111 odnosi: Albanci, Autocesta, Šestanovac, Šolta (općina), Baška Voda, Biševo, Biokovo, Bošnjaci, Bol (Splitsko-dalmatinska županija), Bosna i Hercegovina, Brač, Branimir Lukšić, Brela, Cista Provo, Crveno jezero, Dalmacija, Dicmo, Dinaridi, Dioklecijanova palača, Dugi Rat, Dugopolje, Gospodarstvo, Gradac, HGS, Hrvace, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska građanska stranka, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hvar, Hvar (grad), Imotski, Jelsa, Kaštela, Karlovac, Klis, Komiža, Kozjak, Krš, Lećevica, Lika, Lokvičići, Lovreć, Makarska, Marina (općina), Milna (općina), Modra špilja, Mosor, ..., Most (hrvatska politička stranka), Muć, Nadan Vidošević, Nerežišća, Okrug (Splitsko-dalmatinska županija), Omiš, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Park prirode, Podbablje, Podgora, Podstrana, Poljoprivreda, Postira, Prgomet, Primorski Dolac, Proizvodnja, Proložac, Pučišća, Runovići, Salona, Seget, Selca, Sinj, Sinjska alka, Slovenci, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Solin, Split, Srbi, Stari Grad, Sućuraj, Supetar, Sutivan, Sveti Jeronim, Trilj, Trogir, Tučepi, Turizam, UNESCO, Vis (grad), Vrgorac, Vrlika, Zadar, Zadvarje, Zagora, Zagreb, Zagvozd, Zmijavci, Zračna luka Brač, 14. travnja, 1979., 1993., 1994., 1997., 2003., 2005., 2013., 2017., 2021., 30. rujna, 4. lipnja. Proširite indeks (61 više) »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Albanci · Vidi više »
Autocesta
A5. autocesti A1 (od Zagreba do juga Hrvatske) Autocesta je najviša klasa javnih cesta koji je namijenjen sigurnom prometovanju vozila velikom brzinom.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Autocesta · Vidi više »
Šestanovac
Šestanovac-teritorij općine Šestanovac je općina u južnoj Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Šestanovac · Vidi više »
Šolta (općina)
Šolta je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Šolta (općina) · Vidi više »
Baška Voda
Baška Voda jest općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Baška Voda · Vidi više »
Biševo
Biševo (komiški čakavski: Bisovo, tal. Busi) je otok u Jadranskom moru nedaleko Visa, poznat po svojoj Modroj špilji, Medvidinoj špilji, malom plavcu i pješčanim plažama.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Biševo · Vidi više »
Biokovo
Biokovo (pučanstvo Zagore zove ga i Bijakova, Biakova) planinski je masiv u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koji dijeli Jadran od Zagore.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Biokovo · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Bošnjaci · Vidi više »
Bol (Splitsko-dalmatinska županija)
Bol je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Bol (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Brač · Vidi više »
Branimir Lukšić
Prof.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Branimir Lukšić · Vidi više »
Brela
Brela su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Brela · Vidi više »
Cista Provo
Cista Provo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Cista Provo · Vidi više »
Crveno jezero
Crveno jezero je krška jama ispunjena vodom u blizini Imotskog.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Crveno jezero · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Dalmacija · Vidi više »
Dicmo
Dicmo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Dicmo · Vidi više »
Dinaridi
Zemljovid Dinarida Topografija i reljef Dinarida Dinaridi ili Dinarsko gorje mlađe su ulančano gorje jugoistočne Europe.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Dinaridi · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Dugi Rat
Dugi Rat je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Dugi Rat · Vidi više »
Dugopolje
Dugopolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Dugopolje · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Gospodarstvo · Vidi više »
Gradac
Gradac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Gradac · Vidi više »
HGS
*Hrvatska građanska stranka.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i HGS · Vidi više »
Hrvace
Hrvace su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvace · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska građanska stranka
Željko Kerum-Hrvatska građanska stranka (HGS) jest politička stranka u Hrvatskoj koja okuplja pristaše bivšeg splitskoga gradonačelnika Željka Keruma.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatska građanska stranka · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hvar · Vidi više »
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Hvar (grad) · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Imotski · Vidi više »
Jelsa
Jelsa (tal. Gelsa) je općina u Hrvatskoj, na otoku Hvaru, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Jelsa · Vidi više »
Kaštela
Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Kaštela · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Karlovac · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Klis · Vidi više »
Komiža
Komiža (tal. Comisa) je grad na otoku Visu u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Komiža · Vidi više »
Kozjak
Kozjak je brdo na sjevernoj strani grada Kaštela.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Kozjak · Vidi više »
Krš
Nacionalnom parku Paklenica Suhozid u velebitskom kršu Krš ili kras (tal. carso, njem. karst) je tip reljefa koji se razvija na tlu sastavljenom od topljivih stijena (najčešće kalcijevog karbonata (CaCO3) ili magnezijevog karbonata (MgCO3)).
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Krš · Vidi više »
Lećevica
Lećevica je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Lećevica · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Lika · Vidi više »
Lokvičići
Lokvičići su općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji u blizini Imotskog. Lokvičići svoje ime dobivaju po plemenu Lokvičić, sastoje se od nekoliko sela i više zaselaka među kojima treba spomenuti Berinovac, Kljenovac, Poboj, Lokvičići, Vidulini, Dolića Draga Donja i Dolića Draga Gornja. Smješteni između Biokova i Zavelima sa svojim brežuljcima i pašnjacima Lokvičići su iz starih vremena bili privlačni za život ljudi, što potvrđuju i brojni povijesni ostaci: stećci iz 12 stoljeća i rimska cesta. U blizini se nalaze jezera Mamića jezero (Lokvičićko jezero), Knezovića jezero, i Galipovac.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Lokvičići · Vidi više »
Lovreć
Lovreć je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Lovreć · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Makarska · Vidi više »
Marina (općina)
Luka Kula Marina Agana Marina je naselje i lučica na unutrašnjem dijelu Marinskog zaljeva, središte istoimene općine, 12 km zapadno od Trogira.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Marina (općina) · Vidi više »
Milna (općina)
Pogled sa sjevernog ruba naselja Milna je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Milna (općina) · Vidi više »
Modra špilja
Modra špilja je špilja na istočnoj strani otoka Biševa.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Modra špilja · Vidi više »
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Mosor · Vidi više »
Most (hrvatska politička stranka)
Most je hrvatska politička stranka nastala 17.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Most (hrvatska politička stranka) · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Muć · Vidi više »
Nadan Vidošević
Nadan Vidošević (Split, 30. siječnja 1960.), hrvatski političar i predsjednik Hajduka od 1992.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Nadan Vidošević · Vidi više »
Nerežišća
Nerežišća (također Nerežišće) su općina i selo u Hrvatskoj na otoku Braču.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Nerežišća · Vidi više »
Okrug (Splitsko-dalmatinska županija)
Okrug je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Okrug (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Omiš · Vidi više »
Otok (Splitsko-dalmatinska županija)
Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Otok (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Park prirode · Vidi više »
Podbablje
Podbablje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Podbablje · Vidi više »
Podgora
Podgora je mjesto i općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Podgora · Vidi više »
Podstrana
Podstrana je općina u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Podstrana · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Poljoprivreda · Vidi više »
Postira
Postira Postira je općina u Hrvatskoj na otoku Braču.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Postira · Vidi više »
Prgomet
Prgomet je naselje i općina u Splitsko-dalmatinskoj Županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Prgomet · Vidi više »
Primorski Dolac
Pogled na dolinu kojom se proteže Primorski Dolac Primorski Dolac jest naselje i općina Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Primorski Dolac · Vidi više »
Proizvodnja
Proizvodnja je stvaranje jednog proizvoda kroz jedan ili više procesa s ciljem da se proizvod proda.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Proizvodnja · Vidi više »
Proložac
Proložac je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Proložac · Vidi više »
Pučišća
Pučišća su općina u Hrvatskoj, na otoku Braču.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Pučišća · Vidi više »
Runovići
Runovići su općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Runovići · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Salona · Vidi više »
Seget
Seget je općina u Hrvatskoj, nastala 1993.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Seget · Vidi više »
Selca
Selca su naselje na istočnom dijelu otoka Brača i municipalno središte Općine Selca, kojoj još pripadaju naselja: Novo Selo, Sumartin, Povlja, Selački zaseoci (Nagorinac, Nakal, Osridke, Podsmrčevik, Nadselo) i Puntinak.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Selca · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Sinjska alka · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Slovenci · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Srbi · Vidi više »
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Stari Grad · Vidi više »
Sućuraj
Lokacija općine Sućuraj unutar županije Sućuraj (tal. San Giorgio) je općina u Hrvatskoj, na istočnom kraju otoka Hvara.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Sućuraj · Vidi više »
Supetar
Naziv grada postavljen u luci Supetar je grad u Hrvatskoj, najveće naselje na otoku Braču te gospodarsko, kulturno i turističko središte otoka u kojem živi petina Bračana.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Supetar · Vidi više »
Sutivan
Sutivan je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Sutivan · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Sveti Jeronim · Vidi više »
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Trilj · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Trogir · Vidi više »
Tučepi
Tučepi – pogled s jugoistoka Tučepi su općina u Hrvatskoj u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Tučepi · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Turizam · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i UNESCO · Vidi više »
Vis (grad)
Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Vis (grad) · Vidi više »
Vrgorac
Vrgorac, ulica Tina Ujevića Kula Dizdarevića (kula Tina Ujevića) Vrgorac je grad u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Vrgorac · Vidi više »
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Vrlika · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zadar · Vidi više »
Zadvarje
Zadvarje je općina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zadvarje · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zagora · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zagreb · Vidi više »
Zagvozd
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zagvozd · Vidi više »
Zmijavci
Zmijavci su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zmijavci · Vidi više »
Zračna luka Brač
Zračna luka Brač jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i Zračna luka Brač · Vidi više »
14. travnja
14.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 14. travnja · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 1979. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 1997. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 2005. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 2013. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 2017. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 2021. · Vidi više »
30. rujna
30.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 30. rujna · Vidi više »
4. lipnja
4.
Novi!!: Splitsko-dalmatinska županija i 4. lipnja · Vidi više »