Brže od pregledniku!
19 odnosi: Šćedorski kanal, Dominikanci, Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru, Gustirna, Hrvatska, Hvar, Jadransko more, Korčula, Korčulanski kanal, Lovišće, Lukavci, Mostir, Nastane, Niko Duboković Nadalini (konzervator), Otok, Restoran, Srida (Šćedro), Villa maritima u Rakama na Šćedru, Zavala (Jelsa).
Šćedorski kanal
Humca. Šćedorski kanal (negdje i Šćedrovski kanal) je morski kanal, odnosno i morski tjesnac, koji se nalazi u Jadranskom moru.
Novi!!: Šćedro i Šćedorski kanal · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Šćedro i Dominikanci · Vidi više »
Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru
Dominikanska crkva i samostan nalaze se umjestu Mostir, na sjeveru otoka Šćedra.
Novi!!: Šćedro i Dominikanski samostan i crkva sv. Marije od Milosrđa na Šćedru · Vidi više »
Gustirna
Gustirna je naselje u općini Marina, oko 3 km od Marine.
Novi!!: Šćedro i Gustirna · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šćedro i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Šćedro i Hvar · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Šćedro i Jadransko more · Vidi više »
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Novi!!: Šćedro i Korčula · Vidi više »
Korčulanski kanal
Korčulanski kanal Korčulanski kanal je morski kanal u Jadranskom moru.
Novi!!: Šćedro i Korčulanski kanal · Vidi više »
Lovišće
Lovišće je naselje na Šćedru, u uvali Lovišće.
Novi!!: Šćedro i Lovišće · Vidi više »
Lukavci
Zaraća Lukavci su otočići u Korčulanskom kanalu, oko 3 km zapadno od Šćedra.
Novi!!: Šćedro i Lukavci · Vidi više »
Mostir
Mostir odnosno Moster je naselje u uvali Mostir, na sjevernoj strani otoka Šćedru.
Novi!!: Šćedro i Mostir · Vidi više »
Nastane
Nastane (Stan) su bivše naselje na Šćedru, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Šćedro i Nastane · Vidi više »
Niko Duboković Nadalini (konzervator)
Spomen ploča na zidu rodne kuće Nike Dubokovića u Jelsi Niko Duboković Nadalini (25. prosinca 1909. 24. listopada 1991.), hrvatski konzervator, povjesničar, arhivist s Hvara.
Novi!!: Šćedro i Niko Duboković Nadalini (konzervator) · Vidi više »
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Novi!!: Šćedro i Otok · Vidi više »
Restoran
Grčki restoran na otvorenom Čakovcu Restoran (iz fr. restaurer.
Novi!!: Šćedro i Restoran · Vidi više »
Srida (Šćedro)
Srida je naselje na Šćedru, je naselje na Šćedru, u središnjem rukavcu uvale Lovišće.
Novi!!: Šćedro i Srida (Šćedro) · Vidi više »
Villa maritima u Rakama na Šćedru
Villa maritima u uvali Rakama u podmorju otoka Šćedra, općina Jelsa, predstavlja zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Šćedro i Villa maritima u Rakama na Šćedru · Vidi više »
Zavala (Jelsa)
Zavala je naselje na otoku Hvaru, u sastavu općine Jelsa, nedaleko od mjesta Svete Nedjelje i Ivan Dolca.
Novi!!: Šćedro i Zavala (Jelsa) · Vidi više »
