Azija, Kamen, Kanat, Kanu, Keramika, Kilogram, Kisik, Klanac, Klima, Klimatske promjene, Klin, Koš, Košnica, Koštana srž, Koža (materijal), Koliba, Kongo (rijeka), Konoplja, Koplje, Korov, Kost, Kotač, Kovač, Kovanje, Kovine, Krhkost, Krzno, Kultura, Kupola, Kvarc, Lan, Le Moustier, Led, Ledenjak, Ledeno doba, Lijevanje, Ljama, Lom materijala, Lončarstvo, Lov, Luk (oružje), Magdalénien, Mahunarke, Majmun, Mamuti, Mangan, Materijal, Meso, Metalurgija, Metar, Meteorit, Miševi, Migracija, Migracija (zoologija), Mijeh, Mikroskop, Mineralne sirovine, Mjesec, Mlađe kameno doba, Mlaznica, Mlijeko, Mlin, Moravska, Morfologija (biologija), Motika, Moustérien, Mozak, Mužar, Mumija, Mutacija, Naselje, Navodnjavanje, Neandertalac, Nebo, Niger, Nigerija, Nil, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezik, Nož, Nomadi, Obični jelen, Obitelj, Oborina, Obrt, Obzor, Odjeća, Ognjište, Oker, Okoliš, Olduvien, Opeka, Oružje, Paleolitička umjetnost, Pamuk, Pastir, Peć, Peru, Pigment, Pila, Pireneji, Pisana povijest, Pješčenjak, Plitko ognjište, Plug, Pokus, Poliranje, Poljoprivreda, Poljska, Porast razine mora, Prapovijest, Prehrana, Probava, Prokuplje, Ratarstvo, Razum, Rezanje, Rezni alat, Ribolov, Rješenje problema, Ruda, Rudarstvo, Rudnik, Saami, Samojedi, Savana, Savijanje limova, Sir, Sirija, Sirovine, Sisavci, Sivi vuk, Sjekira, Sjeme, Sjeverna Azija, Sjeverna Europa, Skulptura, Slonovi, Smola, Sob, Soli, Solutréen, Spužvasto željezo, Srbija, Srebro, Srednja Amerika, Srednji vijek, Srp, Stablo, Starije kameno doba, Starogrčki jezik, Stočarstvo, Stoka, Stonehenge, Strvinar, Sunce, Suncostaj, Svinja, Svjetlost, Tanzanija, Težina, Tehnika, Tehnologija, Temperatura, Terakota, Termiti, Tigris, Tkanina, Tlo, Tona, Toplina, Toplinska obrada, Travarstvo, Trave, Trenje, Trijeslovina, Tundra, Turska, Tvrdoća, Uže, Udica, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ukrajina, Umjerena klima, Urođeno ponašanje, Vapnenac, Vatra, Veliki čovjekoliki majmuni, Vjetrohvat, Vrabac, Vrtnja, Vuna, Wales, Widmanstättenove figure, Zgura, Zid, Zlato, Znanstvenik. Proširite indeks (250 više) » « Stisni indeks

Acheuléen

Golanskoj visoravni Acheuléen (francuski) je kultura starijega paleolitika, nazvana po nalazištu kod francuskoga grada Saint-Acheula kraj Amiensa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Acheuléen · Vidi više »

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Afrika · Vidi više »

Alat

Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Alat · Vidi više »

Alpe

Alpe (njem. Alpen; tal. Alpi; fra. Alpes; fur. Alps; okc. Aups/Alps; romanš: Alps; slo. Alpe) su planinski sustav između Srednje i Južne Europe dug 1200 km i širok oko 150 km.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Alpe · Vidi više »

Amiens

Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Amiens · Vidi više »

Anatidae

Anatidae je porodica ptica u redu guščarica.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Anatidae · Vidi više »

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Anatolija · Vidi više »

Anthophila

Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Anthophila · Vidi više »

Antropologija

Područja antropologije Antropologija je znanstvena disciplina koja proučava kulturnu i biološku različitost ljudi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Antropologija · Vidi više »

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Astronomski objekt · Vidi više »

Aurignacien

Rasprostranjenost kulture Aurignacien Aurignacien (franc.) je kultura mlađega paleolitika, čiji je nositelj »moderni« čovjek (Homo sapiens sapiens); nazvana po mjestu Aurignac u južnoj Francuskoj.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Aurignacien · Vidi više »

Australija

Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Australija · Vidi više »

Australopitek

Australopitek (lat.: Australopithecus, od lat. australis: južni + grč. πίϑηϰος: majmun) naziv je roda pronađenog samo u Africi, a čije su (isključivo izumrle) vrste pripadale grupi Australopithecina, koji su živjeli prije 4 do 3 milijuna godina.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Australopitek · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Azija · Vidi više »

Šleska

Šlezija Šleska ili Šlezija (poljski: Śląsk, njemački Schlesien, češki: Slezsko, šleski: Ślůnsk) povijesna je regija u Srednjoj Europi koja se danas većim dijelom nalazi u Poljskoj, a manjim dijelom u Češkoj Republici i Njemačkoj.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Šleska · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Španjolska · Vidi više »

Špilja

Baraćeve špilje. Acsibi špilje. Špilje, pećine, kaverne i jame su podzemne šupljine u Zemljinoj kori.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Špilja · Vidi više »

Štajerska (austrijska savezna zemlja)

Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Štajerska (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Željezovi oksidi

Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Željezovi oksidi · Vidi više »

Žetva

Žetva se odnosi na radove u poljoprivredi koji su potrebni za ubiranje plodova.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Žetva · Vidi više »

Žitarice

Polje kukuruza u Lihtenštajnu Žitarice su jednogodišnje biljke iz porodice trava (Gramineae), čiji zrnasti plodovi (žita) služe za prehranu ljudi i životinja i kao sirovina u prehrambenoj industriji.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Žitarice · Vidi više »

Životinje

Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Životinje · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Češka · Vidi više »

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Četvorni metar · Vidi više »

Čovjek

Čovjek (lat. Homo sapiens − razuman čovjek) je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija vrsta iz reda primata koja ima visoko razvijen mozak sposoban za apstraktno razmišljanje, govor, rješavanje problema, introspekciju, empatiju i sl.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Čovjek · Vidi više »

Ötzi

Mjesto u blizini Similaunskog ledenjaka u Ötztalskim Alpama gdje je pronaden Ötzi Ötzi ili Ledeni čovjek, koji je živio prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ötzi · Vidi više »

Çatal Höyük

Çatal Höyük (turski za "Humak vilice") je arheološki lokalitet neolitičkog naselja u južnoj Anatoliji (jugositočno od grada Konya) iz oko 7400.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Çatal Höyük · Vidi više »

Badem

Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus amygdalus; sinonimi: Prunus dulcis, Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Badem · Vidi više »

Bakar

Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bakar · Vidi više »

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Balkan · Vidi više »

Bat (alat)

kuje) s velikim batom. Kovač u radu s batom od 50 kilograma. Kovanje u jednoj kovačnici korištenjem dvoradnog bata. Stari bat pogonjen na energiju vode. Parni bat. parni bat iz muzeja. parni bat iz 1877. (Francuska). Bat ili malj je mehanički čekić za strojno kovanje, za koji se ne koristi ljudska (ručna) snaga, već snaga strojeva, koja ga podiže na neku visinu, da bi slobodnim padom (gravitacija) udario u radni komad ili otkovak.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bat (alat) · Vidi više »

Bazalt

Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bazalt · Vidi više »

Bihevioralni modernitet

špilje Lascauxa u Francuskoj Bihevioralni modernitet, termin koji se rabi u antropologiji, arheologiji i sociologiji za označivanje skupa crta koje razlikuju današnje ljude i njihove recentne pretke od ostalih živućih primata i ostalih izumrlih hominidnih linija.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bihevioralni modernitet · Vidi više »

Bjelokost

Slonove kljove pripremljene za prijevoz. Bjelokost (slonovača) je koštana tvar što izgrađuje kljove slona, mamuta, vodenkonja, morža, ulješure, divlje svinje i dr.; također predmeti od slonove kosti.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bjelokost · Vidi više »

Bliski istok

osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bliski istok · Vidi više »

Boja

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. Boja (tur. boya) je vidni osjet ovisan o frekvenciji svjetlosnog zračenja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Boja · Vidi više »

Brončano doba

Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Brončano doba · Vidi više »

Bronca

Tekuća bronca se na 1200°C izlijeva u kalupe Odljevci iz brončanog doba Sofiji, Bugarska Bronce (tal. bronzo; brindizijski: brundium) su općenito sve bakrene slitine koje sadržavaju više od 60% bakra uz dodatak jednoga (najčešće kositar) ili više legiranih elemenata (fosfor, silicij, aluminij ili cink), među kojima cink nije glavni sastojak (glavni legirni dodatak).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bronca · Vidi više »

Buča

Buča (bundeva, tikva, lat Cucurbita) su rod iz porodice Cucurbitaceae (tikvovke).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Buča · Vidi više »

Bumerang

Domorodački bumeranzi iz ''Rain Foresta'' u Australiji. Bumerang (eng. Boomerang) vrsta drvenog bacačkog oružja namijenjenog lovu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Bumerang · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Celzij · Vidi više »

Danska

Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Danska · Vidi više »

Deblo

Deblo Deblo je glavna drvenasta os stabla, koja podržava grane i poveznica je između korijenovog sustava i krošnje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Deblo · Vidi više »

Deve

Vikunje su najmanje živuće deve Jednogrba deva Deve (lat. Camelidae) su porodica sisavaca iz reda parnoprstaša (Artiodactyla), i jedina su danas još živuća porodica podreda Tylopoda.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Deve · Vidi više »

Divlja svinja

Divlja svinja (lat. Sus scrofa), bliski je rođak domaće svinje, živi u čoporima uglavnom oko vlažnih šuma.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Divlja svinja · Vidi više »

Domaća kokoš

Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaća kokoš · Vidi više »

Domaća koza

Svetog Ivana Zeline Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala gospodarski korištena domaća životinja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaća koza · Vidi više »

Domaća ovca

Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaća ovca · Vidi više »

Domaće govedo

Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaće govedo · Vidi više »

Domaći konj

Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaći konj · Vidi više »

Domaći magarac

Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaći magarac · Vidi više »

Domaći pas

Domaći pas (Canis lupus familiaris) sisavac je iz reda psolikih odnosno porodice pasa (Canidae).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domaći pas · Vidi više »

Domesticiranje

Ovce i psi su bili među prvim domesticiranim životinjama Domesticiranje je proces promjene do koje dolazi unutar jedne vrste pri prelasku od divlje životinje ili biljke u pripitomljen i udomaćeni oblik.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Domesticiranje · Vidi više »

Don

Don je rijeka u europskom dijelu Rusije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Don · Vidi više »

Drevna Mezopotamija

Mapa drevne Mezopotamije s istaknutim narodima i gradovima. ''Kupoprodajni ugovor'' iz Shuruppaka u protoklinastom pismu, oko 2600. pr. Kr., Louvre, Pariz. Najstarija civilizacija je nastala u Mezopotamiji (grč. međurječje).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Drevna Mezopotamija · Vidi više »

Drevni Egipat

Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Drevni Egipat · Vidi više »

Drveni ugljen

Drveni ugljen. Gorenje drvenog ugljena. Aktivni ugljen. Presjek kroz ''karbunicu''. Slaganje drva u krug u dvije ili tri razine prije pokrivanja s lišćem i travom, i samog paljenja. (oko 1890.) Stara napustena peć za dobivanje drvenog ugljena (u blizini Walkera, Arizona, SAD). slikarskog ugljena. Drveni ugljen dobiven od piljevine. Zrnca bezdimnog baruta imaju oko 15 % drvenog ugljena. MW. drvnim plinom. Vuglenica Drveni ugljen je gorivo koje nastaje pri termičkoj razgradnji suhog drva (13 do 18 % vlage) bez kisika pri zagrijavanju iznad 275 °C (piroliza).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Drveni ugljen · Vidi više »

Drvo (materijal)

Vrste drva Drvo je prirodni materijal koji se dobiva od drvenastih biljaka, uglavnom od debla stabala, iako se za neke primjene koriste i drvo grana.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Drvo (materijal) · Vidi više »

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ekvator · Vidi više »

Encefalizacija

Encefalizacija (lat. encephalisatio, od grč. ἐγϰέφαλος: mozak), u komparativnoj anatomiji, razlika između stvarne veličine mozga neke životinjske vrste prema teorijskoj veličini izračunatoj s obzirom na veličinu ostatka tijela te fenomen povećanja veličine mozga, navlastito u odnosu na ostatak tijela, motrena u tijeku evolucije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Encefalizacija · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Engleski jezik · Vidi više »

Eskimi

Nunivak Inuit u kajaku Iglu Eskimi (sebe nazivaju Inuit; u singularu Inuk) su polarni narod altajskog (mongoloidnog) tipa naseljen na istoku od Grenlanda, Zaljeva sv. Lovrijenca pa obalom i priobaljem sjeverne Amerike sve do susjedne sjeveroistočne obale Sibira, (Yuit Eskimi s Čukotskog poluotoka. Eskimi, stanovnici nepreglednih snježnih prostranstava, po svojoj se domovini kreću na psećim zapregama, a na manje udaljenosti, tijekom zime, služe se krpljama. Čamcima kao što su kajak i umiak kreću se morem. Odjeća i obuća im je topla i krznena. Tipični simboli kulture Eskima nadalje su snježne naočale, s veoma uskim prorezima za oči, a namjena im je da zaštite oči od snježnog sljepila, do kojega dolazi zbog odbljeska sunčevih (UV) zraka o zaleđenu snježnu koru snijega. Posljedica je prženja mrežne rožnice i snježno sljepilo. Eskimi su miroljubiv narod, u svome jeziku nisu imali izraza za riječ 'rat', kao ni njihovi južniji susjedi Indijanci za riječ 'laž'. Ove značajne karakteristike zapadnjačke kulture donijeli su im tek bijele pridošlice. Danas Eskimi broje 17.000 u Kanadi, 1.500 u Sibiru, 45.000 na Grenlandu i 28,000 na Aleutima i Aljaski. Ukupno ih je više 90.000 južno od arktičkog kruga.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Eskimi · Vidi više »

Etiopija

Etiopija je država u istočnoj Africi u regiji poznatoj kao Rog Afrike.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Etiopija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Europa · Vidi više »

Evolucija

Evolucija (lat. evolutio: razvoj, razvitak) je naziv za proces zbog kojeg dolazi do promjena nasljednih osobina bioloških populacija tijekom velikog broja uzastopnih generacija.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Evolucija · Vidi više »

Fauna

Shematski primjer faune jednog otoka Fauna (latinski Fauna ili Bona Dea, božica plodnosti starih Rimljana), skupni naziv za sav životinjski svijet neke određene životne sredine, područja; nekog kontinenta, zemlje; kraja, lokaliteta; nekog perioda u prošlosti Zemlje (geološka fauna itd.). Tako se govori o morskoj fauni, slatkovodnoj, kopnenoj, o fauni livada, šuma, močvara, spilja itd.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Fauna · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Finska · Vidi više »

Flora

Flora (latinski flos cvijet), ponekad i cvjetana, ime je za biljni svijet uopće, za razliku od faune – životinjskog svijeta.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Flora · Vidi više »

Fosil

Trilobit Fosil (lat. fondere - kopati, fossus - iskopan) je ostatak života iz geološke prošlosti.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Fosil · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Francuska · Vidi više »

Gips

Gips ili sadra je vrsta minerala koji se na Mohsovoj skali nalazi pod brojem 2, što znači da je na toj skali drugi najmekši mineral, odmah poslije talka.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Gips · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Glina (tlo) · Vidi više »

Gnojivo

Salitra (natrijev nitrat) Gnojivo je smjesa tvari koja se koristi u poljoprivredi ili vrtlarstvu za poboljšanje rasta biljki.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Gnojivo · Vidi više »

Goriva

Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Goriva · Vidi više »

Gospodarstvo

Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Gospodarstvo · Vidi više »

Govor

Govor je optimalna zvučna čovječja komunikacija oblikovana ritmom rečenica, riječi i slogova.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Govor · Vidi više »

Gravettien

Venera iz Willendorfa Prikazana crvenom bojom. Gravettien je kultura mlađega paleolitika nazvana prema nalazištu La Gravette kraj Bayaca na rijeci Dordogni, Francuska.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Gravettien · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Gruzija · Vidi više »

Guske

Guske (lat. Anserinae), potporodica ptica, pripada porodici pataka, Anatidae, redu Anseriformes, za koje se ravnopravno koriste, ovisno o literaturi, hrvatski nazivi patkarice ili guščarice.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Guske · Vidi više »

Hadar (Etiopija)

hominida. Hadar je obilježen s ET-1, ET-2 je lokalitet Herto, a ET-3 je lokalitet Omo. Hadar je naselje i arheološki lokalitet u Etiopiji, koje se nalazi u području Afarskog trokuta, odnosno na njegovom južnom vrhu, u afarskoj administrativnoj oblasti Mille (woreda).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Hadar (Etiopija) · Vidi više »

Harpun

gornjeg paleolitika Harpun vrsta ribarskog oruđa za lov na morske sisavce i veću ribu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Harpun · Vidi više »

Hematit

Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Hematit · Vidi više »

Holocen

Holocen je interglacijalno (međuledeno) razdoblje u kojemu i sada živimo, a započelo je naglim zatopljenjem oko 9500 godina pr.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Holocen · Vidi više »

Homo habilis

Homo habilis (ili Australopithecus habilis) je vrsta iz tribusa hominina, koja je živjela tijekom gelasija u pleistocenskom razdoblju, prije oko 2,33 do 1,44 milijuna godina.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Homo habilis · Vidi više »

Hrana

Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Hrana · Vidi više »

Hrast

Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Hrast · Vidi više »

Igla

Igla Igle Igla je nekoliko centimetara dugačko, tanko, ravno ili zakrivljeno oruđe sa zašiljenim vrhom na jednom kraju i otvorom (ušicom) na drugom kraju.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Igla · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Indija · Vidi više »

Introspekcija

Introspekcija (engl. introspection, od lat. introspicere: gledati u što, promatrati), u psihologiji, samoopažanje, tj.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Introspekcija · Vidi više »

Irak

Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Irak · Vidi više »

Izmet

Konjski izmet Izmet ili stolica naziv je za proizvod probavnog sustava, koji se izbacuje kroz anus za vrijeme obavljanja nužde.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Izmet · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Izrael · Vidi više »

Izum

Po službenoj definiciji izum je novo rješenje tehničkog problema, čija je novost definirana i potvrđena službenim dokumentom (tzv. patentom) nekog od nacionalnih ili međunarodnih ureda za zaštitu intelektualnog vlasništva.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Izum · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Jadransko more · Vidi više »

Jaje

kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12. unutrašnji albumen, unutrašnji dio bjelanjka (tekući) 13. helaza, "pupčana vrpca" 14. zračna komora 15. kutikula Jaje je oblik, a istovremeno i rani stadij samostalnog razvoja novog živog bića.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Jaje · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Japan · Vidi više »

Jazd

Jazd (perz. یزد; /jæzd/) je grad u Iranu i sjedište Jazdske pokrajine.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Jazd · Vidi više »

Jerihon

Jerihon (arapski: أريحا‎ Arīḥā ʔaˈriːħaː hebrejski: יְרִיחוֹ‎ Yəī) je neolitičko naselje; najstarije gradsko naselje, utemeljeno 8350.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Jerihon · Vidi više »

Jezik

Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Jezik · Vidi više »

Južna Amerika

Južna Amerika Južna Amerika je kontinent koji se nalazi na južnoj polutci Zemlje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Južna Amerika · Vidi više »

Jugoistočna Azija

Položaj Jugoistočne Azije Jugoistočna Azija je subregija Azije koja leži na sjecištu geoloških ploča obilježenih jakom seizmičkom i vulkanskom aktivnošću.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Jugoistočna Azija · Vidi više »

Kamen

Kamen nastaje drobljenjem, kalanjem i rezanjem stijena.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kamen · Vidi više »

Kanat

Kanat (perz. kâreez ili kahan, arap. qanāt) je vrsta vodovodnog sustava koji služi za dovod svježe vode u vrućim i suhim naseljenim područjima.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kanat · Vidi više »

Kanu

Kanu je mali čamac koji se pokreće ljudskom snagom u kojem veslač (ili više njih) koristi veslo s jednom lopaticom.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kanu · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Keramika · Vidi više »

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kilogram · Vidi više »

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kisik · Vidi više »

Klanac

Šestanovca Klanac (prasl. kolnьcь, češ. klanec, lit. kalnas, brdo), kanjon (šp. cañon, iz tal. cannone tj. canna, cijev), klisura ili sutjeska je reljefni oblik, duboko i usko usječena riječna dolina u visoravan ili planinu čija dubina premašuje polovinu udaljenosti između vrhova dolinskih strana, čiji nagib može doseći i 60°.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Klanac · Vidi više »

Klima

Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Klima · Vidi više »

Klimatske promjene

globalnog zatopljenja Klimatske promjene su dugotrajne promjene u statističkoj raspodjeli klimatskih faktora, u vremenskom periodu od deset do milijun godina.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Klimatske promjene · Vidi više »

Klin

Izgled klina. Sjekira. sile i promjenu smjera njezina djelovanja. Klin je zaoštreno ili zašiljeno tijelo u obliku trokutaste prizme, najčešće od čelika.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Klin · Vidi više »

Koš

Koš ispleten od pruća vrbe. Koš (košara, košarica, korpa, sepet) je rešetkasta posuda.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Koš · Vidi više »

Košnica

Košnica je nastamba za pčele u koju, zbog lakše manipulacije pčelama i medom, čovjek smješta pčelinje zajednice.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Košnica · Vidi više »

Koštana srž

Presjek anatomije stanica u koštanoj srži Biopsija koštane srži Primjerak koštane srži u goveda Koštana srž (znana i kao medulla, osium i koštana moždina), je krvotvorno tkivo smješteno u moždinskim šupljinama kosti i u prostorima među gredicama spužvastog koštanog tkiva.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Koštana srž · Vidi više »

Koža (materijal)

Koža Koža je materijal koji se dobiva štavljenjem sirove životinjske kože.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Koža (materijal) · Vidi više »

Koliba

Koliba je naziv za relativno malu ili tehnički jednostavnu građevinu nastambu ili kuću.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Koliba · Vidi više »

Kongo (rijeka)

Kongo ili Zair, velika rijeka ekvatorijalne Afrike, duga je približno 4700 kilometara.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kongo (rijeka) · Vidi više »

Konoplja

Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Konoplja · Vidi više »

Koplje

Srednjovjekovna koplja Koplje je pješačko ili konjaničko hladno oružje na motki.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Koplje · Vidi više »

Korov

Koštan ''(Echinochloa crus-galli)'' Pirika ''(Agropyron repens)'' Slak ''(Convolvulus arvensis)'' Štir ''(Amaranthus retroflexus)'' Korov (mađ. kóró) su sve biljne vrste koje nisu cilj uzgoja na nekoj uzgojnoj površini.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Korov · Vidi više »

Kost

Ilustracija '''ljudske bedrene kosti''', najprepoznatljivije u ljudskom tijelu Kost (lat.: "Os"), ili koštano tkivo jest povezivno tkivo koje podupire tjelesnu strukturu, a nalazi se kod većine životinja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kost · Vidi više »

Kotač

Kotač na vozu. osovinom na svijetu i star je oko 5150 godina. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Kotač, točak ili kolo je mehanička naprava okretanjem koje se omogućuje izvršenje nekog rada (pokretanje nekog tijela) uz primjenu manje sile.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kotač · Vidi više »

Kovač

Kovači pri radu Kovač je obrtnik koji oblikuje ili stvara proizvode od metala, najčešće željeza i čelika te rjeđe drugih kovina.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kovač · Vidi više »

Kovanje

obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kovanje · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kovine · Vidi više »

Krhkost

lomova materijala: (a) Krhki lom (b) Žilavi lom (c) Potpuno žilavi lom. Bakar je žilav materijal, dok je sivi lijev krhak. Tipični dijagram naprezanja za žilavi materijal (plavo) i krhki materijal (crveno). lijevanog željeza. Krhkost je svojstvo materijala koje je u suprotnosti sa žilavošću, a to znači da se materijal lomi bez prethodne plastične deformacije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Krhkost · Vidi više »

Krzno

Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Krzno · Vidi više »

Kultura

Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kultura · Vidi više »

Kupola

Kupola na pandantivima (žuto) Presjek Panteona Zlatne kupole Atenska crkva sv. Nikodema) Milenijumska kupola Kyocera kupola Kupola (talijanski) je sferični oblik svoda iznad građevina koja ima tlocrt kružnice, kvadrata ili mnogokuta.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kupola · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Kvarc · Vidi više »

Lan

Lan (lat. Linum), biljni rod u porodici lanovki (Linaceae).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Lan · Vidi više »

Le Moustier

Špilja Le Moustier je Arheološki lokalitet koji čine dva prirodna zaklona u litici, a nalazi se u mjestu Peyzac-le-Moustier (Dordogne), u dolini rijeke Vézère (Akvitanija).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Le Moustier · Vidi više »

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Led · Vidi više »

Ledenjak

Ledenjak je veliko postojano tijelo od leda.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ledenjak · Vidi više »

Ledeno doba

Velika ledena površina u ledenom dobu Antarktici prije 400 000 godina Ledena doba važan su dio Zemljine prošlosti u kojem su nastali mnogi reljefni oblici, biljne i životinjske vrste, a naposljetku tada se pojavljuje i čovjek.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ledeno doba · Vidi više »

Lijevanje

Lijevanje u pješčani kalup za jednokratnu upotrebu. Kalup za lijevanje u pijesku s umetnutim jezgrama. Odljevak od bronce, gdje se vidi uljevni sustav s ušćem i pojilom. Školjkasti lijev. Ulijevanje tekuće bronce temperature 1200 °C u kalup. Odljevak dobiven preciznim lijevom. srebra. Blok motora napravljen od tlačnog lijeva s aluminijskom i magnezijevom legurom. Metalni kalup za tlačni lijev. Centrifugalno lijevanje. Neprekinuti ili kontinuirani lijev. 1: uljevna čaša. 2: Posuda za talinu. 3: Kalup. 4: Plazma plamenik. 5: Zaustavljivač. 6: Područje izravnavanja. Dijelovi uljevnog sustava. Lijevanje je postupak oblikovanja pri kojemu se rastaljeni metal ulijeva u neku šupljinu (kalup), hladi i skrućuje u njoj, te poprima njen oblik (odljevak).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Lijevanje · Vidi više »

Ljama

Ljama (Lama glama) je južnoamerička vrsta deve, odomaćena od pretpovijesnih vremena.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ljama · Vidi više »

Lom materijala

Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Lom materijala · Vidi više »

Lončarstvo

Lončarica pri radu Lončar pri radu Lončarstvo je umijeće proizvodnje keramičkih posuda od gline i jedno je od prvih zanata koji su se pojavili s nastankom ljudske kulture.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Lončarstvo · Vidi više »

Lov

Lovac na jelene u Finskoj Lov je naziv za metode i načine uzgoja, zaštite i lova divljači.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Lov · Vidi više »

Luk (oružje)

Moderni luk Luk je vrsta oružja, danas uglavnom dio sportske opreme za streličarstvo.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Luk (oružje) · Vidi više »

Magdalénien

''Ranjeni bizon'', jedna od najpoznatijih slika iz Altamire. Prikazana ružičastom bojom. Magdalénien je kultura završnoga razdoblja mlađega (gornjeg) europskog paleolitika nazvana po eponimnome nalazištu, velikom pripećku La Madeleine na desnoj obali rijeke Vézère u francuskoj pokrajini Dordogne.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Magdalénien · Vidi više »

Mahunarke

Mahunarke (lepirnjače, bobovke; lat. Fabaceae ili Leguminosae) je porodica biljaka, koju čini oko 730 rodova s 19500 vrsta.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mahunarke · Vidi više »

Majmun

Majmun (tur. maymun) naziv je za pojedine životinjske vrste iz reda sisavaca primata.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Majmun · Vidi više »

Mamuti

Mamuti (lat.: Mammuthus) su izumrli rod životinja iz porodice surlaša (Proboscidea), u koju spadaju i slonovi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mamuti · Vidi više »

Mangan

Mangan je kemijski element 7.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mangan · Vidi više »

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Materijal · Vidi više »

Meso

Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Meso · Vidi više »

Metalurgija

kristalna zrna. antičke Tebe (Grčka), 750. – 700. pr. Kr. Rumunjskoj. Tutankhamonova zlatna posmrtna maska Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Kovač. kristalnih zrna. Mikroskop. Metalurgija predstavlja znanost, odnosno granu inženjeringa koja se bavi proizvodnjom metalnih legura.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Metalurgija · Vidi više »

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Metar · Vidi više »

Meteorit

željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D. C.: "A simple inorganic process for formation of carbonates, magnetite, and sulfides in Martian meteorite ALH84001", "American Mineralogist 86", str. 370–375, 2001. željezni meteorit. Meteorit Murnpeowie je željezni meteorit. hondrit (kameni meteorit), koji je pao u mjestu Marília, São Paulo, Brazil, 5. listopada 1971. polirani Meteorit Esquel, spada u skupinu kameno‑željeznih meteorita. Žuto-zeleni kristali olivina su okruženi željezo-nikal osnovom (matriks). spektrometra masa. Koplje napravljeno od narvalove kljove s oštricom od meteorskog željeza. Arizoni, SAD. udarnog kratera meteorita. Meteorit je komad stijene ili željeza, meteoroida, kometa ili planetoida, koji je iz svemira pao na površinu Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Meteorit · Vidi više »

Miševi

Miševi (Mus) su rod glodavaca iz potporodice pravih miševa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Miševi · Vidi više »

Migracija

Migracija (lat. migratio "seoba", "putovanje") ima više značenja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Migracija · Vidi više »

Migracija (zoologija)

Pojam migracija u zoologiji obuhvaća aspekte ponašanja životinja povezane s promjenama područja koje nastanjuju.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Migracija (zoologija) · Vidi više »

Mijeh

Mijeh za raspirivanje vatre. Mijeh ili mješina je cijela koža oderane životinje (ovce, koze, goveda, tuljana i drugo) obrađena solju, štavljenjem i slično da bude gipka.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mijeh · Vidi više »

Mikroskop

Dijelovi mikroskopa jesu: (1) okular, (2) objektiv, (4) veliki vijak, (5) mali vijak, (6) stolić s otvorom, (7) povećalo i (8) cijev ili tubus. Optički mikroskop. Mikroskop (od grč. μικρός: malen, sitan + σκοπέω: promatram, gledam; arh. sitnozor) je instrument koji daje uvećane slike bliskih predmeta, koji se ne bi mogli promatrati golim okom.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mikroskop · Vidi više »

Mineralne sirovine

Ruda srebra Zlatna ruda Željezna ruda Ruda bakra Sve mineralne sirovine koje se pojavljuju u Zemljinoj kori mogu se grupirati u 3 glavne grupe.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mineralne sirovine · Vidi više »

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mjesec · Vidi više »

Mlađe kameno doba

Mlađe kameno doba ili neolitik (od grčkih riječi neos.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mlađe kameno doba · Vidi više »

Mlaznica

Raketna mlaznica. Vodena mlaznica. temperaturu ''t'' i tlak ''p''. raketu na tekuće gorivo. Presjek kroz raketni motor RD-107. F1 bolidu Toyota TF109. Mlaznica je mehanički uređaj dizajniran za kontrolu karakteristika strujanja fluida dok izlazi (ili ulazi) iz zatvorene komore kroz cijev ili otvor.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mlaznica · Vidi više »

Mlijeko

Čaša mlijeka Mlijeko je biološka tekućina mliječnih žlijezda sisavaca koja se luči određeno vrijeme nakon poroda, a osnovna mu je namjena prehrana mladunčadi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mlijeko · Vidi više »

Mlin

Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mlin · Vidi više »

Moravska

Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Moravska · Vidi više »

Morfologija (biologija)

Morfologija (grčki μορφή, morphé.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Morfologija (biologija) · Vidi više »

Motika

Motika je jedan od osnovnih alata u poljoprivredi za kopanje i labavljenje tla.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Motika · Vidi više »

Moustérien

mini Moustérien je kultura srednjega paleolitika, nazvana prema nalazištu Le Moustier u Francuskoj.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Moustérien · Vidi više »

Mozak

Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mozak · Vidi više »

Mužar

Kameni mužar. Mužar je vrsta posude koja se rabi za drobljenje i miješanje prilikom pripreme hrane.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mužar · Vidi više »

Mumija

Mumija u arheološkom muzeju u Zagrebu. Mumija Tutmozisa prvog, Kairo. Mumija je mrtvo ljudsko tijelo čiji su koža i organi sačuvani namjerno ili slučajnim izlaganjem kemikalijama, velikoj hladnoći, vrlo maloj vlažnosti ili nedostatku zraka kad tijelo potone u blatište.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mumija · Vidi više »

Mutacija

Mutacije su nasumične promjene genetskog materijala stanice.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Mutacija · Vidi više »

Naselje

Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Naselje · Vidi više »

Navodnjavanje

Navodnjavanje Navodnjavanje je naziv za hidrotehničku mjeru poboljšavanja fizičkih svojstava tla dodavanjem vode kako bi se postigla najpovoljina razina vlage za vrijeme vegetacije i time postigao optimalan urod.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Navodnjavanje · Vidi više »

Neandertalac

Rekonstruirani kostur neandertalca.Neandertalac je izumrla vrsta roda Homo, srodna suvremenoj ljudskoj vrsti Homo sapiens koja je nastanjivala većinu europskog kontinenta i dio jugozapadne Azije od sjevera Arapskog poluotoka do šire okolice Kaspijskoga mora.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Neandertalac · Vidi više »

Nebo

Nebo Nebo je sloj nevidljivih plinova koji okružuju i štite Zemlju pa ih nazivamo atmosferom.Blanka Pašagić (prijevod izvornog teksta Emmanuele Paroissien), Priroda, Kad je vrijeme sunčano nebo je plave boje, a kad je oblačno, nebo je sivo. Nebo je plavo zbog toga što, kad je Sunce visoko na nebu, Sunčeve zrake lome se u čestice koje sadrže prašinu i lebde. Pojava je poznata kao Rayleighovo raspršenje. Nebo može biti također crvene ili žute boje. U podne na nebu se, kad je sunčano, vidi Sunce, a noću se vide zvijezde. Zvijezde su i danju prisutne, ali ih je nemoguće vidjeti jer imaju puno slabiju svjetlost nego noću. Na nebu se lakše može predvidjeti kakvo će biti vrijeme te je li dan, noć ili sumrak.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Nebo · Vidi više »

Niger

Niger – službeno Republika Niger (fra. République du Niger) – država je u zapadnoj Africi bez izlaza na more.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Niger · Vidi više »

Nigerija

Nigerija (eng.: Federal Republic of Nigeria, hausa: Jamhuriyar Taraiyar Nijeriya, igbo: Ọ̀hàńjíkọ̀ Ọ̀hànézè Naìjíríyà, joruba: Orílẹ̀-èdè Olómìniira Aláàpapọ̀ Nàìjíríà) je država u zapadnoj Africi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Nigerija · Vidi više »

Nil

Nil (arapski: النيل an-nīl) je rijeka u Africi, jedna od dvije najduže rijeke na Zemlji.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Nil · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Njemačka · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Njemački jezik · Vidi više »

Nož

Nož Nož je ručni alat s oštricom koja služi za rezanje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Nož · Vidi više »

Nomadi

Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Nomadi · Vidi više »

Obični jelen

Like Jelen obični (crveni jelen, lat. Cervus elaphus) je vrsta šumske živortinje iz porodice jelena (Cervidae).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Obični jelen · Vidi više »

Obitelj

Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Obitelj · Vidi više »

Oborina

Kiša. Snježni krajolik. Inje na travi. Rosa na cvijeću. Magla iznad jezera. tuče. Standardni kišomjer. milimetrima zavisno od vremena. Svaka okomita linija predstavlja vremenski odmak od 10 minuta, a svaka sljedeća vodoravna predstavlja količinu kiše od 0,4 mm. Uvjeti za konvektivnu oborinu. oblačnih kondenzacijskih jezgara i ledenih jezgara. pothlađenih kapljica. grmljavinsku oluju. Oborina je voda koja u tekućem ili čvrstom stanju pada iz oblaka na tlo ili nastaje na tlu kondenzacijom, odnosno odlaganjem (depozicijom) vodene pare iz sloja zraka koji je u izravnom dodiru s tlom (hidrometeori).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Oborina · Vidi više »

Obrt

Kovač Bačvar Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa Zakonom.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Obrt · Vidi više »

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Obzor · Vidi više »

Odjeća

Narodna nošnja Odjeća se sastoji od odjevnih predmeta namijenjenih zaštiti čovjekovog tijela od klimatskih i drugih vanjskih utjecaja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Odjeća · Vidi više »

Ognjište

Ognjište Ognjište je najstariji interijer u kući.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ognjište · Vidi više »

Oker

Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Oker pigment (žuti oker). Žena iz plemena Himba (sjeverna Namibija) obojena crvenim okerom. Oker (njem. Ocker od lat. ochra: bijeložut od grč. ὤχρα, prema ὠχρός: žut; blijed) je prirodni anorganski pigment kojemu je, uz veće primjese (prirodne) gline, glavni sastojak hidratizirani željezni(III) oksid (FeOOHx0,4 H2O), a sadrži i nešto manganovih i kalcijevih spojeva.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Oker · Vidi više »

Okoliš

Okoliš može biti primjerice.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Okoliš · Vidi više »

Olduvien

Najstariji primjerak, Britanski muzej Olduvien je najranija arheološka kultura donjega paleolitika, nazvana prema eponimnom nalazištu, Olduvajskom klancu u Tanzaniji (Olduvai).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Olduvien · Vidi više »

Opeka

Zid od opeka vatrostalnih opeka. Pakirana industrijska opeka uskladištena na otvorenom u jednoj ciglani Opeka ili cigla zidni je građevinski materijal koji se dobiva oblikovanjem, sušenjem i pečenjem plastične smjese glinenog materijala, pijeska i vode.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Opeka · Vidi više »

Oružje

Pruski bajonet Oružje je alat namijenjen onesposobljavanju ili ubijanju živih bića, ili za uništavanje velikih razmjera.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Oružje · Vidi više »

Paleolitička umjetnost

ledenom dobu. Paleolitička umjetnost, poznata i kao Umjetnost ledenog doba, je umjetnost od prije otprilike 32.000 do 11.000 godina pr.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Paleolitička umjetnost · Vidi više »

Pamuk

pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pamuk · Vidi više »

Pastir

Pastir i stado Ovčar u Rumunjskoj Pastir s ovcama u Patagoniji, Argentina Pastir je osoba koja se brine o stadu životinja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pastir · Vidi više »

Peć

toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Peć · Vidi više »

Peru

Machu Picchu Peru (španjolski Perú) je država u zapadnom dijelu Južne Amerike koja graniči s Ekvadorom na sjeverozapadu, Kolumbijom na sjeveru, Brazilom na istoku, Bolivijom na istoku i jugu, Čileom na jugu, i s Tihim oceanom na zapadu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Peru · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pigment · Vidi više »

Pila

Ručna pila - ''lisičji rep''. stabla. Švicarskoj. Ručna okvirna pila. Ubodna pila s električnim pogonom. Vodoravna tračna pila. Motorna pila. Radijalna kružna pila s električnim pogonom. Volframov karbid (WC) se koristi za tvrde prevlake na alatima kod kružnih pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Pila (starovisokonjem. fīla: turpija) je rezni alat za ručno ili strojno rezanje drva, plastike, kovinâ i slično odvajanjem čestica (piljenje).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pila · Vidi više »

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pireneji · Vidi više »

Pisana povijest

linear A urezan na pločicama pronađenim u Akrotiriju na Santoriniju Pisana povijest (također zapisana ili zabilježena povijest), historijski narativ zasnovan na pisanu zapisu ili drugom dokumentiranu komunikacijskom vidu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pisana povijest · Vidi više »

Pješčenjak

Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pješčenjak · Vidi više »

Plitko ognjište

kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. spužvastog željeza u plitkom ognjištu (Srednji vijek). Oko godine 400. sagrađen je željezni stup u Delhiju, visok 7 metara i težak više od 6 tona, koji i dan danas odolijeva monsunskim kišama i koroziji. Područja vađenja metalne rude u prapovijesno vrijeme na Bliskom istoku (željezo je prikazano crveno-smeđom bojom). sirovog željeza, a zatim kovanog željeza, s prikazom visoke peći (u Kini, 1637.) Plitko ognjište je vrsta nekadašnje peći u kojoj se topila željezna ruda, korištenjem drvenog ugljena koji je reducirao željezove okside (uglavnom hematit) u željezo, a proizvod je bio spužvasto željezo, koje je bilo upotrebljivo tek nakon kovanja, a konačni proizvod je bio kovano željezo.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Plitko ognjište · Vidi više »

Plug

Tradicionalno oranje plugom. greda); 2) kuka ili naprava za vučenje; 3) podešavanje (regulator) visine; 4) crtalo ili nož; 5) prašnjak ili predraonik; 6) lemeš ili ralo; 7) odgrnjača ili daska. drevnom Egiptu (oko 1200 pr. Kr.). Plug je vrsta oruđa ili poljoprivrednog alata kojim se obrađuje (ore) tlo.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Plug · Vidi više »

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Pokus · Vidi više »

Poliranje

Poliranje pribora za jelo. Poliranje se koristi i za reflektore svjetlosti. Poliranje je postupak strojne obrade skidanjem čestica, koji se koristi za poboljšanje izgleda obratka, za uklanjanje oksidacije, za stvaranje reflektirajuće površine, za smanjenje trenja na stjenkama cijevi, u medicini za sprječavanje onečišćenja instrumenata.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Poliranje · Vidi više »

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Poljoprivreda · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Poljska · Vidi više »

Porast razine mora

Mjerenja razine mora su pokazala porast razine mora od 200 mm u 20. stoljeću. ledenog doba. Porast razine mora ima trenutno vrijednost 1,8 milimetar na godinu, u zadnjih 100 godina ili 3,1 milimetar na godinu, u zadnjih 7 godina.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Porast razine mora · Vidi više »

Prapovijest

Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Prapovijest · Vidi više »

Prehrana

Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Prehrana · Vidi više »

Probava

Probava je proces koji se događa u probavnom sustavu, a razgrađuje hranu mehanički i kemijski.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Probava · Vidi više »

Prokuplje

Prokuplje (ćirilično: Прокупље) je naselje i središte istoimene općina u južnom dijelu Republike Srbije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Prokuplje · Vidi više »

Ratarstvo

Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ratarstvo · Vidi više »

Razum

Razum je sposobnost razboritog (logičkog, kritičkog) rasuđivanja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Razum · Vidi više »

Rezanje

reznog alata. tokarskog noža. Motorna pila. Prijenosna tračna pila za trupce. Nekoliko vrsta sjekira. Nož. Mačeta. Katana. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Valjkasto glodalo za izradu zupčanika presvučeno prevlakom od AlCrTiN. svrdla za bušenje. alatnom stroju. rezanja vodenim mlazom. Rezanje ili sječenje je mehanički postupak obrade materijala kojim se dio obratka u potpunosti ili djelomično (zarezivanje) odvaja od cjeline.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Rezanje · Vidi više »

Rezni alat

Izgled klina. Kutovi reznog alata. tokarskog noža. svrdla. Glodalo za izradu utora (lijevo), 2 prstasta glodala (u sredini) i 3 prstasta glodala s kuglastim vrhom (desno). Alat za provlačenje (izvlačila ili provlačila) za završnu obradu. Primjer temperatura kod reznog alata. Rezni alat je alat kojim ručno ili na stroju obrađujemo materijal rezanjem.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Rezni alat · Vidi više »

Ribolov

Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ribolov · Vidi više »

Rješenje problema

Rješenje problema (engl. problem solving), postupak utvrđenja određena problema i pronalaska njegova rješenja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Rješenje problema · Vidi više »

Ruda

* Mineralne sirovine, sirovina koja se dobiva iz rudnika.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ruda · Vidi više »

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Rudarstvo · Vidi više »

Rudnik

Ujedinjenom Kraljevstvu Rudnik je mjesto u/na Zemljinoj kori na kojem se otkopavaju razne vrste mineralnih sirovina.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Rudnik · Vidi više »

Saami

Laponci, Lapi, Saami, Sámi su narod koji živi na sjeveru Norveške, Švedske, Finske i Rusije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Saami · Vidi više »

Samojedi

Samojedsko područje u Rusiji Nenci u šatoru Samojedi je skupno ime za niz manjih plemena nastanjenih u sibirskom području istočno i sjeveroistočno od Urala, napose u bazenima Oba i Jeniseja i poluotoku Tajmir.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Samojedi · Vidi više »

Savana

Tanzaniji, tipična sušna savana Savane su travnjaci tropskog i suptropskog podneblja s rijetkim šumarcima stabala i grmlja koji se prostiru između tropskih kišnih šuma i pustinjskih područja.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Savana · Vidi više »

Savijanje limova

Pokretač dimnjaka dobiven ručnim savijanjem limova. Mehanička savijačica s 3 valjka za kružno savijanje limova. Kutno savijanje lima. Postupak kutnog savijanja lima. Računalno upravljana ili CNC hidraulička preša. Savijanje limova je postupak obrade metala bez skidanja strugotine, kod kojeg se u poprečnom presjeku unutrašnji dio skraćuje i opterećen je na tlak, dok se vanjski dio produljuje i opterećen je na vlak.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Savijanje limova · Vidi više »

Sir

Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sir · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sirija · Vidi više »

Sirovine

Sirovine su prirodni neobrađeni resursi nakon dobivanja iz prirodnih izvora.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sirovine · Vidi više »

Sisavci

Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sisavci · Vidi više »

Sivi vuk

Vuk (Canis lupus) je vrsta pasa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sivi vuk · Vidi više »

Sjekira

Sjekira Sjekira je vrsta alata koji se u pravilu koristi za sječenje ili cijepanje drva i drugih materijala, dok se u ostalim primjenama može koristiti kao oružje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sjekira · Vidi više »

Sjeme

Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sjeme · Vidi više »

Sjeverna Azija

Sjeverna Azija je subregija Azije koja obuhvaća dijelove Rusije (azijski Sibir) i Mongolije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sjeverna Azija · Vidi više »

Sjeverna Europa

Sjeverna Europa je prostor koji obuhvaća 11,9% ukupne površine Europe, odnosno 1.258.100 km².

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sjeverna Europa · Vidi više »

Skulptura

Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Skulptura · Vidi više »

Slonovi

Slonovi (lat. Elephantidae od elefantus) su porodica viših sisavaca.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Slonovi · Vidi više »

Smola

Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Smola · Vidi više »

Sob

Sob (lat. Rangifer tarandus), poznat i kao irvas i karibu, vrsta je jelena, jedinog predstavnika svoje potporodice koji naseljava tundre sjeverne Euroazije, Sjeverne Amerike i Grenlanda.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sob · Vidi više »

Soli

Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Soli · Vidi više »

Solutréen

Rasprostranjenost Solutréen je kultura mlađega paleolitika nazvana po nalazištu Solutré kraj Mâcona u Burgundiji, Francuska.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Solutréen · Vidi više »

Spužvasto željezo

drvenog ugljena. šljake koja se kasnije uklanjala kovanjem. Spužvasto željezo ili porozno željezo nastaje mješanjem sirovog željeza s talinom kvarcnog pijeska i pretaljivanjem te smjese u pećima obloženim Fe2O3 (željezov(III) oksid), u kojem prisutni Fe2O3 oksidira većinu primjesa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Spužvasto željezo · Vidi više »

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Srbija · Vidi više »

Srebro

Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Srebro · Vidi više »

Srednja Amerika

Zemljopisni položaj Srednje Amerike Srednja Amerika obuhvaća kopneni most između Sjeverne i Južne Amerike kao i Zapadnoindijske otoke, a zemljopisno i geološki do kopnene prevlake Tehuantepec pripada kontinentu Sjeverne Amerike.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Srednja Amerika · Vidi više »

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Srednji vijek · Vidi više »

Srp

Srp je poljoprivredni alat, načinjen od čelika, kojim se žanje žito i druge žitarice i trave.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Srp · Vidi više »

Stablo

Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Stablo · Vidi više »

Starije kameno doba

Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Starije kameno doba · Vidi više »

Starogrčki jezik

Starogrčki (ISO 639-3: grc) je izumrli indoeuropski jezik koji se govorio od vremena antičke Grčke do uništenja Bizanta i preteča je modernog grčkog jezika.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Starogrčki jezik · Vidi više »

Stočarstvo

Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Stočarstvo · Vidi više »

Stoka

Ženka koze sa svojim jednogodišnjim mladuncem Stoka u primarnim djelatnostima označava sve one životinje, odnosno sitnu (ovca i koza) i krupnu stoku (goveda i konji) koje se drže zbog uzgoja u svrhu dobivanja prehrambenih proizvoda i sirovina, a donedavno i za rad na imanjima.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Stoka · Vidi više »

Stonehenge

Stonehenge je građevina iz neolitika i brončanog doba, smještena u okolini Amensburya u Engleskom okrugu Wiltshire, otprilike 13 km sjeverozapadno od Salisburya.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Stonehenge · Vidi više »

Strvinar

Bez opisa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Strvinar · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Sunce · Vidi više »

Suncostaj

Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Suncostaj · Vidi više »

Svinja

Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Svinja · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Svjetlost · Vidi više »

Tanzanija

Ujedinjena Republika Tanzanija (svahili: Jamhuri ya Muungano wa Tanzania) ili Tanzanija država je na istočnoj obali Afrike.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tanzanija · Vidi više »

Težina

Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Težina · Vidi više »

Tehnika

Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tehnika · Vidi više »

Tehnologija

Međunarodne svemirske postaje. Sunčeva letjelica ''Gossamer Penguin''. Etiopiji. navodnjavanja. vodu gradu Nimesu (Francuska), a sagrađen je 19. pr. Kr. dinastije Han (206 pr.Kr. – 220.) za koji se pretpostavlja da je napravljen od prirodnog magneta. Vodeničko kolo promjera 13 metara. Tehnologija je razvoj i primjena alata, strojeva, materijala i postupaka za izradu nekoga proizvoda ili obavljanje neke aktivnosti; također i znanost koja proučava primjenu znanja, vještine i organizacije u provedbi nekoga procesa.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tehnologija · Vidi više »

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Temperatura · Vidi više »

Terakota

grčkog hrama; Apolonija, 6. st. pr. Kr., 15 cm, danas u Louvreu, u Parizu. Terakota (talijanski za "pečenu zemlju" od latinskog terra cocta) je skupni naziv za različite predmete (vaza, sarkofag) i kiparske radove (npr. Terakotna vojska) izvedene od lončarske gline pečene na visokoj temperaturi i bez glazure.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Terakota · Vidi više »

Termiti

Termiti ili istokrilaši (Isoptera) su red malih do srednje velikih (do 23 mm) kukaca kod kojih je razvijen zadružni život.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Termiti · Vidi više »

Tigris

Tigris (grč. ἡ Τίγρης; sumerski: Idigna; staroperzijski: Tigrā-; turski: Dicla; kurdski: Dîjle; arap. دجلة Diğlä; heb. חידקל Ḥîddeqel) je istočnija od dvije velike rijeke koje protječu Mezopotamijom (druga je Eufrat), a izvire u brdima Anatolije, te nastavlja kroz Irak do Perzijskog zaljeva.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tigris · Vidi više »

Tkanina

Razne tkanine Tkanina je tekstilni proizvod proizveden tkanjem.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tkanina · Vidi više »

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tlo · Vidi više »

Tona

Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tona · Vidi više »

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Toplina · Vidi više »

Toplinska obrada

Peć za toplinsku obradu na 980 °C. Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Razne vrste toplinske obrade čelika. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. Kopija revolvera ''Colt 1873'', na kojoj se vide boje od otvrdnjavanja površine čelika. samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Postupak toplinske obrade precipitacijskog očvršćivanja. Toplinska obrada je postupak djelovanja temperature na materijal u svrhu mijenjanja njegove mikrostrukture i time mijenjanja njegovih svojstava.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Toplinska obrada · Vidi više »

Travarstvo

Berba ljekovitih biljki Vrt s ljekovitim biljkama u Tajlandu. Travarstvo je znanost o korištenju ljekovitih biljaka u službenoj ili narodnoj medicini za liječenje bolesti ili očuvanje zdravlja ljudi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Travarstvo · Vidi više »

Trave

Trave (travovke, prave trave, lat. Poaceae) je naziv za porodicu biljaka jednosupnica koje obilježava neprimjetni cvijet te dugo i usko lišće.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Trave · Vidi više »

Trenje

Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Trenje · Vidi više »

Trijeslovina

Tanin. željezno-galne tinte. Trijeslovina, treslovina odnosno tanin (fra. tannin: treslovina) je prirodni organski spoj.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Trijeslovina · Vidi više »

Tundra

Tundra je biom koji se prostire u predjelima, gdje je rast drveća onemogućen nižim temperaturama i kratkom vegetacijskom sezonom.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tundra · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Turska · Vidi više »

Tvrdoća

tvrdoće po Brinellu. tvrdoće po Vickersu. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vickersu. tvrdoće po Rockwellu. Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili površinu).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Tvrdoća · Vidi više »

Uže

Uže. Kudjelja u sirovom obliku. alpinizmu. Čelično uže. Uže (kadšto se naziva konop ili konopac) je ravna (linearna) tehnička tekstilija, debljine veće od 4 milimetra, namijenjena za privezivanje, prijenos i učvršćivanje tereta, privezivanje brodova i slično.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Uže · Vidi više »

Udica

Različite vrste udica Udica je ribolovni alat za hvatanje pridnene i pelagijske ribe.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Udica · Vidi više »

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ugljikov (II) oksid · Vidi više »

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ugljikov(IV) oksid · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Ukrajina · Vidi više »

Umjerena klima

Köppen–Geiger klimatska karta tipova umjerenih klima. Umjerena klima je klima koja se nalazi u umjerenom pojasu tj od 23.5 do 66.5 stupnja južne i sjeverne geografske širine.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Umjerena klima · Vidi više »

Urođeno ponašanje

Urođeno ponašanje ili instinkt (iz.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Urođeno ponašanje · Vidi više »

Vapnenac

Vapnenac je sedimentna stijena (taložna stijena) koja sadrži najmanje 50 % minerala kalcita (kalcijev karbonat, CaCO3) te primjesa kao što su: dijaspor, cirkon, gline, limonit, hematit, hidrargilit, kremen, turmalin, sporogelit i granat (a ponegdje i granita).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Vapnenac · Vidi više »

Vatra

Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Vatra · Vidi više »

Veliki čovjekoliki majmuni

Veliki čovjekoliki majmuni, hominidi (Hominidae), su porodica primata u koju se, pored orangutana, gorile i čimpanze, ubraja i čovjek (Homo sapiens).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Veliki čovjekoliki majmuni · Vidi više »

Vjetrohvat

Ab anbar vodospremnici s dvostrukim kupolama i vjetrohvatima u pustinjskom gradu Jazda (Iran). Tradicionalni iranski sustav hlađenja prostorije pomoću kanata i vjetrohvata. Vjetrohvat je konstrukcija u obliku dimnjaka koja je smještena iznad objekta, a ima dva funkcionalna otvora koji služe dovođenju i odvođenju zraka.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Vjetrohvat · Vidi više »

Vrabac

Vrabac, obični vrabac, vrabac pokućar, domaći vrabac (lat. Passer domesticus) je ptica pjevica koja pripada porodici vrabaca.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Vrabac · Vidi više »

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Vrtnja · Vidi više »

Vuna

14. stoljeću Nazivom vuna se opisuju mekane dlake krzna pojedinih sisavaca (za razliku od pokrovnih dlaka), posebno ovaca (ovčja vuna).

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Vuna · Vidi više »

Wales

Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Wales · Vidi više »

Widmanstättenove figure

Kada se metalni meteoriti poliraju i jetkaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Widmanstättenove figure (listići debljine 0,3 mm) vidljive na meteoritu Gibeon. Widmanstättenove figure, Widmanstättenove linije ili Widmanstättenova struktura su posebne linije koje se javljaju kod kristala u legurama željeza i nikla, a mogu se naći u metalnim meteoritima i zato su osnova za razlikovanje izvanzemaljskoga od zemaljskog željeza.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Widmanstättenove figure · Vidi više »

Zgura

Zgura (troska, drozga, šljaka) dobiva se pri proizvodnji željeza u visokim pećima kao ostatak.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Zgura · Vidi više »

Zid

kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Zid · Vidi više »

Zlato

zlato.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Zlato · Vidi više »

Znanstvenik

Znanstveno istraživanje Znanstvenici u laboratoriju. Znanstvenik je netko tko sustavno prikuplja i koristi istraživanja i dokaze, postavlja hipotezu i testira je, kako bi stekao i podijelio razumijevanje i znanje.

Novi!!: Prapovijesna tehnologija i Znanstvenik · Vidi više »

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni