Brže od pregledniku!
46 odnosi: Afrika, Australija, Azija, Šišmiši, Životinje, Cipar, Cvijet, Cvjetni pelud, Endem, Europa, Gležanj, IUCN, John Edward Gray, Klima, Kolonija (biologija), Konvergentna evolucija, Krilo, Krzno, Letna kožica, Madagaskar, Metar, Oceanija, Oprašivanje, Plantaža, Porodica (taksonomija), Prst, Red (taksonomija), Rep, Rod (taksonomija), Sisavci, Sitnošišmiši, Sjeme, Stablo, Suptropi, Svitkovci, Tropi, Ultrazvuk, Vegetacija, Velešišmiši, Voće, Vrsta, Zimski san, Znanost, Zub, 1821., 1875..
Afrika
Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.
Novi!!: Velešišmiši i Afrika · Vidi više »
Australija
Australija je država koja zauzima kontinent Australiju, otok Tasmaniju i brojne manje otoke u Indijskom i Tihom oceanu na Zemljinoj južnoj polutki.
Novi!!: Velešišmiši i Australija · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Velešišmiši i Azija · Vidi više »
Šišmiši
Šišmiši ili netopiri (Chiroptera) su red iz podrazreda viših sisavaca unutar razreda sisavaca.
Novi!!: Velešišmiši i Šišmiši · Vidi više »
Životinje
Životinje (lat. Animalia) su jedno od carstava u domeni eukariota.
Novi!!: Velešišmiši i Životinje · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Velešišmiši i Cipar · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Velešišmiši i Cvijet · Vidi više »
Cvjetni pelud
Peludi po mikroskopom. Zrnca peluda na cvijetu Pelud ili cvjetni pelud je čista praškasta tvar koju proizvode muške gamete na biljkama.
Novi!!: Velešišmiši i Cvjetni pelud · Vidi više »
Endem
Velebitska degenija je napoznatiji hrvatski endem Čovječja ribica Endem (grč. ἔνδημος.
Novi!!: Velešišmiši i Endem · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Velešišmiši i Europa · Vidi više »
Gležanj
Gležanj (osvijetljeno). Rendgenska snimka gleženjeva. Gležanj, čičak, članak, (lat. malleolus) je lateralna i medijalna izbočina/nastavak na distalnom kraju kostiju potkoljenice.
Novi!!: Velešišmiši i Gležanj · Vidi više »
IUCN
Međunarodna udruga za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (International Union for the Conservation of Nature and Natural Resources, skraćeno IUCN) je međunarodna organizacija koja djeluje na području očuvanja prirode i održivog iskorištavanja prirodnih bogatstava.
Novi!!: Velešišmiši i IUCN · Vidi više »
John Edward Gray
'''John Edward Gray''' John Edward Gray (Walsall, 12. veljače 1800. – London, 7. ožujka 1875.), britanski zoolog.
Novi!!: Velešišmiši i John Edward Gray · Vidi više »
Klima
Klima (s grčkog nagib, klima) ili podneblje kao meteorološki pojam je skup meteoroloških čimbenika i pojava koje u određenom vremenskom periodu čine prosječno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine površine.
Novi!!: Velešišmiši i Klima · Vidi više »
Kolonija (biologija)
meki koralj s tek malim brojem polipa Kolonija bluna na zajedničkom gnijezdištu Kolonijom se u zoologiji i mikrobiologiji naziva skupina živih bića koja žive u neposrednoj međusobnoj blizini a područje koje naseljavaju je prostorno odvojeno od drugog područja naseljenog istom vrstom.
Novi!!: Velešišmiši i Kolonija (biologija) · Vidi više »
Konvergentna evolucija
Pod konvergennom evolucijom (nazvanom još i paralelizam i konvergencija) se u biologiji podrazumijeva razvoj sličnih osobina i sličnih organa s istim funkcijama kod vrsta koje nisu međusobno srodne do kojih dolazi tijekom evolucije kao posljedica prilagođavanju sličnim uvjetima života.
Novi!!: Velešišmiši i Konvergentna evolucija · Vidi više »
Krilo
Krila su kod ptica organ koji se razvio od prednjih ekstremiteta a služi za letenje.
Novi!!: Velešišmiši i Krilo · Vidi više »
Krzno
Dabar Krzno je pokrov od dlaka na koži sisavaca.
Novi!!: Velešišmiši i Krzno · Vidi više »
Letna kožica
Brehmove knjige Brehmov život životinja iz 1883. Letna kožica (Patagium) je naziv za kožnu tvorbu koja služi kao noseća površina (s ili bez konstrukcije koja ju podržava) koja se razvila kod kralježnjaka.
Novi!!: Velešišmiši i Letna kožica · Vidi više »
Madagaskar
Madagaskar je otočna država u Indijskom oceanu, odvojena Mozambičkim kanalom od jugoistočne Afrike.
Novi!!: Velešišmiši i Madagaskar · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Velešišmiši i Metar · Vidi više »
Oceanija
Oceanija Oceanija je naziv za nekoliko skupina otoka koji se nalaze u Tihom oceanu, a grubo se mogu podijeliti na nekoliko cjelina.
Novi!!: Velešišmiši i Oceanija · Vidi više »
Oprašivanje
Oprašivanje je prenošenje cvjetnog ili peludnog praha s prašnika na stigmu tučka.
Novi!!: Velešišmiši i Oprašivanje · Vidi više »
Plantaža
S. M. Prokudina-Gorskog (između 1905. i 1915. godine) Plantaža kave na Havajima Plantaža je vrsta poljoprivredne proizvodnje na kojoj se iz privrednih razloga uzgajaju biljke iste vrste u monokulturama.
Novi!!: Velešišmiši i Plantaža · Vidi više »
Porodica (taksonomija)
Porodica (lat. Familia) u biološkoj klasifikaciji označava jednu od hijerarhijskih razina, a može biti kategorija (rang) ili svojta (takson).
Novi!!: Velešišmiši i Porodica (taksonomija) · Vidi više »
Prst
Prsti su krajnji dijelovi ruke ili noge, broj im varira od 3-5 (ljudi imaju po 5 prstiju na svakoj ruci i nozi).
Novi!!: Velešišmiši i Prst · Vidi više »
Red (taksonomija)
Red (Ordo) jedna je stepenica u biološkoj sistematici.
Novi!!: Velešišmiši i Red (taksonomija) · Vidi više »
Rep
Pasji rep Rep (lat. cauda, grčki ourá) je stražnji završetak kralježnice u koji se ne pruža trbušna šupljina i u kojem nema unutrašnjih organa.
Novi!!: Velešišmiši i Rep · Vidi više »
Rod (taksonomija)
Rod (lat. genus, u mn. genera) je hijerarhijska stepenica u sistematici biologije.
Novi!!: Velešišmiši i Rod (taksonomija) · Vidi više »
Sisavci
Sisavci (lat. Mammalia) su jedan od razreda unutar velike skupine životinja s kralježnicom, a u tradicionalnoj sistematici su razvrstani u razred.
Novi!!: Velešišmiši i Sisavci · Vidi više »
Sitnošišmiši
Mali šišmiši (Vespertilioniformes; sinonim: Microchiroptera) su podred reda šišmiša koji je naziv dobio po malom rastu ovih šišmiša.
Novi!!: Velešišmiši i Sitnošišmiši · Vidi više »
Sjeme
Sjeme crvene paprike Sjeme je nosilac života.
Novi!!: Velešišmiši i Sjeme · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Velešišmiši i Stablo · Vidi više »
Suptropi
Pojas suptropske klime Suptropi ili suptropska područja su jedna od klimatskih zona Zemlje.
Novi!!: Velešišmiši i Suptropi · Vidi više »
Svitkovci
Svitkovci (Chordata) jesu koljeno višestaničnih životinja čija je glavna osobina unutrašnji osovinski kostur, horda ili svitak po čemu su dobili ime.
Novi!!: Velešišmiši i Svitkovci · Vidi više »
Tropi
Podne u tropima, Sunce je gotovo u zenitu Riječ tropi (grč. tropai heliou znači "područja okrenuta Suncu") označava jedno klimatsko područje zemlje.
Novi!!: Velešišmiši i Tropi · Vidi više »
Ultrazvuk
ljudskog fetusa s 14 tjedana pomoću ultrazvuka. trudnoće četverodimenzionalnim ultrazvukom. Za orijentiranje u okolišu kao i za utvrđivanje položaja lovine tijekom svojih noćnih letova, šišmiši imaju vrlo dobro razvijenu mogućnost korištenja ultrazvuka. magnetostrikcije. elektromagnetska zavojnica i magnetsko kućište koje zatvara cjelokupno magnetsko polje (izvana). Načelo rada sonara. žlijebljenog spoja. zavarenog spoja. Ultrazvuk su zvučni valovi kojima je frekvencija veća od gornje granice osjetljivosti čovječjeg uha, to jest veća od približno 20 000 Hz.
Novi!!: Velešišmiši i Ultrazvuk · Vidi više »
Vegetacija
Vegetacija je pojam koji može značiti.
Novi!!: Velešišmiši i Vegetacija · Vidi više »
Velešišmiši
Velešišmiši (Pteropodidae) su porodica sisavaca iz reda šišmiša (Chiroptera).
Novi!!: Velešišmiši i Velešišmiši · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Velešišmiši i Voće · Vidi više »
Vrsta
Vrsta (species) u biologiji označava skup međusobno genetski sličinih jedinki.
Novi!!: Velešišmiši i Vrsta · Vidi više »
Zimski san
Europski jež Zimski san ili hibernacija (od lat. hibernare: zimovati, prezimiti) biološka je pojava, odnosno stanje slično snu u koje zapadaju određene endotermne ili homoiotermne životinje – neki sisavci i rijetke ptice – za vrijeme hladnog dijela godine snižavanjem svoje tjelesne temperature.
Novi!!: Velešišmiši i Zimski san · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Velešišmiši i Znanost · Vidi više »
Zub
Presjek kutnjaka Zubi čovjeka Zubi (lat. dens, dentis, grč. δόντι) su kalcificirani organi (nisu kosti), koji se nalaze na početku probavnog trakta, u usnoj šupljini.
Novi!!: Velešišmiši i Zub · Vidi više »
1821.
Bez opisa.
Novi!!: Velešišmiši i 1821. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Velešišmiši i 1875. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Letipsi, Megachiroptera, Pteropodidae, Velešišmiš.
