Brže od pregledniku!
259 odnosi: Agnosticizam, Albanci u Hrvatskoj, Albanski jezik, Ambon, Andrija Kačić Miošić, Apartman, Ateizam, Austrijanci u Hrvatskoj, Autocesta A1, Autonomna pokrajina Bocen, Šibenik, Šime Peričić, Česi, Česi u Hrvatskoj, Ćiril Metod Iveković, Barok, Benkovac, Biciklizam, Biograd na Moru, Biskup, Bitka kod Leipziga, Bošnjački jezik, Bošnjaci u Hrvatskoj, Božo Peričić, Boćanje, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Crkva sv. Kasijana u Sukošanu, Crnogorci u Hrvatskoj, Dalmacija (rimska provincija), Debeljak, Domovinski pokret, Domovinski rat, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državna cesta D424, Državna cesta D8, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Eduard Peričić, Glavica (Sukošan), Gorica (Sukošan), Grb, Grkokatolička Crkva, Groblje, Hotel, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, ..., Hrvatski jezik, Hrvatski pleter, Hrvatsko domobranstvo (NDH), Ilirske pokrajine, Imola, Intarzija, Islam, Istra, Italija, Jadransko more, Josip Peričić, Jugoslaveni, Kamp, Kandijski rat, Kapitulacija Italije, Kasijan Imolski, Katoličanstvo, KK Sukošan, Košarka, Konoba, Kornati, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kršćanstvo, Kuga, Ladislav Napuljski, Latinski jezik, Ljetnikovac, Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj, Ludovik I. Anžuvinac, Luka Gaženica, Mađari u Hrvatskoj, Mađarski jezik, Makedonci u Hrvatskoj, Makedonski jezik, Mali nogomet, Marijan Oblak, Marina, Maslina, Maslinarstvo, Mir u Campo Formiju, Misa, Mletačka Republika, Morejski rat, Most (hrvatska politička stranka), Muslimani (narod), Nacionalni park, Nacionalni park Kornati, Nacionalni park Krka, Nacionalni park Paklenica, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Natali Dizdar, Nautički turizam, Nezavisna Država Hrvatska, Nijemci, Nijemci u Hrvatskoj, Njemački jezik, NK Debeljak, NK Gorica, NK Vrčevo Glavica, NK Zlatna Luka Sukošan, Nogomet, Odbojka na pijesku, Oltar, Operacija Gusar, Operacija Jaguar, Osnovna škola, Pašmanski kanal, Pansion, Park prirode, Park prirode Telašćica, Park prirode Velebit, Park prirode Vransko jezero, Pisaće pero, Plaža, Požunski mir 1805., Poklade, Poljaci u Hrvatskoj, Poljoprivreda, Poljski jezik, Pravoslavlje, Primorska Hrvatska (kneževina), Prodaja Dalmacije Mlecima 1409., Protestantizam, Prvi svjetski rat, Pučko slavlje, Pula, Rafting, Rapalski ugovor, Raspad SFRJ, Religija, Restoran, Ribolov, Rijeka, Rim, Rimski ugovori (1941.), Romanička arhitektura, Romanika, Ronjenje, Seoba naroda, Sidraga, Sidro, Slovenci u Hrvatskoj, Slovenski jezik, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Solana, Split, Srbi u Hrvatskoj, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Starohrvatska umjetnost, Stipan Sorić, Stočarstvo, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Sudbeni kotar Zadar, Surfanje, Svetac zaštitnik, Sveti Martin, Svi sveti, Svjetonazor, Talijani u Hrvatskoj, Talijanski jezik, Toni Dijan, Treći Reich, Turizam, Utvrda na Vrčevu, Villa rustica, Vinogradarstvo, Vinova loza, Voćarstvo, Vodovod, Vrčevo, Wehrmacht, Zadar, Zadarska županija, Zadarska nadbiskupija, Zadarska provincija, Zadarski kotar, Zadarski mir, Zagreb, Zastava, Zemunik, Zemunik Donji, Zračna luka Zadar, Zrmanja, 11. studenoga, 12. studenoga, 1289., 13. kolovoza, 1358., 1387., 1409., 1468., 1469., 1470., 1482., 15. stoljeće, 1527., 16. svibnja, 1639., 1642., 1648., 1650., 17. prosinca, 17. stoljeće, 1753., 1797., 18. rujna, 18. stoljeće, 18. svibnja, 1806., 1813., 1846., 1875., 19. stoljeće, 1910., 1912., 1918., 1920., 1941., 1943., 1966., 1970., 1976., 1986., 1987., 1991., 1992., 1993., 1997., 1999., 2. veljače, 20. rujna, 2004., 2005., 2021., 24. srpnja, 240., 29. ožujka, 29. svibnja, 304., 31. listopada, 31. srpnja, 7. veljače, 8. travnja, 9. rujna. Proširite indeks (209 više) »
Agnosticizam
Thomas Henry Huxley Agnosticizam je stav da je istinitost određenih tvrdnji, posebice tvrdnji vezanih uz postojanje ili nepostojanje bilo kakvog božanstva, ali i drugih religijskih i metafizičkih tvrdnji, nepoznata i, prema trenutnim saznanjima, nespoznatljiva.
Novi!!: Sukošan i Agnosticizam · Vidi više »
Albanci u Hrvatskoj
Albanci u Hrvatskoj (albanski:Shqiptarët në Kroaci) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Albanci u Hrvatskoj · Vidi više »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Novi!!: Sukošan i Albanski jezik · Vidi više »
Ambon
Dolnjoj Pulji (Gradišće, Austrija) Ambon (grč.
Novi!!: Sukošan i Ambon · Vidi više »
Andrija Kačić Miošić
Andrija Kačić Miošić (Brist kraj Makarske, 17. travnja 1704. – Zaostrog, 12. prosinca 1760.), bio je hrvatski pučki pjesnik i fratar, vezan životom uz franjevački samostan u Zaostrogu.
Novi!!: Sukošan i Andrija Kačić Miošić · Vidi više »
Apartman
U Hrvatskoj pod apartmanom podrazumijevamo smještajnu jedinicu koja se iznajmljuje u turističke svrhe, a koja za razliku od soba osim spavaće sobe i kupaonice ima i kuhinju za samostalnu pripremu hrane.
Novi!!: Sukošan i Apartman · Vidi više »
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Novi!!: Sukošan i Ateizam · Vidi više »
Austrijanci u Hrvatskoj
Austrijanci u Hrvatskoj su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Austrijanci u Hrvatskoj · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Sukošan i Autocesta A1 · Vidi više »
Autonomna pokrajina Bocen
Karta Južnog Tirola Autonomna pokrajina Bocen - Južni Tirol (talijanski: Provincia autonoma di Bolzano - Alto Adige, njemački: Autonome Provinz Bozen - Südtirol, ladinski: Provinzia autonòma de Balsan - Südtirol; poznat na talijanskom i kao: Alto Adige, Sudtirolo ili Tirolo del Sud, na njemačkom: Südtirol, na ladinskom: Südtirol) je autonomna pokrajina na sjeveru Italije.
Novi!!: Sukošan i Autonomna pokrajina Bocen · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Sukošan i Šibenik · Vidi više »
Šime Peričić
mini Šime (Tome) Peričić (Sukošan, 30. prosinca 1936. – Zadar, 10. studenoga 2019.) - hrvatski povjesničar, arhivist, znanstveni savjetnik, erudit.
Novi!!: Sukošan i Šime Peričić · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Sukošan i Česi · Vidi više »
Česi u Hrvatskoj
Grad Daruvar, kulturno, prosvjetno i administrativno središte Čeha u Hrvatskoj Zgrada Češke besede u Zagrebu Česi u Hrvatskoj (češki: Češi v Chorvatsku) su jedna od 22 ustavom priznate nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Česi u Hrvatskoj · Vidi više »
Ćiril Metod Iveković
Ćiril Iveković Ćiril Metod Iveković (Klanjec, 1. studenog 1864. – Zagreb, 15. svibnja 1933.), hrvatski arhitekt.
Novi!!: Sukošan i Ćiril Metod Iveković · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Sukošan i Barok · Vidi više »
Benkovac
Benkovac je grad u Hrvatskoj, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Sukošan i Benkovac · Vidi više »
Biciklizam
Biciklizam (koturaštvo)http://tehnika.lzmk.hr/bicikl/ je način kretanja kopnom korištenjem bicikla, prijevoznog sredstva na ljudski pogon.
Novi!!: Sukošan i Biciklizam · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Sukošan i Biograd na Moru · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Sukošan i Biskup · Vidi više »
Bitka kod Leipziga
Bitka kod Leipziga ili Bitka naroda odvijala se od 16. do 19. listopada 1813. kod Leipziga, Saska, i u njoj su snage VI. koalicije (Rusko Carstvo, Kraljevina Pruska, Austrijsko Carstvo i Kraljevina Švedska) predvođene Aleksandrom I. i Karlom Filipom, odlučno porazile Napoleona I., cara Prvog Francuskog Carstva.
Novi!!: Sukošan i Bitka kod Leipziga · Vidi više »
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Novi!!: Sukošan i Bošnjački jezik · Vidi više »
Bošnjaci u Hrvatskoj
Bošnjaci su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Bošnjaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Božo Peričić
Dr.
Novi!!: Sukošan i Božo Peričić · Vidi više »
Boćanje
Boće Boćanje je tradicionalni sredozemni šport.
Novi!!: Sukošan i Boćanje · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Novi!!: Sukošan i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Crkva sv. Kasijana u Sukošanu
Zvonik župne crkve sv. Kasijana Sukošanska župna crkva sv.
Novi!!: Sukošan i Crkva sv. Kasijana u Sukošanu · Vidi više »
Crnogorci u Hrvatskoj
Crnogorci u Hrvatskoj (crnogorski: Црногорци у Хрватској) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Crnogorci u Hrvatskoj · Vidi više »
Dalmacija (rimska provincija)
Ime Dalmacija (Dalmatia) javlja se od I. stoljeća prije Krista kao naziv za područje nastanjeno plemenom Delmata (Dalmata) i njemu srodnih ilirskih plemena, odnosno kao istoznačnica za ime Ilirik, kojim su Rimljani označavali taj kraj.
Novi!!: Sukošan i Dalmacija (rimska provincija) · Vidi više »
Debeljak
Debeljak je naselje u sastavu općine Sukošan, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Sukošan i Debeljak · Vidi više »
Domovinski pokret
Domovinski pokret (skr. DP), hrvatska je desna parlamentarna politička stranka koju je 29. veljače 2020. utemeljio Miroslav Škoro.
Novi!!: Sukošan i Domovinski pokret · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Sukošan i Domovinski rat · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Sukošan i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Državna cesta D424
D424 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Državna cesta D424 · Vidi više »
Državna cesta D8
D8 (Jadranska magistrala) je jedna od glavnih hrvatskih državnih cesta koja povezuje sjeverni i južni Jadran.
Novi!!: Sukošan i Državna cesta D8 · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Sukošan i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Dubrovnik · Vidi više »
Eduard Peričić
Mons.
Novi!!: Sukošan i Eduard Peričić · Vidi više »
Glavica (Sukošan)
Glavica je naselje u općini Sukošan, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Sukošan i Glavica (Sukošan) · Vidi više »
Gorica (Sukošan)
Gorica je naselje u sastavu općine Sukošan, u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Sukošan i Gorica (Sukošan) · Vidi više »
Grb
Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.
Novi!!: Sukošan i Grb · Vidi više »
Grkokatolička Crkva
Metliki, Slovenija Grkokatoličanstvo ili Unijatska Crkva.
Novi!!: Sukošan i Grkokatolička Crkva · Vidi više »
Groblje
gradišćanskohrvatskom jeziku. Groblje je prostor na kojem se pokapaju tijela preminulih osoba obično nakon ispraćaja koji se razlikuje ovisno o kulturi, vjeri ili uvjerenju preminulog.
Novi!!: Sukošan i Groblje · Vidi više »
Hotel
Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.
Novi!!: Sukošan i Hotel · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Sukošan i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Sukošan i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Sukošan i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Sukošan i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Novi!!: Sukošan i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Sukošan i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski pleter
Vrlike. Hrvatski pleteri, skica Pleterna ornamentika je reljefna dekoracija čiji osnovni element, jednotračni ili višetračni prutić, tvori najrazličitije kombinacije ornamenata u koje su potkad upleteni stilizirani biljni motivi te životinjske i ljudske likove.
Novi!!: Sukošan i Hrvatski pleter · Vidi više »
Hrvatsko domobranstvo (NDH)
Hrvatsko domobranstvo (od studenog 1942. Domobranstvo) bio je naziv za redovne oružane snage Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Hrvatsko domobranstvo (NDH) · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Sukošan i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Imola
Imola (Iômla na lokalnom dijalektu), grad i općina u pokrajini Bologni, smješten na rijeci Santerno, u regiji Emilia-Romagna na sjeveru Italije.
Novi!!: Sukošan i Imola · Vidi više »
Intarzija
Primjer intarzije Intarzija je ukrasna tehnika koja upotrebljava komadiće drva komponirane u geometrijske, biljne ili figuralne motive te prikaze arhitekture ili pejzaža.
Novi!!: Sukošan i Intarzija · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Sukošan i Islam · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Sukošan i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Sukošan i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Sukošan i Jadransko more · Vidi više »
Josip Peričić
Josip Peričić (Sukošan, 15. veljače 1833. – Zadar, 26. siječnja 1901.) bio je hrvatski profesor, književnik i preporoditelj.
Novi!!: Sukošan i Josip Peričić · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Sukošan i Jugoslaveni · Vidi više »
Kamp
Izgled tipičnog autokampa Kamp (engleski: campsite, njemački: campingplatz, od latinskog campus.
Novi!!: Sukošan i Kamp · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Sukošan i Kandijski rat · Vidi više »
Kapitulacija Italije
Kapitulacija Italije, točnije Primirje s Italijom (talijanski: Armistizio di Cassibile) bilo je primirje potpisano između Saveznika i Italije 3. rujna 1943., a time je Italija prešla na stranu Saveznika (uz vrlo mali učinak u borbi na toj strani).
Novi!!: Sukošan i Kapitulacija Italije · Vidi više »
Kasijan Imolski
Sveti Kasijan, lat. Sanctus Cassianus, tal. San Cassiano, (Rim, oko 240. – Imola, 13. kolovoza 302./304.), prema kršćanskoj predaji, liječnik, biskup i mučenik.
Novi!!: Sukošan i Kasijan Imolski · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Sukošan i Katoličanstvo · Vidi više »
KK Sukošan
KK Sukošan je hrvatski košarkaški klub iz Sukošana.
Novi!!: Sukošan i KK Sukošan · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Sukošan i Košarka · Vidi više »
Konoba
Konoba (od lat. canaba baraka ili koliba) je dio kuće, najčešće prizemlje ili polupodrum, a koristi se kao spremište hrane i pića.
Novi!!: Sukošan i Konoba · Vidi više »
Kornati
Kornati Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u sjevernoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Sukošan i Kornati · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Sukošan i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Sukošan i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Sukošan i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Sukošan i Kršćanstvo · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Sukošan i Kuga · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Sukošan i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Sukošan i Latinski jezik · Vidi više »
Ljetnikovac
Ljetnikovac Sorkočević, Komolac Ljetnikovac je luksuzno uređen stambeni objekt za ljetni odmor i razonodu.
Novi!!: Sukošan i Ljetnikovac · Vidi više »
Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj
Izbori članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave (ili skraćeno lokalni izbori) su izbori za članove općinskih vijeća odnosno gradskih vijeća, županijskih skupština i Skupštine Grada Zagreba te izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba.
Novi!!: Sukošan i Lokalni i područni (regionalni) izbori u Hrvatskoj · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Sukošan i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Luka Gaženica
Zalazak sunca snimljen u zadarskoj luci Gaženici. Luka Gaženica je zadarska trajektna luka u Gaženici na adresi Gaženička 28.
Novi!!: Sukošan i Luka Gaženica · Vidi više »
Mađari u Hrvatskoj
Karta broja Mađara u Hrvatskoj po općinama i gradovima Baranji Mađarsko kulturno društvo Vinkovci. Mađari u Hrvatskoj (mađ. Horvátországi magyarok) su jedna od nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Mađari u Hrvatskoj · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Sukošan i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonci u Hrvatskoj
Makedonci u Hrvatskoj (mak. Македонци во Хрватска) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Makedonci u Hrvatskoj · Vidi više »
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Novi!!: Sukošan i Makedonski jezik · Vidi više »
Mali nogomet
Mali nogomet Mali nogomet je nogomet na igralištu manjih dimenzija od uobičajena.
Novi!!: Sukošan i Mali nogomet · Vidi više »
Marijan Oblak
Mons.
Novi!!: Sukošan i Marijan Oblak · Vidi više »
Marina
Marina Žut na Kornatima Marina je vrsta pristaništa.
Novi!!: Sukošan i Marina · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Sukošan i Maslina · Vidi više »
Maslinarstvo
'''Maslinik''' Maslinarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i preradom maslina.
Novi!!: Sukošan i Maslinarstvo · Vidi više »
Mir u Campo Formiju
Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.
Novi!!: Sukošan i Mir u Campo Formiju · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Sukošan i Misa · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Sukošan i Mletačka Republika · Vidi više »
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Novi!!: Sukošan i Morejski rat · Vidi više »
Most (hrvatska politička stranka)
Most je hrvatska politička stranka nastala 17.
Novi!!: Sukošan i Most (hrvatska politička stranka) · Vidi više »
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Novi!!: Sukošan i Muslimani (narod) · Vidi više »
Nacionalni park
Nacionalni park Kornati Nacionalni park Krka Nacionalni park je zaštićeni prostor posebne ljepote i dobre prirodne očuvanosti u kojima obitavaju biljke i životinje, gdje su ljudski utjecaji ograničeni.
Novi!!: Sukošan i Nacionalni park · Vidi više »
Nacionalni park Kornati
Nacionalni park Kornati čini veći dio grupe otoka Kornati u hrvatskom dijelu Jadrana u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Sukošan i Nacionalni park Kornati · Vidi više »
Nacionalni park Krka
Krka je nacionalni park u Hrvatskoj koji se proteže uz rijeku Krku, od mjesta gdje nad Krkom leže srednjovjekovne utvrde Trošenj (Čučevo) i Nečven do Šibenskog mosta na Jadranskoj magistrali.
Novi!!: Sukošan i Nacionalni park Krka · Vidi više »
Nacionalni park Paklenica
Nacionalni park Paklenica je po proglašenju drugi nacionalni park u Hrvatskoj, proglašen još 19. listopada 1949. godine, tek nekoliko mjeseci nakon NP Plitvička jezera.
Novi!!: Sukošan i Nacionalni park Paklenica · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Sukošan i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Natali Dizdar
Natali Dizdar, (Zadar, 27. kolovoza 1984.) poznata i kao Natalie Dizdar, hrvatska je pjevačica pop izričaja, poznata po hitovima Ne daj i Gazio si me.
Novi!!: Sukošan i Natali Dizdar · Vidi više »
Nautički turizam
ACI marina Supetarska Draga Nautički turizam je specifični oblik turizma obilježen kretanjem turista plovilima po moru ili rijekama uključujući njihovo pristajanje u lukama i marinama i obuhvaća svu infrastrukturu u lukama i marinama potrebnu za njihov prihvat.
Novi!!: Sukošan i Nautički turizam · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Sukošan i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Sukošan i Nijemci · Vidi više »
Nijemci u Hrvatskoj
Nijemci u Hrvatskoj ili Podunavske Švabe (njemački: Donauschwaben) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Nijemci u Hrvatskoj · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Sukošan i Njemački jezik · Vidi više »
NK Debeljak
NK Debeljak je nogometni klub iz Debeljaka.
Novi!!: Sukošan i NK Debeljak · Vidi više »
NK Gorica
NK Gorica je nogometni klub iz Gorice.
Novi!!: Sukošan i NK Gorica · Vidi više »
NK Vrčevo Glavica
NŠK Vrčevo je hrvatski nogometni klub iz Glavice.
Novi!!: Sukošan i NK Vrčevo Glavica · Vidi više »
NK Zlatna Luka Sukošan
NK Zlatna Luka je nogometni klub iz mjesta Sukošan u blizini Zadra.
Novi!!: Sukošan i NK Zlatna Luka Sukošan · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Sukošan i Nogomet · Vidi više »
Odbojka na pijesku
Lopta za odbojku na pijesku Odbojka na pijesku je loptački šport koji je nastao kao inačica dvoranske odbojke.
Novi!!: Sukošan i Odbojka na pijesku · Vidi više »
Oltar
Helenistički ''Pergamonski oltar'' u Berlinskom muzeju. Eufrazijeve bazilike u Poreču. Oltar (latinski: altare) ili žrtvenik je svako mjesto gdje se prinosi žrtva, vrši bogoslužje ili bilo koja druga vrsta religijske ceremonije.
Novi!!: Sukošan i Oltar · Vidi više »
Operacija Gusar
Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Operacija Gusar · Vidi više »
Operacija Jaguar
Operacija "Jaguar" događala se od 17. do 23. svibnja 1992. godine kojoj je cilj bio oslobađanje strateški važne točke, brdo Križ, iznad Bibinja.
Novi!!: Sukošan i Operacija Jaguar · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Sukošan i Osnovna škola · Vidi više »
Pašmanski kanal
Trajekt M/T Kijevo u Pašmanskom kanalu na liniji Biograd – Tkon. Pašmanski kanal je morski kanal u Jadranskom moru između otoka Pašmana i kopnene obale.
Novi!!: Sukošan i Pašmanski kanal · Vidi više »
Pansion
desno Pansion (od francuskog: pension, od latinskog: pensio.
Novi!!: Sukošan i Pansion · Vidi više »
Park prirode
Park prirode Lastovsko otočje. Park prirode je prostor prirodne ljepote u kojemu su ljudske aktivnosti dozvoljene, ali bez narušavanja sklada prirode.
Novi!!: Sukošan i Park prirode · Vidi više »
Park prirode Telašćica
access-date.
Novi!!: Sukošan i Park prirode Telašćica · Vidi više »
Park prirode Velebit
Park prirode Velebit je najznačajnije endemsko čvorište flore i kopnene faune u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Park prirode Velebit · Vidi više »
Park prirode Vransko jezero
Park prirode Vransko jezero jedan je od 12 parkova prirode u Republici Hrvatskoj i obuhvaća Vransko jezero s okolicom.
Novi!!: Sukošan i Park prirode Vransko jezero · Vidi više »
Pisaće pero
Ptičje pisaće pero Pisaće pero je ime dobilo po ptičjem peru.
Novi!!: Sukošan i Pisaće pero · Vidi više »
Plaža
plaža u Kuparima''' Susku.''' Plaža je dio morske ili slatkovodne obale uređen za kupanje ljudi.
Novi!!: Sukošan i Plaža · Vidi više »
Požunski mir 1805.
Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.
Novi!!: Sukošan i Požunski mir 1805. · Vidi više »
Poklade
Zastave Riječkog karnevala Poklade (Karneval lat. caro: meso + levare: dignuti; u značenju") je svečano razdoblje prije korizme u kojem se priređuju povorke maškara, kostimirani i maskirani plesovi.
Novi!!: Sukošan i Poklade · Vidi više »
Poljaci u Hrvatskoj
Poljska manjina u Hrvatskoj je jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Poljaci u Hrvatskoj · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Sukošan i Poljoprivreda · Vidi više »
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Novi!!: Sukošan i Poljski jezik · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Sukošan i Pravoslavlje · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Sukošan i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.
Srpsko carstvo Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije, označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 307 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.
Novi!!: Sukošan i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. · Vidi više »
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Novi!!: Sukošan i Protestantizam · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Sukošan i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pučko slavlje
Oktoberfest, München Pučko slavlje, Pučka veselica, fešta ili pučka fešta je tradicionalna i regionalno tipična fešta, koja često imaju dugu tradiciju.
Novi!!: Sukošan i Pučko slavlje · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Pula · Vidi više »
Rafting
Rafting na Rio Jacaré Pepira, Brazil Rafting na rijeci Cetini, Hrvatska Rafting na Tari, BiH Rafting (eng. raft.
Novi!!: Sukošan i Rafting · Vidi više »
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Novi!!: Sukošan i Rapalski ugovor · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Sukošan i Raspad SFRJ · Vidi više »
Religija
Zemljovid na kojemu su različitim bojama obilježene države prema prevladavajućoj religijskoj pripadnosti svojega stanovništva. Simboli nekih religija1. red: kršćanstvo, judaizam, hinduizam2. red: islam, budizam, šintoizam3. red: sikhizam, baha'i, džainizam Religija (lat. religio, od religare - povezivati, okupljati) je, prema ''Hrvatskoj enciklopediji'' „sustav vjerovanja, etičkih vrijednosti i čina kojima čovjek izražava svoj odnos prema svetomu” enciklopedija.hr.
Novi!!: Sukošan i Religija · Vidi više »
Restoran
Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.
Novi!!: Sukošan i Restoran · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Sukošan i Ribolov · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Sukošan i Rijeka · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Sukošan i Rim · Vidi više »
Rimski ugovori (1941.)
Politička karta NDH nakon Rimskih ugovora Rimski ugovori su naziv za tri ugovora potpisana 18. svibnja 1941. u 12:30 između NDH i Kraljevine Italije u Palazzo Venezia u Rimu.
Novi!!: Sukošan i Rimski ugovori (1941.) · Vidi više »
Romanička arhitektura
kosog tornja u Pisi, Toskana (Italija), 11. – 12. st. Romanika je stil arhitekture koji dolazi nakon predromanike.
Novi!!: Sukošan i Romanička arhitektura · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Sukošan i Romanika · Vidi više »
Ronjenje
Današnja ronilačka oprema Ronjenje je danas jedan od sportova koji se najbrže širi svijetom, a oduvijek je postojala čovjekova želja da se spusti ispod površine mora, jezera, bilo u svrhu spašavanja, lova, rekreacije ili vojne svrhe.
Novi!!: Sukošan i Ronjenje · Vidi više »
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Novi!!: Sukošan i Seoba naroda · Vidi više »
Sidraga
Sidraga je bila srednjovjekovna starohrvatska županija koja se nalazila na području današnjih Ravnih kotara između Biograda i Benkovca.
Novi!!: Sukošan i Sidraga · Vidi više »
Sidro
Sidro Sidro je naprava, najčešće od metala, koja se obara s broda, odnosno drugog plovnog objekta, na morsko dno kako bi ostao na jednom mjestu, odnosno kako ga vjetar i struje ne bi pomicale.
Novi!!: Sukošan i Sidro · Vidi više »
Slovenci u Hrvatskoj
Slovenci u Hrvatskoj (slovenski: Slovenci na Hrvaškem) su jedna od 22 priznate nacionalne manjine Hrvatske.
Novi!!: Sukošan i Slovenci u Hrvatskoj · Vidi više »
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Novi!!: Sukošan i Slovenski jezik · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Sukošan i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Sukošan i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Sukošan i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Solana
Solana u Il de Reu, Francuska Solana u Stonu. Solana je pogon za industrijsko dobivanje morske soli prirodnim procesom.
Novi!!: Sukošan i Solana · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Sukošan i Split · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Sukošan i Srpski jezik · Vidi više »
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Novi!!: Sukošan i Srpskohrvatski jezik · Vidi više »
Starohrvatska umjetnost
Crkva Sv. Križa u Ninu iz 9. stoljeća. Najmanja katedrala na svijetu. Starohrvatska umjetnost je predromanička umjetnička produkcija Hrvata od njihovog dolaska na Balkan do kraja 10.
Novi!!: Sukošan i Starohrvatska umjetnost · Vidi više »
Stipan Sorić
Don Stipan Sorić je bio hrvatski katolički svećenik i ratnik.
Novi!!: Sukošan i Stipan Sorić · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Sukošan i Stočarstvo · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Sukošan i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Sudbeni kotar Zadar
Sudbeni kotar Zadar bio je jedan od sudbenih kotara (njem. Gerichtsbezirk), koji su predstavljali manje upravno-teritorijalne jedinice nekadašnje Carevine Austrije u okvirima Austro-Ugarske monarhije.
Novi!!: Sukošan i Sudbeni kotar Zadar · Vidi više »
Surfanje
400px Surfanje ili surf je površinski vodeni šport.
Novi!!: Sukošan i Surfanje · Vidi više »
Svetac zaštitnik
hrvatskog naroda itd. Svetac zaštitnik je svaki svetac za kojega se vjeruje da ima posebnu naklonost prema određenoj grupi ili zajednici.
Novi!!: Sukošan i Svetac zaštitnik · Vidi više »
Sveti Martin
Sveti Martin (Savaria, 316. – Candes, 8. studenog 397.), katolički svetac, biskup grada Toursa, prvi svetac koji nije bio mučenik, a ima svoj liturgijski blagdan, prvi svetac zaštitnik Francuske.
Novi!!: Sukošan i Sveti Martin · Vidi više »
Svi sveti
čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.
Novi!!: Sukošan i Svi sveti · Vidi više »
Svjetonazor
Svjetonazor označava odnos pojedinca prema okolini, u kojem se zauzima određeni "pogled na svijet".
Novi!!: Sukošan i Svjetonazor · Vidi više »
Talijani u Hrvatskoj
Srednja talijanska škola Rijeka Talijani u Hrvatskoj (tal. Italiani di Croazia) su autohtona i jedna od 22 priznate nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Talijani u Hrvatskoj · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Sukošan i Talijanski jezik · Vidi više »
Toni Dijan
Toni Dijan (Sukošan, 17. veljače 1983.) je hrvatski profesionalni košarkaš. Igra na poziciji niskog krila, a trenutačno je član košarkaškog kluba KK Split.
Novi!!: Sukošan i Toni Dijan · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Sukošan i Treći Reich · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Sukošan i Turizam · Vidi više »
Utvrda na Vrčevu
Utvrda na brdu Vrčevu pored Gorice i Sukošana je porušena utvrda koju je izgradila zadarska obitelj Tetrići.
Novi!!: Sukošan i Utvrda na Vrčevu · Vidi više »
Villa rustica
Shematski prikaz. Villa rustica (na latinskom ladanjska vila) je starorimski izvangradski stambeni i gospodarski kompleks zgrada.
Novi!!: Sukošan i Villa rustica · Vidi više »
Vinogradarstvo
Riesling Cabernet Sauvignon Vinogradarstvo je poljoprivredna grana koja se bavi uzgojem europske (domaće, plemenite) vinove loze (Vitis vinifera) i proizvodnjom grožđa.
Novi!!: Sukošan i Vinogradarstvo · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Sukošan i Vinova loza · Vidi više »
Voćarstvo
Rasadnik Rasadnik jabuka Voćarstvo je grana poljoprivrede, koja se bavi proizvodnjom, uzgojem, zaštitom i prodajom voća.
Novi!!: Sukošan i Voćarstvo · Vidi više »
Vodovod
Čista pitka voda. Francuskoj. Sisku. Postrojenje za obradu komunalnih otpadnih voda u sjevernom Portugalu. Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). povratnu ili reverzibilnu osmozu. Tipični hidrometar ili vodomjer za kućanstva. Vodovod ili vodoopskrbni sustav je sustav građevina, uređaja i instalacija namijenjen opskrbi vodom stambenih naselja, industrije, a dijelom i poljoprivrede.
Novi!!: Sukošan i Vodovod · Vidi više »
Vrčevo
Vrčevo je visoravan u sjevernoj Dalmaciji, na području Ravnih Kotara, u selu Gorica u općini Sukošan.
Novi!!: Sukošan i Vrčevo · Vidi više »
Wehrmacht
Vojnici Wehrmachta na polaganju prisege Wehrmacht (njem. Obrambene snage) naziv za njemačke oružane snage u doba nacizma, od 1935.
Novi!!: Sukošan i Wehrmacht · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Sukošan i Zadar · Vidi više »
Zadarska županija
Zadarska županija smještena je u središnjem dijelu Jadranske Hrvatske, na sjeveru Dalmacije.
Novi!!: Sukošan i Zadarska županija · Vidi više »
Zadarska nadbiskupija
Zadarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis Iadrensis) je rimokatolička nadbiskupija utemeljena još u antici kao biskupija.
Novi!!: Sukošan i Zadarska nadbiskupija · Vidi više »
Zadarska provincija
Zadarska provincija 1920. – 1941. Zadarska provincija 1941. – 1943. Zadarska provincija (talijanski Provincia di Zara) ime je za općine Zadar i Lastovo koje su bile pripojene Italiji nakon potpisivanja Rapalskog ugovora 1920. Zadarska provincija imala je površinu od 110 kvadratnih kilometara, i 1931.
Novi!!: Sukošan i Zadarska provincija · Vidi više »
Zadarski kotar
Zadarski kotar je bio jedan od političkih kotara (njem. Bezirk) u austrijskoj carskoj pokrajini Dalmaciji.
Novi!!: Sukošan i Zadarski kotar · Vidi više »
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Novi!!: Sukošan i Zadarski mir · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Sukošan i Zagreb · Vidi više »
Zastava
Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.
Novi!!: Sukošan i Zastava · Vidi više »
Zemunik
* Zemunik Donji, naselje i administrativno središte istoimene općine u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Zemunik · Vidi više »
Zemunik Donji
Položaj Općine Zemunik Donji Zemunik Donji općina je u Zadarskoj županiji.
Novi!!: Sukošan i Zemunik Donji · Vidi više »
Zračna luka Zadar
Pogled iz zraka na Zračnu luku Zadar Zračna luka Zadar (IATA identifikacijski kod ZAD) jedna je od devet zračnih luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Zračna luka Zadar · Vidi više »
Zrmanja
Zrmanja je rijeka u južnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Sukošan i Zrmanja · Vidi više »
11. studenoga
11.
Novi!!: Sukošan i 11. studenoga · Vidi više »
12. studenoga
12.
Novi!!: Sukošan i 12. studenoga · Vidi više »
1289.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1289. · Vidi više »
13. kolovoza
13.
Novi!!: Sukošan i 13. kolovoza · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1358. · Vidi više »
1387.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1387. · Vidi više »
1409.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1409. · Vidi više »
1468.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1468. · Vidi više »
1469.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1469. · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1470. · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1482. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 15. stoljeće · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1527. · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Sukošan i 16. svibnja · Vidi više »
1639.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1639. · Vidi više »
1642.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1642. · Vidi više »
1648.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1648. · Vidi više »
1650.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1650. · Vidi više »
17. prosinca
17.
Novi!!: Sukošan i 17. prosinca · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 17. stoljeće · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1753. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1797. · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Sukošan i 18. rujna · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 18. stoljeće · Vidi više »
18. svibnja
18.
Novi!!: Sukošan i 18. svibnja · Vidi više »
1806.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1806. · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1813. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1846. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1875. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 19. stoljeće · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1910. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1912. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1920. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1943. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1966. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1970. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1976. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1986. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Sukošan i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sukošan i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Sukošan i 1999. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Sukošan i 2. veljače · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Sukošan i 20. rujna · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Sukošan i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Sukošan i 2005. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Sukošan i 2021. · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Sukošan i 24. srpnja · Vidi više »
240.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 240. · Vidi više »
29. ožujka
29.
Novi!!: Sukošan i 29. ožujka · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Sukošan i 29. svibnja · Vidi više »
304.
Bez opisa.
Novi!!: Sukošan i 304. · Vidi više »
31. listopada
31.
Novi!!: Sukošan i 31. listopada · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Sukošan i 31. srpnja · Vidi više »
7. veljače
7.
Novi!!: Sukošan i 7. veljače · Vidi više »
8. travnja
8.
Novi!!: Sukošan i 8. travnja · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Sukošan i 9. rujna · Vidi više »
