Brže od pregledniku!
24 odnosi: Anthophila, Azija, Đurđica (biljna vrsta), Šparogolike, Šparogovke, Biljke, Carl Linné, Dvospolnost, Europa, Georgia, Hrvatska, Jednosupnice, Kentucky, Kukci, Latinski jezik, Nolinoideae, Sjeverna Amerika, Sjeverna Karolina, Srce, Taksonomija, Tennessee, Vaskularne biljke, Virginia, Zapadna Virginia.
Anthophila
Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.
Novi!!: Đurđica i Anthophila · Vidi više »
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Novi!!: Đurđica i Azija · Vidi više »
Đurđica (biljna vrsta)
Đurđica (lat. Convallaria majalis) je višegodišna biljka iz roda đurđica (Convallaria), koji pripada porodici Asparagaceae.
Novi!!: Đurđica i Đurđica (biljna vrsta) · Vidi više »
Šparogolike
''Ophiopogon bodinieri''. Šparogolike (lat. Asparagales), biljni red iz razreda Liliopsida kojemu (po jednom sistemu) pripada preko 36 600 vrsta u 14 niže navedenih porodica.
Novi!!: Đurđica i Šparogolike · Vidi više »
Šparogovke
''Liriope minor''. ''Muscari neglectum''. ''Paradisea liliastrum''. Šparogovke (lat. Asparagaceae), biljna porodica jednosupnica iz reda šparogolikih (Asparagales).
Novi!!: Đurđica i Šparogovke · Vidi više »
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Novi!!: Đurđica i Biljke · Vidi više »
Carl Linné
Potpis Carla von Linnéa Carl von Linné (Råshult/Småland, 23. svibnja 1707. – Uppsala, 10. siječnja 1778.) švedski je botaničar i liječnik.
Novi!!: Đurđica i Carl Linné · Vidi više »
Dvospolnost
Prašnici i tučak cvijeta tulipana Dvospolnost ili hermafroditizam pojava je da ista jedinka posjeduje i ženske i muške spolne organe.
Novi!!: Đurđica i Dvospolnost · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Đurđica i Europa · Vidi više »
Georgia
Georgia ili Georgija savezna je država SAD-a. Nadimak joj je „Peach State“ (Država Bresaka).
Novi!!: Đurđica i Georgia · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Đurđica i Hrvatska · Vidi više »
Jednosupnice
Jednosupnice (Liliopsida, ranije Monocotyledoneae) su nekadašnji razred kritosjemenjača (Magnoliophyta).
Novi!!: Đurđica i Jednosupnice · Vidi više »
Kentucky
, službeno Commonwealth of Kentucky, je savezna država SAD-a. Izvorno dio Virginije, 1792.
Novi!!: Đurđica i Kentucky · Vidi više »
Kukci
kandže 23. Tarsus 24. Tibia 25. Femur 26. Trochanter 27. Prednje crijevo 28. Thoraxganglion 29. Coxa 30. Žlijezda slinavka 31. Subesophageal ganglion 32. Usni aparat Kukci (lat. Insecta) su vrstama najbrojniji razred velike grupe člankonožaca (Arthropoda) obuhvaća više vrsta nego sve ostale životinjske skupine zajedno.
Novi!!: Đurđica i Kukci · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Đurđica i Latinski jezik · Vidi više »
Nolinoideae
Nolinoideae, potporodica šparogovki.
Novi!!: Đurđica i Nolinoideae · Vidi više »
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Novi!!: Đurđica i Sjeverna Amerika · Vidi više »
Sjeverna Karolina
je savezna država SAD-a.
Novi!!: Đurđica i Sjeverna Karolina · Vidi više »
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
Novi!!: Đurđica i Srce · Vidi više »
Taksonomija
Taksonomija (grč. tassein - "svrstati"; nomos – zakon, znanost) je znanstvena disciplina koja na temelju sličnosti i razlika taksonomske jedinice kategorizira i razvrstava u skupine.
Novi!!: Đurđica i Taksonomija · Vidi više »
Tennessee
Tennessee je savezna država na jugoistoku SAD-a, u slivu istoimene rijeke.
Novi!!: Đurđica i Tennessee · Vidi više »
Vaskularne biljke
Vaskularne biljke (traheofiti; lat. Tracheophyta), biljna divizija u infracarstvu Streptophyta koja se sastoji od dvije poddivizije: A) papratnjača (Pteridophyta, Pteridophytina) s papratima, prapapratima, preslicama i crvotočinama i B) Spermatophytina (Spermatophyta) biljke sjemenjače. Vaskularno bilje posjeduje, list, stabljiku i korijen.
Novi!!: Đurđica i Vaskularne biljke · Vidi više »
Virginia
Virginia je država na atlantskoj obali SAD-a. Zauzima 110.785 km² i ima 7.712.091 stanovnika (2007.). Glavni grad je Richmond.
Novi!!: Đurđica i Virginia · Vidi više »
Zapadna Virginia
Most na rijeci New River. Slapovi Blackwater Falls na rijeci Blackwater River kod Davisa. Zapadna Virginia (izv. West Virginia), 35.
Novi!!: Đurđica i Zapadna Virginia · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Convallaria, Đurđica (biljni rod).
