Brže od pregledniku!
24 odnosi: Atletika, Berlin, Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005., Europsko prvenstvo u rukometu – Slovenija 2004., Grčka košarkaška reprezentacija, Hrvatska, Košarka, Njemačka, Njemačka rukometna reprezentacija, Rukomet, Slovenija, Srbija i Crna Gora, Srpskocrnogorska vaterpolska reprezentacija, Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005., Vaterpolo, Zulejka Stefanini, 16. rujna, 17. srpnja, 1912., 2. veljače, 22. siječnja, 25. rujna, 27. ožujka, 30. srpnja.
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Šport u 2005. i Atletika · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Šport u 2005. i Berlin · Vidi više »
Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005.
Europsko prvenstvo u košarci 2005. godine održalo se u Srbiji i Crnoj Gori od 16.
Novi!!: Šport u 2005. i Europsko prvenstvo u košarci – Srbija i Crna Gora 2005. · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu – Slovenija 2004.
Europsko prvenstvo za rukometaše 2004. održavalo se od 22. siječnja do 2. veljače 2004. u Sloveniji.
Novi!!: Šport u 2005. i Europsko prvenstvo u rukometu – Slovenija 2004. · Vidi više »
Grčka košarkaška reprezentacija
Grčka košarkaška reprezentacija predstavlja Grčku na međunarodnim natjecanjima.
Novi!!: Šport u 2005. i Grčka košarkaška reprezentacija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šport u 2005. i Hrvatska · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Šport u 2005. i Košarka · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Šport u 2005. i Njemačka · Vidi više »
Njemačka rukometna reprezentacija
Njemačka rukometna reprezentacija predstavlja državu Njemačku u športu rukometu.
Novi!!: Šport u 2005. i Njemačka rukometna reprezentacija · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Šport u 2005. i Rukomet · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Šport u 2005. i Slovenija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Šport u 2005. i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Srpskocrnogorska vaterpolska reprezentacija
Srpskocrnogorska vaterpolska reprezentacija predstavljala je državu SR Jugoslaviju od 27.
Novi!!: Šport u 2005. i Srpskocrnogorska vaterpolska reprezentacija · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005.
Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005. je održano u Montrealu u Kanadi.
Novi!!: Šport u 2005. i Svjetsko prvenstvo u vaterpolu 2005. · Vidi više »
Vaterpolo
Svjetska liga, Genova, 16. lipnja 2008. Vaterpolo je ekipni vodeni šport u kojem sudjeluju dvije ekipe s po sedam članova (jedan od njih je vratar).
Novi!!: Šport u 2005. i Vaterpolo · Vidi više »
Zulejka Stefanini
Zulejka Stefanini (Split, 6. siječnja 1912. – Zagreb, 27. ožujka 2005.), hrvatska atletičarka.
Novi!!: Šport u 2005. i Zulejka Stefanini · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Šport u 2005. i 16. rujna · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Šport u 2005. i 17. srpnja · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Šport u 2005. i 1912. · Vidi više »
2. veljače
2.
Novi!!: Šport u 2005. i 2. veljače · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Šport u 2005. i 22. siječnja · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Šport u 2005. i 25. rujna · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Šport u 2005. i 27. ožujka · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Šport u 2005. i 30. srpnja · Vidi više »
