Brže od pregledniku!
18 odnosi: Državna nagrada za šport "Franjo Bučar", Dubravko Šimenc, Hrvatska, Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb, Olimpijske igre, Perica Bukić, Split, Sportske novosti, Vaterpolo, Vaterpolo na OI 1988., Vaterpolski klub Mornar Split, Vjesnik, VK Jadran, XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988., Zagreb, 1964., 1993., 4. siječnja.
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar"
Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" najviše je priznanje koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna postignuća i doprinos od osobitog značenja za razvoj športa u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Renco Posinković i Državna nagrada za šport "Franjo Bučar" · Vidi više »
Dubravko Šimenc
Dubravko Šimenc (Zagreb, 2. studenog 1966.), hrvatski vaterpolist.
Novi!!: Renco Posinković i Dubravko Šimenc · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Renco Posinković i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb
Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost (HAVK Mladost) je hrvatski vaterpolski klub iz Zagreba, dio Hrvatskog akademskog športskog društva Mladost.
Novi!!: Renco Posinković i Hrvatski akademski vaterpolski klub Mladost Zagreb · Vidi više »
Olimpijske igre
Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).
Novi!!: Renco Posinković i Olimpijske igre · Vidi više »
Perica Bukić
Perica Bukić (Šibenik, 20. veljače 1966.), hrvatski vaterpolist i političar.
Novi!!: Renco Posinković i Perica Bukić · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Renco Posinković i Split · Vidi više »
Sportske novosti
Sportske novosti, hrvatski športski dnevni list iz Zagreba.
Novi!!: Renco Posinković i Sportske novosti · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Renco Posinković i Vaterpolo · Vidi više »
Vaterpolo na OI 1988.
Na OI 1988. u Seulu u Južnoj Koreji, konačna ljestvica na vaterpolskom turniru je bila sljedeća: Vaterpolski turnir je bio donekle okrnjen nesudjelovanjem Kube.
Novi!!: Renco Posinković i Vaterpolo na OI 1988. · Vidi više »
Vaterpolski klub Mornar Split
Vaterpolski klub Mornar je vaterpolski klub iz Splita osnovan 1949. godine.
Novi!!: Renco Posinković i Vaterpolski klub Mornar Split · Vidi više »
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Novi!!: Renco Posinković i Vjesnik · Vidi više »
VK Jadran
Vaterpolski klubovi.
Novi!!: Renco Posinković i VK Jadran · Vidi više »
XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988.
XXIV.
Novi!!: Renco Posinković i XXIV. Olimpijske igre – Seul 1988. · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Renco Posinković i Zagreb · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Renco Posinković i 1964. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Renco Posinković i 1993. · Vidi više »
4. siječnja
4.
Novi!!: Renco Posinković i 4. siječnja · Vidi više »
