Brže od pregledniku!
37 odnosi: Đeva, Bačko-kiškunska županija, Baks, Bekeška županija, Deska, Hrvati u Mađarskoj, Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija, Jileš, Južni Alföld, Karavala, Kibik, Kukućin, Mađari, Mađarska, Mađarske regije, Mađarski jezik, Makovo, Micenta, Mirgeš (Čongradska županija, Mađarska), Nijemci u Mađarskoj, Otimaš, Patvalva, Ralma, Riska, Romi u Mađarskoj, Rumunji u Mađarskoj, Rumunjska, Satumaz, Segedin, Sentivan (Čongradska županija, Mađarska), Slovaci u Mađarskoj, Srbi u Mađarskoj, Srbija, Szentes, Vašrelj, Vojvodina, Zlatara.
Đeva
Đeva (mađ. Algyő)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Đeva · Vidi više »
Bačko-kiškunska županija
Bačko-kiškunska županija Bačko-kiškunska županija je županija u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Bačko-kiškunska županija · Vidi više »
Baks
Baks, pravog imena Bartol Stepanić, hrvatski je reper, tekstopisac i pjevač.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Baks · Vidi više »
Bekeška županija
Bekeška županija. Bekeška županija (mađarski: Békés megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Bekeška županija · Vidi više »
Deska
klasicistički dvorac obitelji Gerliczy iz 1884. godine. Deska (mađ. Deszk)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Deska · Vidi više »
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »
Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija
Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija. Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija (mađarski: Jász-Nagykun-Szolnok megye) jedna je od 19 mađarskih županija.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Jaziško-velikokumansko-szolnočka županija · Vidi više »
Jileš
Jileš (mađ. Üllés)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Jileš · Vidi više »
Južni Alföld
Južni Alföld ili Južna Nizina (mađarski: Dél-Alföld) je jedna od sedam mađarskih statističkih regija.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Južni Alföld · Vidi više »
Karavala
Rimokatolička crkva u Karavali..
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Karavala · Vidi više »
Kibik
Kibik (mađ. Kübekháza)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Kibik · Vidi više »
Kukućin
Kukućin (mađ. Ferencszállás)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Kukućin · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Mađarska · Vidi više »
Mađarske regije
U Mađarskoj postoji sedam statističkih regija koje su stvorene 1999. godine, po zakonskom aktu 1999/XCII, koji je zamijenio prethodni iz 1996. godine 1996/XXI.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Mađarske regije · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Mađarski jezik · Vidi više »
Makovo
Makovo ili Makova (mađ. Makó)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Makovo · Vidi više »
Micenta
Micenta (mađ. Mindszent)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Micenta · Vidi više »
Mirgeš (Čongradska županija, Mađarska)
Mirgeš (mađ. Pusztamérges)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Mirgeš (Čongradska županija, Mađarska) · Vidi više »
Nijemci u Mađarskoj
Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Nijemci u Mađarskoj · Vidi više »
Otimaš
Otimaš (mađ. Öttömös)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Otimaš · Vidi više »
Patvalva
Patvalva. Patvalva, Patfalva ili Patfalvin (mađ. Apátfalva)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Patvalva · Vidi više »
Ralma
Crkva sv. Ladislava u Ralmi. Ralma (mađ. Mórahalom)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Ralma · Vidi više »
Riska
Rimokatolička crkva u Risci. Riska (mađ. Röszke)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Riska · Vidi više »
Romi u Mađarskoj
Romi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Romi u Mađarskoj · Vidi više »
Rumunji u Mađarskoj
Rumunji su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Rumunji u Mađarskoj · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Rumunjska · Vidi više »
Satumaz
Satumaz (mađ. Szatymaz)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Satumaz · Vidi više »
Segedin
Segedin (mađ.: Szeged, srp.:Сегедин, nje.: Szegedin/Segedin, polj.:Segedyn, rum.:Seghedin, slovački:Segedín, tur.:Segedin, tal.:Seghedino, lat.:Partiscum) je nakon Budimpešte i Debrecina, po broju je stanovnika treći grad u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Segedin · Vidi više »
Sentivan (Čongradska županija, Mađarska)
Sentivan (mađ. Újszentiván,Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005. srp. Нови Сентиван) je pogranično selo na jugoistoku Mađarske.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Sentivan (Čongradska županija, Mađarska) · Vidi više »
Slovaci u Mađarskoj
Slovaci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Slovaci u Mađarskoj · Vidi više »
Srbi u Mađarskoj
Srbi su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Srbi u Mađarskoj · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Srbija · Vidi više »
Szentes
Bivša Županijska kuća, danas Muzej József Koszta Pravoslavna crkva Sv. Nikole Evangelićanska (luteranska) crkva Szentes je grad u Čongradskoj županiji u Mađarskoj.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Szentes · Vidi više »
Vašrelj
Ploča s imenom Vašrelja napisanim staromađarskim pismom. Vašarelj, Vašrelj (mađ. Hódmezővásárhely)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Vašrelj · Vidi više »
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Vojvodina · Vidi više »
Zlatara
Zlatara (mađ. Ásotthalom)Živko Mandić:, Folia onomastica croatica 14/2005.
Novi!!: Čongrad-čanadska županija i Zlatara · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Čongrad-Čanadska županija, Čongradska županija.
