Dubrovnik i Srednjovjekovna hrvatska država

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Dubrovnik i Srednjovjekovna hrvatska država

Dubrovnik vs. Srednjovjekovna hrvatska država

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske. Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.

Avari

Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.

Avari i Dubrovnik · Avari i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Bari

Bari je grad i luka, upravno središte istoimene pokrajine Bari i središte talijanske provincije Puglia s izlazom na Jadransko more.

Bari i Dubrovnik · Bari i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Bizant i Dubrovnik · Bizant i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Dalmacija i Dubrovnik · Dalmacija i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Dubrovnik i Grčka · Grčka i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Dubrovnik i Hrvati · Hrvati i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Dubrovnik i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Dubrovnik i Istra · Istra i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Dubrovnik i Italija · Italija i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Dubrovnik i Jadransko more · Jadransko more i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Korčula

Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.

Dubrovnik i Korčula · Korčula i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Dubrovnik i Lastovo · Lastovo i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Miroslav

location.

Dubrovnik i Miroslav · Miroslav i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Dubrovnik i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Neretva

Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

Dubrovnik i Neretva · Neretva i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Papa

Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).

Dubrovnik i Papa · Papa i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Samuilo

Samuilova država Samuilova tvrđava u Ohridu Samuilo (bugarski: Самуил, crkvenoslavenski: Самоилъ) bio je car Prvog Bugarskog Carstva od 997.

Dubrovnik i Samuilo · Samuilo i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Saraceni

Rasprostiranje Fatimidskih arapa u 11. stoljeću. Jean-Léon Gérôme, ''Saracenski trgovac u Kairu'', 1869., ulje na platnu, 61.5 x 50 cm, privatno vlasništvo. Saraceni je srednjovjekovni naziv za sve Arape (Fatimidi), a jedno vrijeme i sve muslimane.

Dubrovnik i Saraceni · Saraceni i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Dubrovnik i Slaveni · Slaveni i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Dubrovnik i Slavonija · Slavonija i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Dubrovnik i Split · Split i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Dubrovnik i Venecija · Srednjovjekovna hrvatska država i Venecija · Vidi više »

7. stoljeće

Bez opisa.

7. stoljeće i Dubrovnik · 7. stoljeće i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »

871.

Bez opisa.

871. i Dubrovnik · 871. i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »