Brže od pregledniku!
18 odnosi: Agdžabedi, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Demokratska Republika, Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, Azeri, Baku, Dirigiranje, Državna himna Republike Azerbajdžana, Klasicizam, Novi Sad, Skladatelj, Sovjetski Savez, Srbija, Staljinova nagrada, 18. rujna, 1885., 1948., 23. studenoga.
Agdžabedi
Agdžabedi (azerski: Ağcabədi, ruski: Агджабеди) je naseljeno mjesto u Azerbajdžanu.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Agdžabedi · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Azerbajdžan · Vidi više »
Azerbajdžanska Demokratska Republika
Azerbajdžanska Demokratska Republika (azer. Azərbaycan Demokratik Respublikası, skraćeno: ADR, geopolitika.news, pristupljeno 12. srpnja 2020.) ili Azerbajdžanska Narodna Republika (azer. Azərbaycan Xalq Cümhuriyyəti) bio je službeni naziv azerske države između 1918. i 1920. godine.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Azerbajdžanska Demokratska Republika · Vidi više »
Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika
Zastava Azerbajdžanske SSR Grb Azerbajdžanske SSR Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Azeri
Bez opisa.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Azeri · Vidi više »
Baku
Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Baku · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Dirigiranje · Vidi više »
Državna himna Republike Azerbajdžana
Državna himna Republike Azerbajdžan (azerski: Azərbaycan Respublikasının Dövlət Himni) je azerbajdžanska himna; usvojena je 1992. godine po proglašenju nezavisnosti od SSSR-a. Originalno je napisana pod naslovom Marš Azerbajdžana (azerski: Azərbaycan marşı).
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Državna himna Republike Azerbajdžana · Vidi više »
Klasicizam
Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Klasicizam · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Novi Sad · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Skladatelj · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Srbija · Vidi više »
Staljinova nagrada
Staljinova nagrada Staljinova nagrada (ruski: Пре́мия имени Ста́лина), je bila visoka sovjetska godišnja nagrada, za dostignuća u znanosti i umjetnosti koja se dodjeljivala od 1941. do 1954.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i Staljinova nagrada · Vidi više »
18. rujna
18.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i 18. rujna · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i 1885. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i 1948. · Vidi više »
23. studenoga
23.
Novi!!: Üzeyir Hacıbəyov i 23. studenoga · Vidi više »
