Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Stjepan I., kralj Hrvatske

Indeks Stjepan I., kralj Hrvatske

Stjepan I. Krešimirović († 1058.), sin kralja Krešimira III. iz dinastije Trpimirovića, bio je hrvatski kralj koji je vladao od 1030. do 1058. godine.

60 odnosi: Arapi, Ban, Biograd na Moru, Bizant, Carigrad, Crkva sv. Stjepana na Otoku, Dalmacija, Drava, Drina, Dukljansko Kraljevstvo, Gojslav I., Gojslav II., Hrvati, Hrvatska, Hrvatski vladari, Humska zemlja, Italija, Ivan Arhiđakon Gorički, Ivan Đakon, Jeruzalem, Knin, Kninska biskupija, Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva, Konstantin IX. Monomah, Korčulanski kodeks, Koruška (austrijska savezna zemlja), Kralj, Krešimir III., Mađarska, Maun (otok), Mihajlo Krešimir II., Mletačka Republika, Musliman, Petar II. Orseolo, Petar Krešimir IV., Robert Guiscard, Sava, Sisak, Slavonija, Split, Splitsko-makarska nadbiskupija, Srbi, Stjepan Držislav, Stjepan II., hrvatski kralj, Stjepan Praska (ban), Svetoslav Suronja, Travunija, Trpimirovići, Vojislav, Zadar, ..., Zagreb, Zaton, 1030., 1035., 1042., 1046., 1050., 1058., 1671., 1735.. Proširite indeks (10 više) »

Arapi

Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Arapi · Vidi više »

Ban

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Ban · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Biograd na Moru · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Bizant · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Carigrad · Vidi više »

Crkva sv. Stjepana na Otoku

Crkva svetog Stjepana od Otoka, starohrvatska crkva iz 10. stoljeća koju je dala podići hrvatska kraljica Jelena Slavna na Gospinom otoku u Solinu.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Crkva sv. Stjepana na Otoku · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Dalmacija · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Drava · Vidi više »

Drina

Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Drina · Vidi više »

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Dukljansko Kraljevstvo · Vidi više »

Gojslav I.

Gojslav I. (Goislav, Gojislav, Goyslauus), hrvatski kralj (druga polovica 10. stoljeća – nakon 1019.). Sin je kralja Stjepana Držislava iz narodne dinastije Trpimirovića i brat Svetoslava Suronje i Krešimira III. Jedini dokument u kojem se Gojslav imenom spominje, a koji se ujedno drži temeljnim dokumentom za kronologiju hrvatskih vladara druge polovice X. stoljeća i prve polovice XI.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Gojslav I. · Vidi više »

Gojslav II.

Gojslav II. († o. 1060.), hrvatski kraljević i dezignirani suvladar starijeg brata kralja Petra Krešimira IV. († 1074.). Bio je mlađi sin kralja Stjepana I. (1030. – 1058.) iz dinastije Trpimirović.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Gojslav II. · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Hrvati · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Hrvatski vladari · Vidi više »

Humska zemlja

Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Humska zemlja · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Italija · Vidi više »

Ivan Arhiđakon Gorički

Ivan Arhiđakon Gorički (okolica Daruvara, oko 1280. – ?, nakon 18. listopada 1353.) bio je hrvatski katolički svećenik i pravni i povijesni pisac.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Ivan Arhiđakon Gorički · Vidi više »

Ivan Đakon

Ivan Đakon († nakon 1018.), mletački ljetopisac te kapelan i tajnik mletačkog dužda Petra II. Orseola (991. – 1009.). Autor je najstarije mletačkog ljetopisa "Venetska kronika" (lat. Chronicum Venetum) u kojem se služio starijim spisima.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Ivan Đakon · Vidi više »

Jeruzalem

Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Jeruzalem · Vidi više »

Knin

Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Knin · Vidi više »

Kninska biskupija

250px Kninska biskupija (lat. Tininum ili Tinum) naziv je za povijesnu biskupiju te današnju upražnjenu naslovnu biskupiju.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Kninska biskupija · Vidi više »

Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva

Konrad II. Konrad II. (Speyer, 12. srpnja 990. – Utrecht, 4. lipnja 1039.) bio je rimsko-njemački kralj od 1024. do 1039., od 1026. kralj Italije, rimsko-njemački car od 1027., od 1033. kralj Burgundije.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Konrad II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »

Konstantin IX. Monomah

Konstantin IX.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Konstantin IX. Monomah · Vidi više »

Korčulanski kodeks

'''Korčulanski kodeks''' Stranica Korčulanskog kodeksa Korčulanski kodeks je srednjovjekovna kompilacija tekstova iz druge polovice 12. stoljeća.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Korčulanski kodeks · Vidi više »

Koruška (austrijska savezna zemlja)

Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Koruška (austrijska savezna zemlja) · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Kralj · Vidi više »

Krešimir III.

Krešimir III. (lat. Cresimirus) († oko 1030.), hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića i osnivač poddinastije Krešimirovića.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Krešimir III. · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Mađarska · Vidi više »

Maun (otok)

Maun je otok, dug 9 kilometara, a od otoka Paga dijeli ga Maunski kanal.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Maun (otok) · Vidi više »

Mihajlo Krešimir II.

Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Mletačka Republika · Vidi više »

Musliman

Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Musliman · Vidi više »

Petar II. Orseolo

Petar II.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Petar II. Orseolo · Vidi više »

Petar Krešimir IV.

Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Petar Krešimir IV. · Vidi više »

Robert Guiscard

Robertov portret iz Nove kronike (''Nuova Cronica''), 14. stoljeće. Robert Guiscard (Robert Lasica), normanski vojvoda i vojvoda Apulije (Normandija, oko 1020. – otok Kefallonia, Grčka, 17. srpnja 1085).

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Robert Guiscard · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Sava · Vidi više »

Sisak

Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Sisak · Vidi više »

Slavonija

grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Slavonija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Split · Vidi više »

Splitsko-makarska nadbiskupija

Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Splitsko-makarska nadbiskupija · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Srbi · Vidi više »

Stjepan Držislav

Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Stjepan Držislav · Vidi više »

Stjepan II., hrvatski kralj

Povelja kojom kralj Stjepan II. potvrđuje darovnicu svog prethodnika Dmitra Zvonimira samostanu sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lužanima Stjepan II. († 1090./1091.) hrvatski kralj, vladao je od 1089. do 1091. godine.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Stjepan II., hrvatski kralj · Vidi više »

Stjepan Praska (ban)

Stjepan Praska (lat. Stephanus Prasca) bio je hrvatski ban i carski protospatar.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Stjepan Praska (ban) · Vidi više »

Svetoslav Suronja

Svetoslav Suronja (lat. Suetosclav Surigna), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića i začetnik poddinastije Svetoslavića.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Svetoslav Suronja · Vidi više »

Travunija

Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Travunija · Vidi više »

Trpimirovići

Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Trpimirovići · Vidi više »

Vojislav

Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11. st. utemeljitelj je prve crnogorske povijesne dinastije Vojislavljevića.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Vojislav · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Zagreb · Vidi više »

Zaton

Zaton može biti: Hrvatska.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i Zaton · Vidi više »

1030.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1030. · Vidi više »

1035.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1035. · Vidi više »

1042.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1042. · Vidi više »

1046.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1046. · Vidi više »

1050.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1050. · Vidi više »

1058.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1058. · Vidi više »

1671.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1671. · Vidi više »

1735.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan I., kralj Hrvatske i 1735. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »