Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Čestoslavica

Indeks Čestoslavica

Čestoslavica (srpac, pilica crljena; lat. Veronica), veliki biljni rod iz porodice trpučevki.

Sadržaj

  1. 14 odnosi: Biljke, Carl Linné, Digitalidoideae, Dillenijeva čestoslavica, Dvosupnice, Hrvatska, Klasasta čestoslavica, Latinski jezik, Medićolike, Potočna čestoslavica, Svijet, Trpučevke, Vaskularne biljke, Veroniceae.

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Pogledaj Čestoslavica i Biljke

Carl Linné

Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.

Pogledaj Čestoslavica i Carl Linné

Digitalidoideae

Digitalidoideae potporodica porodice Plantaginaceae.

Pogledaj Čestoslavica i Digitalidoideae

Dillenijeva čestoslavica

Dillenijeva čestoslavica (Dilenova čestoslavica; lat. Veronica dillenii) je zeljasta biljka iz porodice Plantaginaceae rasprostranjena od Kazahstana na zapad do Francuske i Španjolske, uključujući i Hrvatsku i Kavkaz; uvezena u Sjevernu Ameriku.

Pogledaj Čestoslavica i Dillenijeva čestoslavica

Dvosupnice

Dvosupnice (lat. Magnoliopsida, isto i dikotiledone biljke, Dicotyledonae) botanički je naziv za razred biljaka u koljenu Magnoliophyta.

Pogledaj Čestoslavica i Dvosupnice

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Čestoslavica i Hrvatska

Klasasta čestoslavica

Klasasta čestoslavica (klasasti paprotivak, lafendija divja; lat. Veronica spicata) zeljasta trajnica iz porodice Plantaginaceae rasprostranjena po Euroaziji, uključujući i Hrvatsku.

Pogledaj Čestoslavica i Klasasta čestoslavica

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Čestoslavica i Latinski jezik

Medićolike

Medićolike (lat. Lamiales), biljni red iz razreda Magnoliopsida, dikotiledonih cvjetnica s oko 24.000 vrsta u dvadesetak porodica.

Pogledaj Čestoslavica i Medićolike

Potočna čestoslavica

Potočna čestoslavica (bubrežasta čestoslavica, bobovnjak, salata od palate; lat. Veronica beccabunga) je biljka iz porodice Plantaginaceae rasprostranjena po Euroaziji i dijelovima Afrike; uvezena u Sjevernu Ameriku.

Pogledaj Čestoslavica i Potočna čestoslavica

Svijet

Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.

Pogledaj Čestoslavica i Svijet

Trpučevke

Trpučevke (lat. Plantaginaceae), biljna porodica iz reda medićolikih koja ime dobiva po najvažnijem rodu plantagu (trpucima) ili bokvicama.

Pogledaj Čestoslavica i Trpučevke

Vaskularne biljke

Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.

Pogledaj Čestoslavica i Vaskularne biljke

Veroniceae

Veroniceae, tribus raslinja iz porodice trpučevki.

Pogledaj Čestoslavica i Veroniceae

Također poznat kao Veronica.