Brže od pregledniku!
44 odnosi: Agencija za obalni linijski promet, Ante Mrvica, Antun Grabar, Šibenik, Šibensko-kninska županija, Škrovada, Željko Baltić, Žirje (Šibenik), Čakavska jaka vokalnost, Boj u Korčulanskom kanalu, Boj u Splitskom kanalu, Dalmacija, Domovinski rat, Državna cesta D128, Eduard Kale, František Raš, Gušteranski, Hrbošnjak (Žirje), Hrvatska ratna mornarica, Ivan Dobra, Ivo Baljkas, Jerko Šižgorić, Kakan, Kaprije, Koromašna, Kosmerka, Linijska nacionalna plovidba, M/T Pelješčanka, Mažirina, Maksim Mrvica, Mate Brničević, Murtersko more, Pobuna mornara u Boki kotorskoj, Popis otoka Hrvatske, Povijest Hrvatske ratne mornarice, Rasohe, Ravan (otok), Roko Dobra, Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu, Sveto Letica, Svjetionik Hrid Blitvenica, Velimir Pašara, Vrtlac, Vrtlac (Žirje).
Agencija za obalni linijski promet
AZOLPP (Agencija za obalni linijski promet) je hrvatska agencija koja obnavlja sve poslove vezane uz davanje koncesija za obavljanje javnog prijevoza na državnih brodskim, brzobrodskim i trajektnim linijama.
Novi!!: Žirje i Agencija za obalni linijski promet · Vidi više »
Ante Mrvica
Ante Mrvica (Žirje, 1952. Šibenik, 7. veljače 2021.), bio je hrvatski pomorac, sveučilišni profesor, doktor znanosti i dugogodišnji koordinator za plovno područje Splita i Dubrovnika u Jadroliniji.
Novi!!: Žirje i Ante Mrvica · Vidi više »
Antun Grabar
Antun Grabar Antun Grabar (Poreč, 26. siječnja 1883. - Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj.
Novi!!: Žirje i Antun Grabar · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Žirje i Šibenik · Vidi više »
Šibensko-kninska županija
Svečana zastava bivše Šibenske županije (1993. – 1997.) Šibensko-kninska županija jest županija u Hrvatskoj smještena u središnjoj i sjevernoj Dalmaciji.
Novi!!: Žirje i Šibensko-kninska županija · Vidi više »
Škrovada
Škrovada je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Škrovada · Vidi više »
Željko Baltić
Željko Baltić (Šibenik) je hrvatski branitelj, hrvatski Srbin koji se kao zapovjednik obrane otoka Žirje i 3.
Novi!!: Žirje i Željko Baltić · Vidi više »
Žirje (Šibenik)
Žirje je naselje u sastavu Grada Šibenika, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Žirje i Žirje (Šibenik) · Vidi više »
Čakavska jaka vokalnost
Čakavska jaka vokalnost u užem smislu je glasovna promjena pri kojoj se poluglas ə (šva) ostvaruje kao puni samoglasnik u slabom položaju.
Novi!!: Žirje i Čakavska jaka vokalnost · Vidi više »
Boj u Korčulanskom kanalu
Boj u Korčulanskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Korčulanskom kanalu 16. studenog 1991. godine.
Novi!!: Žirje i Boj u Korčulanskom kanalu · Vidi više »
Boj u Splitskom kanalu
Boj u Splitskom kanalu je pomorski boj između snaga Hrvatske ratne mornarice (HRM) i znatno nadmoćnijih snaga Jugoslavenske ratne mornarice (JRM) u Splitskom kanalu 14. i 15. studenog 1991. godine.
Novi!!: Žirje i Boj u Splitskom kanalu · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Žirje i Dalmacija · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Žirje i Domovinski rat · Vidi više »
Državna cesta D128
D128 je državna cesta u Hrvatskoj.
Novi!!: Žirje i Državna cesta D128 · Vidi više »
Eduard Kale
Eduard Kale (Žirje, 1935. – Zagreb, 2006.), hrvatski sociolog i kulturolog Za asistenta na predmetu Povijest civilizacija na FPZG-u izabran je 1963.
Novi!!: Žirje i Eduard Kale · Vidi više »
František Raš
František Rasch/Raš (Přerov (Češka), 9. prosinca 1889. - Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj.
Novi!!: Žirje i František Raš · Vidi više »
Gušteranski
Gušteranski je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Gušteranski · Vidi više »
Hrbošnjak (Žirje)
Hrbošnjak je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Hrbošnjak (Žirje) · Vidi više »
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: Žirje i Hrvatska ratna mornarica · Vidi više »
Ivan Dobra
Ivan Dobra Žirjanin (Šibenik, 12. siječnja 1958. -), hrvatski pjesnik.
Novi!!: Žirje i Ivan Dobra · Vidi više »
Ivo Baljkas
Ivo Baljkas (Šibenik, 28. svibnja 1892. – Zagreb, 17. ožujka 1977.), hrvatski novinar i političar.
Novi!!: Žirje i Ivo Baljkas · Vidi više »
Jerko Šižgorić
'''Jerko Šižgorić''' Jerko Šižgorić (Žirje, 1899. – Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara austro-ugarske ratne flote u Boki kotorskoj.
Novi!!: Žirje i Jerko Šižgorić · Vidi više »
Kakan
Kakan je hrvatski otok u Jadranskom moru, kod Šibenika.
Novi!!: Žirje i Kakan · Vidi više »
Kaprije
Kaprije je otok smješten na središnjem dijelu šibenskog otočja.
Novi!!: Žirje i Kaprije · Vidi više »
Koromašna
Koromašna je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Koromašna · Vidi više »
Kosmerka
Kosmerka je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Kosmerka · Vidi više »
Linijska nacionalna plovidba
Linijska nacionalna plovidba je hrvatska brodarska tvrtka sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Žirje i Linijska nacionalna plovidba · Vidi više »
M/T Pelješčanka
M/T Pelješčanka je trajekt u sastavu flote hrvatskog brodara Jadrolinije.
Novi!!: Žirje i M/T Pelješčanka · Vidi više »
Mažirina
Mažirina je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Mažirina · Vidi više »
Maksim Mrvica
Maksim Mrvica (Šibenik, 3. svibnja 1975.), hrvatski pijanist.
Novi!!: Žirje i Maksim Mrvica · Vidi više »
Mate Brničević
Mate Brničević (Krilo Jesenice (Omiš), 1891. - Škaljari (Boka kotorska), 11. veljače 1918.), jedan od vođa pobune mornara u Boki kotorskoj.
Novi!!: Žirje i Mate Brničević · Vidi više »
Murtersko more
Murtersko more — nedaleko otoka Kornat i Žut. Murtersko more je veliki morski prostor između šibenskog i zadarskog arhipelaga.
Novi!!: Žirje i Murtersko more · Vidi više »
Pobuna mornara u Boki kotorskoj
Austro-ugarski mornari, većinom Hrvati, u Boki kotorskoj 1917. Pobuna mornara u Boki kotorskoj bila je oružana buna mornara (većinom Hrvata) austro-ugarske ratne mornarice početkom 1918. godine.
Novi!!: Žirje i Pobuna mornara u Boki kotorskoj · Vidi više »
Popis otoka Hrvatske
Otoci (površine veće od od 1 km2), otočići (manje od 1 km2 i veće od 0,01 km2) i hridi (manje od 0,01 km2) hrvatskog Jadrana poredani prema površini.
Novi!!: Žirje i Popis otoka Hrvatske · Vidi više »
Povijest Hrvatske ratne mornarice
Prevlaci Početci Hrvatske ratne mornarice sežu u rani srednji vijek i pomorske sukobe hrvatskih država, a kasnije i Hrvatskog Kraljevstva s Mlečanima, Arapima i drugim protivnicima.
Novi!!: Žirje i Povijest Hrvatske ratne mornarice · Vidi više »
Rasohe
* Rasohe (Skrad), naselje u općini Skrad, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Žirje i Rasohe · Vidi više »
Ravan (otok)
Ravan je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Ravan (otok) · Vidi više »
Roko Dobra
Roko Dobra Roko Dobra (Šibenik, Žirje 28. listopada 1930. – Zadar 23. svibnja 2017.), hrvatski pjesnik.
Novi!!: Žirje i Roko Dobra · Vidi više »
Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu
Ploča s opisom bazilike Sv. Ivana Evanđeliste Ostatci bazilike Sv. Ivana Evanđeliste Samostan sv.
Novi!!: Žirje i Samostan sv. Ivana Evanđeliste u Biogradu · Vidi više »
Sveto Letica
Sveto Letica (Podgora, 4. travnja 1926. – Split, 6. studenoga 2001.), nadimkom Barba, bio je hrvatski stožerni admiral i prvi zapovjednik Hrvatske ratne mornarice (1991. – 1996.). Kao mladić 1942. godine sudjelovao je u osnivanju partizanske mornarice u makarskom primorju te se u njenim redovima borio do kraja rata.
Novi!!: Žirje i Sveto Letica · Vidi više »
Svjetionik Hrid Blitvenica
Svjetionik Hrid Blitvenica je svjetionik na jadranskoj hridi Blitvenica, jugozapadno od otoka Žirja.
Novi!!: Žirje i Svjetionik Hrid Blitvenica · Vidi više »
Velimir Pašara
Velimir Pašara (Žirje, 1949.), hrvatski pjesnik.
Novi!!: Žirje i Velimir Pašara · Vidi više »
Vrtlac
; Hrvatski otoci.
Novi!!: Žirje i Vrtlac · Vidi više »
Vrtlac (Žirje)
Vrtlac je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Novi!!: Žirje i Vrtlac (Žirje) · Vidi više »
