Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Ćiril i Metod

Indeks Ćiril i Metod

Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.

Sadržaj

  1. 122 odnosi: Aleja glagoljaša, Aleksandar Ehrmann, Apostol, Šumen, Češka, Česi, Ćirilica, Blatonski Koštel, Boris I., Bosanskohercegovačka književnost, Branimir, Brevijar, Bugarski jezik, Bulinac, Crkva Gospe Snježne na Tekijama, Crkva sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima, Crkva sv. Ilije u Metkoviću, Crkva sv. Kasijana u Sukošanu, Crkva sv. Luke Evanđelista u Kolanu, Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije u Gornjoj Rijeci, Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama, Crvena Hrvatska, Devinska tvrđava, Dukljani, Dukljanska crkva, Dukljansko Kraljevstvo, Dvostruki križ, Franjevački samostan (Subotica), Franjevački samostan i crkva na Kaptolu, Franjo Krleža, Glagoljaši, Glagoljica, Hrvatska povijest, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Ivan Berčić, Ivan VIII., papa, Josip Bratulić, Josip Juraj Strossmayer, Josip Stadler, Katedrala Srca Isusova u Sarajevu, Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru, Katolička Crkva u Bjelorusiji, Katolički kalendar 2006., Katolički kalendar 2007., Klement I., Kliment Ohridski, Kločev glagoljaš, Knez Lazar, Kocelj, ... Proširite indeks (72 više) »

Aleja glagoljaša

Ploča s opisom aleje Aleja glagoljaša, spomenički je kompleks spomen-obilježja glagoljaštvu i glagoljašima.

Pogledaj Ćiril i Metod i Aleja glagoljaša

Aleksandar Ehrmann

Aleksandar Ehrmann (Podbuz, Poljska, 14. rujna 1879. – Zagreb, 13. travnja 1965.), hrvatski industrijalac, filantrop i diplomat koji je imao važnu ulogu u razvitku industrije u Slavonskom Brodu, začecima automobilizma i sportskoga zrakoplovstva u Hrvatskoj i u unapređivanju kulture jaskanskoga kraja i grada Zagreba.

Pogledaj Ćiril i Metod i Aleksandar Ehrmann

Apostol

Apostol (grč. apostolos »poslanik«; apo »od« + stellein »slati«).

Pogledaj Ćiril i Metod i Apostol

Šumen

Šumenska utvrda Panorama grada Šumena Šumen (bugarski: Шумен, turski: Şumnu) je grad na sjeveroistoku Bugarske, administativno je sjedište Šumenske oblasti, ima 103 016 stanovnika (po popisu iz 2006. g.). U periodu 1950. – 1965. grad se zvao Kolarovgrad, po Vasilu Kolarovu (1877.

Pogledaj Ćiril i Metod i Šumen

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Češka

Česi

Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).

Pogledaj Ćiril i Metod i Česi

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Pogledaj Ćiril i Metod i Ćirilica

Blatonski Koštel

Panonska država za vladavine Kocelja Blatonski Koštel (ponekad i "Bijela Hrvatska") je kratkotrajna politička tvorevina iz 9.stoljeća.

Pogledaj Ćiril i Metod i Blatonski Koštel

Boris I.

Boris I., poznat i kao Mihael Boris I. (?, oko 830. – Preslav, 2. svibnja 907.), bugarski knez (852. – 889.) iz klana Dulo.

Pogledaj Ćiril i Metod i Boris I.

Bosanskohercegovačka književnost

Bosanskohercegovačka književnost razvija se na bošnjačkom, srpskom i hrvatskom jeziku, a najstariji preživjeli pisani primjeri bosanskohercegovačke književnosti potječu iz razdoblja između 12.

Pogledaj Ćiril i Metod i Bosanskohercegovačka književnost

Branimir

Branimir je bio knez Primorske Hrvatske od 879. do oko 892. godine, posljednji vladar iz dinastije Domagojevića.

Pogledaj Ćiril i Metod i Branimir

Brevijar

Brevijar iz 1440. godine. Brevijar (lat. breviarum, od brevis: kratak ili koncizan), časoslov, služba časova ili liturgija časova (liturgia horarum), također i Časoslov naroda Božjega, službena je dnevna molitva Katoličke Crkve, crkvena knjiga s tekstovima koje u određene časove tj.

Pogledaj Ćiril i Metod i Brevijar

Bugarski jezik

Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.

Pogledaj Ćiril i Metod i Bugarski jezik

Bulinac

|ime.

Pogledaj Ćiril i Metod i Bulinac

Crkva Gospe Snježne na Tekijama

Crkva snježne Gospe na Tekijama (2006.) Crkva Snježne Gospe na Tekijama je crkva u Srijemu, Vojvodini, Srbiji.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva Gospe Snježne na Tekijama

Crkva sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima

Crkva svetih Ćirila i Metoda je župna crkva u Vinkovcima.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva sv. Ćirila i Metoda u Vinkovcima

Crkva sv. Ilije u Metkoviću

Župna crkva sv. Ilije rimokatolička je crkva koja se nalazi u starom dijelu Metkovića, na lijevoj strani rijeke Neretve, na padinama brežuljka Predolac.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva sv. Ilije u Metkoviću

Crkva sv. Kasijana u Sukošanu

Zvonik župne crkve sv. Kasijana Sukošanska župna crkva sv.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva sv. Kasijana u Sukošanu

Crkva sv. Luke Evanđelista u Kolanu

Crkva sv.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva sv. Luke Evanđelista u Kolanu

Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije u Gornjoj Rijeci

Crkva Uznesenja Bl.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva Uznesenja Bl. Djevice Marije u Gornjoj Rijeci

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama građena je od 1853. godine, a završena je nakon gotovo 10 godina gradnje.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo u Molvama

Crvena Hrvatska

Crvena Hrvatska (lat. Croatia Rubea) u nekim starijim povijesnim izvorima naziv je za područje od rijeke Cetine do Valone, te do porječja Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti.

Pogledaj Ćiril i Metod i Crvena Hrvatska

Devinska tvrđava

250px Devinska tvrđava (slk. Devínsky hrad, hrad Devín) je jedna od najstarijih tvrđava u Slovačkoj i predstavlja jednu od tri velike tvrđave Nitranske kneževine (uz Nitru i Bratislavu).

Pogledaj Ćiril i Metod i Devinska tvrđava

Dukljani

Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.

Pogledaj Ćiril i Metod i Dukljani

Dukljanska crkva

Dukljanska crkva (lat. Dioclitana ecclesia), Dukljanska nadbiskupija (lat. Dioecesis Docleensis) ili Arhiepiskopija Dukljanske crkve (Archiepiscopatus Dioclitanae ecclesiae) bila je rimokatolička nadbiskupija u Crnoj Gori.

Pogledaj Ćiril i Metod i Dukljanska crkva

Dukljansko Kraljevstvo

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

Pogledaj Ćiril i Metod i Dukljansko Kraljevstvo

Dvostruki križ

Dvostruki križ Dvostruki križ (lorenski, patrijaršijski, dupli) sastoji se od jedne okomite linije, koja pri vrhu pod pravim kutom siječe dvije kraće vodoravne linije, koje su jedna ispod druge, od kojih je niža obično duža.

Pogledaj Ćiril i Metod i Dvostruki križ

Franjevački samostan (Subotica)

Subotica, grad u Bačkoj, srednjovjekovno je naselje; svoj nagli razvoj zahvaljuje naseljavanju katoličkih izbjeglica iz Bosne i Hercegovine potkraj 17.

Pogledaj Ćiril i Metod i Franjevački samostan (Subotica)

Franjevački samostan i crkva na Kaptolu

Samostan i crkva sv. Franje na Kaptolu Franjevački samostan i crkva na Kaptolu u Zagrebu sjedište je Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Pogledaj Ćiril i Metod i Franjevački samostan i crkva na Kaptolu

Franjo Krleža

Franjo Krleža (Krapina, 8. prosinca 1908. - Krapinske Toplice, 20. listopada 1988.), hrvatski kemičar i katolički laik.

Pogledaj Ćiril i Metod i Franjo Krleža

Glagoljaši

Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.

Pogledaj Ćiril i Metod i Glagoljaši

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Pogledaj Ćiril i Metod i Glagoljica

Hrvatska povijest

Hrvatski je narod oko 626.

Pogledaj Ćiril i Metod i Hrvatska povijest

Hrvatski institut za povijest

Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.

Pogledaj Ćiril i Metod i Hrvatski institut za povijest

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Ćiril i Metod i Hrvatski jezik

Ivan Berčić

Ivan Berčić ili Ivan Brčić (Zadar, 9. siječnja 1824. – Zadar, 24. svibnja 1870.) bio je hrvatski glagoljaš i filolog.

Pogledaj Ćiril i Metod i Ivan Berčić

Ivan VIII., papa

Ivan VIII. (Rim ? - Rim 882.), rimski papa.

Pogledaj Ćiril i Metod i Ivan VIII., papa

Josip Bratulić

Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Pogledaj Ćiril i Metod i Josip Bratulić

Josip Juraj Strossmayer

Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.

Pogledaj Ćiril i Metod i Josip Juraj Strossmayer

Josip Stadler

Josip Stadler (Slavonski Brod, 24. siječnja 1843. – Sarajevo, 8. prosinca 1918.), bio je Vrhbosanski nadbiskup i apostolski upravitelj Banjalučke biskupije, utemeljitelj Družbe sestara Služavki Maloga Isusa, kandidat za sveca, pisac nekih od prvih i veoma znatnih filozofijskih priručnika na hrvatskome u neoskolastičkome duhu.

Pogledaj Ćiril i Metod i Josip Stadler

Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

Katedrala Srca Isusova je stolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije i ujedno župna crkva istoimene župe.

Pogledaj Ćiril i Metod i Katedrala Srca Isusova u Sarajevu

Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru

Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru, Crna Gora, je hram Mitropolije crnogorsko-primorske Srpske pravoslavne crkve.

Pogledaj Ćiril i Metod i Katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru

Katolička Crkva u Bjelorusiji

Katedrala Djevice Marije u Minsku Katolička Crkva u Bjelorusiji je vjerska zajednica u Bjelorusiji u punom zajedništvu s papom, tenutno Franjom.

Pogledaj Ćiril i Metod i Katolička Crkva u Bjelorusiji

Katolički kalendar 2006.

Ovo je mjesni kalendar Rimokatoličke Crkve u Hrvata.

Pogledaj Ćiril i Metod i Katolički kalendar 2006.

Katolički kalendar 2007.

Siječanj | Veljača | Ožujak | Travanj | Svibanj | Lipanj | Srpanj | Kolovoz | Rujan | Listopad | Studeni | Prosinac.

Pogledaj Ćiril i Metod i Katolički kalendar 2007.

Klement I.

Klement I., papa od 92. do 98. Naziva se još i Klement Rimski jer je bio Rimljanin židovskog podrijetla, a ubraja se među apostolske oce.

Pogledaj Ćiril i Metod i Klement I.

Kliment Ohridski

Skoplju Sveti Kliment OhridskiStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Pogledaj Ćiril i Metod i Kliment Ohridski

Kločev glagoljaš

'''Kločev glagoljaš''' Kločev glagoljaš (lat. Glagolita Clozianus), glagoljički kodeks iz XI. st., dio kanona staroslavenskih tekstova.

Pogledaj Ćiril i Metod i Kločev glagoljaš

Knez Lazar

Lazar Hrebeljanović (1329. – 1389.) poznat i kao sveti car Lazar, bio je srpski vladar s prijestolnicom u Kruševcu.

Pogledaj Ćiril i Metod i Knez Lazar

Kocelj

Koceljeva država Koceljeva država Kocelj, knez (?, prva pol. 9. st. — ?, prije 880.), vladar državnih tvorevina na području Panonske nizine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Kocelj

Konstantin

Konstantin je muško ime, a kroz povijest ga je nosilo nekoliko osoba.

Pogledaj Ćiril i Metod i Konstantin

Lav XIII.

Lav XIII. lat.

Pogledaj Ćiril i Metod i Lav XIII.

Leksikon hrvatske glagoljice

Leksikon hrvatske glagoljice djelo je hrvatskog akademika i jezikoslovca Josipa Bratulića u kojem je opisao pojmove vezane uz glagoljicu i ćirilometodsku tradiciju u Hrvata.

Pogledaj Ćiril i Metod i Leksikon hrvatske glagoljice

Ljetopis popa Dukljanina

Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.

Pogledaj Ćiril i Metod i Ljetopis popa Dukljanina

Lužički Srbi

Zastava Lužičkih Srba Lužički Srbi (gornjolužičkosrpski: Serbja, donjolužičkosrpski: Serby), poznati i kao Sjeverni Srbi ili Lužičani, su zapadnoslavenski narod, koji živi u istočnom dijelu Njemačke, u njemačkim pokrajinama Saska i Brandenburg, u kraju koji je poznat kao Lužica.

Pogledaj Ćiril i Metod i Lužički Srbi

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Pogledaj Ćiril i Metod i Makedonci

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Makedonski jezik

Mavrov brevijar

Mavrov brevijar je brevijar koji je napisao Blaž Baromić 1460.

Pogledaj Ćiril i Metod i Mavrov brevijar

Mihael III. Pijanica

Mihael III. (grč. Μιχαήλ Γʹ ὁ Μέθυσος, Mikhaēl III) (?, 9. siječnja 840. – Carigrad, 23. rujna 867.) je bio bizantski car između 842. i 867. godine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Mihael III. Pijanica

Mihajlo Višević

Mihajlo Višević je bio neovisni vladar Zahumlja, u današnjoj zapadnoj Hercegovini i južnoj Dalmaciji, koji je živio u prvoj polovici 10.

Pogledaj Ćiril i Metod i Mihajlo Višević

Miroslavljevo evanđelje

Miroslavljevo evanđelje iluminirani je rukopis napisan za humskoga kneza Miroslava, potkraj 12.

Pogledaj Ćiril i Metod i Miroslavljevo evanđelje

Nova Rača

Nova Rača (mađarski: Újracsa, stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.

Pogledaj Ćiril i Metod i Nova Rača

Novi grad (Osijek)

ulaz u gradsku četvrt Novi grad je osječka gradska četvrt.

Pogledaj Ćiril i Metod i Novi grad (Osijek)

Odnos glagoljice i ćirilice

Odnos glagoljice i ćirilice je složeno pitanje o kojem postoje različita mišljenja.

Pogledaj Ćiril i Metod i Odnos glagoljice i ćirilice

Ohrid

Ohrid (makedonski: Охрид, albanski: Ohër ili Ohri, grčki: Οχρίδα ili Αχρίδα, turski: Ohri) je grad na jugozapadu Republike Sjeverne Makedonije, na sjeveroistočnoj obali Ohridskog jezera.

Pogledaj Ćiril i Metod i Ohrid

Olomouc

Olomouc (njem.: Olmütz; moravski (i Haná dijalekt): Olomóc ili Holomóc) grad je u Češkoj Republici, u Moravskoj regiji.

Pogledaj Ćiril i Metod i Olomouc

Opći rimski kalendar

Opći rimski kalendar popis je blagdana koji se slave tijekom liturgijske godine u najrasprostranjenijem, Rimskom obredu Katoličke crkve.

Pogledaj Ćiril i Metod i Opći rimski kalendar

Oratorij

Oratorij je vokalno-instrumentalno djelo većeg opsega, obično skladano za vokalne soliste, zbor i orkestar (ali i u drugim varijantama).

Pogledaj Ćiril i Metod i Oratorij

Panonska Hrvatska (kneževina)

Savsko-dravska Kneževina, Kneževina Donja Panonija, Donjopanonska Kneževina ili u hrvatskoj historiografiji Panonska HrvatskaGračanin 2008., str.

Pogledaj Ćiril i Metod i Panonska Hrvatska (kneževina)

Pavle (patrijarh srpski)

Patrijarh srpski Pavle (rođen kao: Gojko Stojčević; Kućanci kod Donjeg Miholjca, Hrvatska, 11. rujna 1914. – Beograd, Srbija, 15. studenoga 2009.), 44.

Pogledaj Ćiril i Metod i Pavle (patrijarh srpski)

Pehčevo

Pehčevo (makedonski: Пехчево) je najistočniji gradić u Republici Makedoniji blizu granice s Bugarskom sa 3 067 stanovnika.

Pogledaj Ćiril i Metod i Pehčevo

Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru

Izvornik pisma koji se čuva u Vatikanskom arhivu. Pismo pape Ivana VIII.

Pogledaj Ćiril i Metod i Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru

Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku

'''Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku''' Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku pisano je na papiru u Rimu 925. godine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku

Požeška katedrala

Požeška katedrala (katedrala sv. Terezije Avilske) katedralna je crkva Požeške biskupije od osnivanja biskupije 1997. godine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Požeška katedrala

Pokrštenje Hrvata

Pokrštenje Hrvata bilo je, po svemu sudeći, postupan proces koji se zbivao u razdoblju od VII.

Pogledaj Ćiril i Metod i Pokrštenje Hrvata

Povijest Češke

desno desno Povijest Češke je povijest prostora koji naseljavaju Česi od doseljenja Slavena do današnje Češke Republike.

Pogledaj Ćiril i Metod i Povijest Češke

Povijest Bjelorusije

desno desno Povijest Bjelorusije je povijest prostora današnje Republike Bjelorusije i naroda Bjelorusa od prapovijesti do danas.

Pogledaj Ćiril i Metod i Povijest Bjelorusije

Povijest Bugarske

Povijest Bugarske je povijest prostora današnje Republike Bugarske i naroda Bugara od prapovijesti do danas.

Pogledaj Ćiril i Metod i Povijest Bugarske

Povijest Slovačke

Rimski natpis na utvrdi u Trenčinu (178. – 179.) Povijest Slovačke je povijest prostora današnje Slovačke Republike i naroda Slovaka od prapovijesti do danas.

Pogledaj Ćiril i Metod i Povijest Slovačke

Povijest srpskohrvatskog jezika

Srpskohrvatski jezik (nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatskosrpski, hrvatsko-srpski) naziv je za jezik koji je, po mišljenju nekih slavista, postojao od sredine 19. stoljeća do konca 20., kada su hrvatski i srpski unitaristi nastojali od hrvatskog i srpskog jezika stvoriti jedan jezik.

Pogledaj Ćiril i Metod i Povijest srpskohrvatskog jezika

Praslavenski jezik

Praslavenskim jezikom nazivamo hipotetski jezik iz kojeg su posredno potekli svi današnji slavenski jezici.

Pogledaj Ćiril i Metod i Praslavenski jezik

Pravoslavni križ

Pravoslavni križ Pravoslavni križ (☦, ruski pravoslavni križMori J. Crosses of Many Cultures. — Harrisburg, 1998. P..Святейший ПатриархМосковский и всея Руси Кирилл. Воздвижение Честного и Животворящего Креста Господня // Юсупов С.Э.

Pogledaj Ćiril i Metod i Pravoslavni križ

Primorska Hrvatska (kneževina)

Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).

Pogledaj Ćiril i Metod i Primorska Hrvatska (kneževina)

Projektni menadžer

Tablica hijerarhije vodstva projekta Projektni menadžer (na hrvatskom često: voditelj projekta) je profesionalac na polju projektnog menadžmenta.

Pogledaj Ćiril i Metod i Projektni menadžer

Rusini

Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.

Pogledaj Ćiril i Metod i Rusini

Rusinska grkokatolička Crkva

Rusinska katolička crkva u Svidníku Rusinska grkokatolička Crkva (Rusnačka, Rutenska) je Katolička Crkva prema bizantskom crkvenom obredu, direktno odgovorna Svetom ocu u Vatikanu.

Pogledaj Ćiril i Metod i Rusinska grkokatolička Crkva

Rusinski jezik

Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.

Pogledaj Ćiril i Metod i Rusinski jezik

Ruska književnost

Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.

Pogledaj Ćiril i Metod i Ruska književnost

Saborni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice pravoslavni je hram koji pripada Eparhiji dalmatinskoj Srpske pravoslavne crkve.

Pogledaj Ćiril i Metod i Saborni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu

Salezijanci

Salezijanci ili Družba sv.

Pogledaj Ćiril i Metod i Salezijanci

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Pogledaj Ćiril i Metod i Sjeverna Makedonija

Slavorum Apostoli

Jan Matejko: Sveti Ćiril i Metod Slavorum Apostoli (hrv. Slavenski Apostoli) je četvrta enciklika pape Ivana Pavla II. objavljena 2. lipnja 1985. godine povodom obljetnice evangelizacije sv. Ćirila i Metoda.

Pogledaj Ćiril i Metod i Slavorum Apostoli

Slivno Ravno

Slivno Ravno je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Slivno, Dubrovačko-neretvanska županija.

Pogledaj Ćiril i Metod i Slivno Ravno

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.

Pogledaj Ćiril i Metod i Slovačka

Slovačke eurokovanice

Slovačke eurokovanice su euro kovanice koje je iskovala Slovačka, a pustila ih je u optjecaj slovačka kovnica Kremnica.

Pogledaj Ćiril i Metod i Slovačke eurokovanice

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Ćiril i Metod i Slovaci

Solun

Solun (grčki: Θεσσαλονίκη, latinično: Thessaloníki) je drugi po veličini grad u Grčkoj.

Pogledaj Ćiril i Metod i Solun

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Ćiril i Metod i Srbija

Srpska književnost

Srpska književnost je književnost pisana na srpskome jeziku.

Pogledaj Ćiril i Metod i Srpska književnost

Srpska pravoslavna Crkva

Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.

Pogledaj Ćiril i Metod i Srpska pravoslavna Crkva

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).

Pogledaj Ćiril i Metod i Srpski jezik

Stanisław Hozjusz

'''Stanisław Hozjusz''' Stanisław Hozjusz (Krakov, 5. svibnja 1504. – Capranica kraj Rima, 5. kolovoza 1579.), poljski kardinal.

Pogledaj Ćiril i Metod i Stanisław Hozjusz

Staroslavenski jezik

Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.

Pogledaj Ćiril i Metod i Staroslavenski jezik

Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu

Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu je 35 metara visok barokni kužni pil iz 18. stoljeća (1716. – 1754.) koji je upisan na popis svjetske baštine UNESCO-a. Stup je izraz katoličke zahvalnosti za spas od kuge, ali i lokalnog patriotizma jer su svi majstori i umjetnici koji su ga stvarali, bili iz Olomouca, ali i prikazani sveci na stupu su bili povezani s gradom.

Pogledaj Ćiril i Metod i Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu

Sveti Ćiril

Sveti Ćiril može značiti.

Pogledaj Ćiril i Metod i Sveti Ćiril

Sveti Klement

* sveti Klement I., četvrti po redu papa, od 88. do 98. godine.

Pogledaj Ćiril i Metod i Sveti Klement

Sveti Naum

Ikona sv. Nauma Ohridskog Sveti Naum Ohridski Čudotvorac (mak. Свети Наум Охридски Чудотворец) (oko 830. – manastir sv. Nauma, obala Ohridskog jezera, 23. prosinca 910.) kršćanski je svetac.

Pogledaj Ćiril i Metod i Sveti Naum

Sveti Vjenceslav

Sveti Vjenceslav, češki Svatý Václav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.), katolički svetac i češki knez.

Pogledaj Ćiril i Metod i Sveti Vjenceslav

Terchová

Terchová (sr. Тјерхова)) je naselje u Žilinskom kraju i Okrugu Žilina, sjeverna Slovačka. Terchová s Obšivanka Drvena arhitektura Terchove.

Pogledaj Ćiril i Metod i Terchová

Treći Rim

Treći Rim pred Moskvom je geopolitički, ideološki, vjerski i politički koncept iz 14.

Pogledaj Ćiril i Metod i Treći Rim

Trnovska književna škola

Trnovska književna škola (bugarski: Търновска книжовна школа) iz kasnog 14. i 15. stoljeća bila je glavna srednjovjekovna bugarska kulturna akademija sa značajnim doprinosom u srednjovjekovnoj bugarskoj književnosti.

Pogledaj Ćiril i Metod i Trnovska književna škola

Trojezična hereza

Trojezična hereza je naziv kojim je sv. Konstantin Ćiril početkom 9.

Pogledaj Ćiril i Metod i Trojezična hereza

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Pogledaj Ćiril i Metod i Uskrs

Vatroslav Donegani

Vatroslav (Ignazio/Ognjan/Ognjen) Donegani (Rijeka, 28. ožujka 1836. – Đakovo, 5. srpnja 1899.) bio je hrvatski kipar.

Pogledaj Ćiril i Metod i Vatroslav Donegani

Velikomoravska Kneževina

Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.

Pogledaj Ćiril i Metod i Velikomoravska Kneževina

Vendelin Vošnjak

Kapelica u Šenbricu, gdje je rođen sluga Božji Vendelin Vošnjak; kod kapelice njegova rodbina i domaći kapelan. Franjevačkom samostanu i crkvi na Kaptolu Vendelin Vošnjak (Šenbric kod Velenja, Slovenija, 13. rujna 1861. – Zagreb, 18. ožujka 1933.), slovenski svećenik hrvatskog podrijetla, franjevac, prvi provincijal Hrvatske franjevačke provincije sv.

Pogledaj Ćiril i Metod i Vendelin Vošnjak

Vjekoslav Spinčić

Vjekoslav Spinčić (Spinčići kraj Kastva, 23. listopada 1848. – Sušak, 27. svibnja 1933.), hrvatski političar Nakon studija teologije u Gorici i Trstu zaređen je 1872. za svećenika, a potom je studirao povijest i zemljopis u Pragu i Beču.

Pogledaj Ćiril i Metod i Vjekoslav Spinčić

Vlastimirovići

Vlastimirovići (srp. ćiril. Властимировићи) bili su prva poznata dinastija srednjovjekovne srpske države.

Pogledaj Ćiril i Metod i Vlastimirovići

Zagrebačka grkokatolička konkatedrala

Konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda na Gornjem Gradu u Zagrebu, je drugostolna crkva Križevačke biskupije i župna crkva grkokatoličke župe Sv.

Pogledaj Ćiril i Metod i Zagrebačka grkokatolička konkatedrala

14. veljače

14.

Pogledaj Ćiril i Metod i 14. veljače

27. srpnja

27.

Pogledaj Ćiril i Metod i 27. srpnja

5. srpnja

5.

Pogledaj Ćiril i Metod i 5. srpnja

Također poznat kao Konstantin Filozof, Konstantin Ćiril, Metod, Solunska braća, Sv. Ćiril i Metod, Sv.Ćiril i Metod, Sveti Metod, Sveti Ćiril i Metod.

, Konstantin, Lav XIII., Leksikon hrvatske glagoljice, Ljetopis popa Dukljanina, Lužički Srbi, Makedonci, Makedonski jezik, Mavrov brevijar, Mihael III. Pijanica, Mihajlo Višević, Miroslavljevo evanđelje, Nova Rača, Novi grad (Osijek), Odnos glagoljice i ćirilice, Ohrid, Olomouc, Opći rimski kalendar, Oratorij, Panonska Hrvatska (kneževina), Pavle (patrijarh srpski), Pehčevo, Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru, Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu, zahumskom knezu Mihajlu, biskupima i puku, Požeška katedrala, Pokrštenje Hrvata, Povijest Češke, Povijest Bjelorusije, Povijest Bugarske, Povijest Slovačke, Povijest srpskohrvatskog jezika, Praslavenski jezik, Pravoslavni križ, Primorska Hrvatska (kneževina), Projektni menadžer, Rusini, Rusinska grkokatolička Crkva, Rusinski jezik, Ruska književnost, Saborni hram Pokrova Presvete Bogorodice u Kninu, Salezijanci, Sjeverna Makedonija, Slavorum Apostoli, Slivno Ravno, Slovačka, Slovačke eurokovanice, Slovaci, Solun, Srbija, Srpska književnost, Srpska pravoslavna Crkva, Srpski jezik, Stanisław Hozjusz, Staroslavenski jezik, Stup Presvetog Trojstva u Olomoucu, Sveti Ćiril, Sveti Klement, Sveti Naum, Sveti Vjenceslav, Terchová, Treći Rim, Trnovska književna škola, Trojezična hereza, Uskrs, Vatroslav Donegani, Velikomoravska Kneževina, Vendelin Vošnjak, Vjekoslav Spinčić, Vlastimirovići, Zagrebačka grkokatolička konkatedrala, 14. veljače, 27. srpnja, 5. srpnja.