Šibensko-kninska županija i Jadrolinija

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Šibensko-kninska županija i Jadrolinija

Šibensko-kninska županija vs. Jadrolinija

Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji. Palača Jadran, izgrađena 1897. u kojoj je danas sjedište Jadrolinije Jadrolinija je hrvatska brodarska tvrtka osnovana u Rijeci 20. siječnja 1947. godine.

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Šibenik i Šibensko-kninska županija · Šibenik i Jadrolinija · Vidi više »

Žirje (Šibenik)

Žirje je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Šibensko-kninska županija i Žirje (Šibenik) · Jadrolinija i Žirje (Šibenik) · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Šibensko-kninska županija i Biograd na Moru · Biograd na Moru i Jadrolinija · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Šibensko-kninska županija i Dalmacija · Dalmacija i Jadrolinija · Vidi više »

Dubrovnik

Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.

Šibensko-kninska županija i Dubrovnik · Dubrovnik i Jadrolinija · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Šibensko-kninska županija i Europa · Europa i Jadrolinija · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Šibensko-kninska županija i Hrvatska · Hrvatska i Jadrolinija · Vidi više »

Jadransko more

Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.

Šibensko-kninska županija i Jadransko more · Jadransko more i Jadrolinija · Vidi više »

Kaprije (Šibenik)

Kaprije je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Šibensko-kninska županija i Kaprije (Šibenik) · Jadrolinija i Kaprije (Šibenik) · Vidi više »

Makarska

Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Šibensko-kninska županija i Makarska · Jadrolinija i Makarska · Vidi više »

Prvić Šepurine

Prvić Šepurine (rjeđe Šepurina) su mjesto na otoku Prviću.

Šibensko-kninska županija i Prvić Šepurine · Jadrolinija i Prvić Šepurine · Vidi više »

Prvić Luka

Prvić Luka je selo na otoku Prviću, kraj Vodica.

Šibensko-kninska županija i Prvić Luka · Jadrolinija i Prvić Luka · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Šibensko-kninska županija i Rijeka · Jadrolinija i Rijeka · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Šibensko-kninska županija i Split · Jadrolinija i Split · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Šibensko-kninska županija i Trogir · Jadrolinija i Trogir · Vidi više »

Vodice

Vodice su grad, općinsko središte, luka i turističko odredište u Šibensko-kninskoj županiji.

Šibensko-kninska županija i Vodice · Jadrolinija i Vodice · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Šibensko-kninska županija i Zadar · Jadrolinija i Zadar · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Šibensko-kninska županija i Zagreb · Jadrolinija i Zagreb · Vidi više »

Zlarin

Zlarin je mali otok dalmatinske obale Hrvatske u blizini grada Šibenika.

Šibensko-kninska županija i Zlarin · Jadrolinija i Zlarin · Vidi više »

Zlarin (Šibenik)

Zlarin je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.

Šibensko-kninska županija i Zlarin (Šibenik) · Jadrolinija i Zlarin (Šibenik) · Vidi više »