Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Črnomelj

Indeks Črnomelj

Črnomelj (njemački: Tschernembl) je grad i središte istoimene općine u jugoistočnoj Sloveniji u blizini granice s Hrvatskom, najveće je naselje Bele Krajine.

24 odnosi: Bela krajina, Dolenjska, Hrvatska, Jugoistočna Slovenija (regija), Lahinja, Njemački jezik, Nogomet, Općina Črnomelj, Slovenija, 1869., 1880., 1890., 1900., 1910., 1931., 1948., 1953., 1961., 1966., 1971., 1981., 1991., 1995., 2002..

Bela krajina

Položaj Bele krajine na karti Slovenije Črnomelj Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru.

Novi!!: Črnomelj i Bela krajina · Vidi više »

Dolenjska

Dolenjska Dolenjska je područje u jugoistočnoj Sloveniji koje se proteže od Ljubljanske kotline do granice s Hrvatskom (u području Žumberka).

Novi!!: Črnomelj i Dolenjska · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Črnomelj i Hrvatska · Vidi više »

Jugoistočna Slovenija (regija)

Statistične regije Slovenije Jugoistočna Slovenija Jugoistočna Slovenija (slovenski:Jugovzhodna Slovenija) je jedna od dvanaest statističkih regija Slovenije.

Novi!!: Črnomelj i Jugoistočna Slovenija (regija) · Vidi više »

Lahinja

Lahinja je rijeka u Sloveniji, lijeva pritoka rijeke Kupe.

Novi!!: Črnomelj i Lahinja · Vidi više »

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Novi!!: Črnomelj i Njemački jezik · Vidi više »

Nogomet

Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.

Novi!!: Črnomelj i Nogomet · Vidi više »

Općina Črnomelj

Općina Črnomelj (slo.:Občina Črnomelj) je općina u jugoistočnoj Sloveniji u pokrajini Dolenjskoj i statističkoj regiji Jugoistočna Slovenija.

Novi!!: Črnomelj i Općina Črnomelj · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Črnomelj i Slovenija · Vidi više »

1869.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1869. · Vidi više »

1880.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1880. · Vidi više »

1890.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1890. · Vidi više »

1900.

Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.

Novi!!: Črnomelj i 1900. · Vidi više »

1910.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1910. · Vidi više »

1931.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1931. · Vidi više »

1948.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1948. · Vidi više »

1953.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1953. · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1961. · Vidi više »

1966.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1966. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1971. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1981. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1991. · Vidi više »

1995.

Bez opisa.

Novi!!: Črnomelj i 1995. · Vidi više »

2002.

2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.

Novi!!: Črnomelj i 2002. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »