Brže od pregledniku!
33 odnosi: A bili smo vam dobri (2021.), Antoneta Alamat Kusijanović, Branko Schmidt, Dalibor Matanić, Danilo Šerbedžija, Hrvatska, Murina (film), Ognjen Sviličić, Plavi cvijet (2021.), Pula, Pulski filmski festival, Vanja Ćirić, Velika zlatna arena za najbolji film, Zlatna arena za glazbu, Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za kameru, Zlatna arena za kostimografiju, Zlatna arena za montažu, Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu, Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu, Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu, Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu, Zlatna arena za režiju, Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji, Zlatna arena za scenarij, Zlatna arena za scenografiju, Zora (2020.), Zrinka Cvitešić, Zrinko Ogresta, 17. srpnja, 2021., 24. srpnja.
A bili smo vam dobri (2021.)
A bili smo vam dobri hrvatska je drama redatelja Branka Schmidta iz 2021. godine.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i A bili smo vam dobri (2021.) · Vidi više »
Antoneta Alamat Kusijanović
Antoneta Alamat Kusijanović (Dubrovnik, 27. rujna 1985.) hrvatska je filmska redateljica i scenaristica.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Antoneta Alamat Kusijanović · Vidi više »
Branko Schmidt
Branko Schmidt (Osijek, 21. rujna 1957.) je hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Branko Schmidt · Vidi više »
Dalibor Matanić
Dalibor Matanić (Zagreb, 21. siječnja 1975.), hrvatski filmski redatelj i scenarist.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Dalibor Matanić · Vidi više »
Danilo Šerbedžija
Danilo Šerbedžija (Zagreb, 1971.) je hrvatski filmski redatelj.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Danilo Šerbedžija · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Hrvatska · Vidi više »
Murina (film)
Murina hrvatski je film redateljice Antoneta Alamat Kusijanović iz 2021. godine.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Murina (film) · Vidi više »
Ognjen Sviličić
Ognjen Sviličić (Split, 1971.) hrvatski redatelj.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Ognjen Sviličić · Vidi više »
Plavi cvijet (2021.)
Plavi cvijet hrvatski je film redatelja Zrinka Ogreste iz 2021. godine.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Plavi cvijet (2021.) · Vidi više »
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Pula · Vidi više »
Pulski filmski festival
Pulski filmski festival (engl. Pula Film Festival), najstariji hrvatski filmski festival koji se od 1954. jednom godišnje održava u pulskoj Areni.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Pulski filmski festival · Vidi više »
Vanja Ćirić
Vanja Ćirić (Zagreb, 23. kolovoza 1976.) je hrvatska kazališna i televizijska glumica.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Vanja Ćirić · Vidi više »
Velika zlatna arena za najbolji film
Velika zlatna arena za najbolji film glavna je nagrada među zlatnim arenama koje se od 1955. godine dodjeljuju svake godine kao jugoslavenske nacionalne filmske nagrade na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Velika zlatna arena za najbolji film · Vidi više »
Zlatna arena za glazbu
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za glazbu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za glazbu · Vidi više »
Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji
Od 2010. godine dodjeljuje se Nagrada za najbolje glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za glumačko ostvarenje u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za kameru
Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za kameru na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za kameru · Vidi više »
Zlatna arena za kostimografiju
Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za kostimografiju na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za kostimografiju · Vidi više »
Zlatna arena za montažu
Sljedeći popis navodi dobitnike Zlatne arene za montažu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za montažu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji
2010. godine uspostavljen je program manjinskih koprodukcija na Pula Film Festivalu.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolji film u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu
Sljedeći popis navodi dobitnice Zlatne arene za najbolju glavnu žensku ulogu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju glavnu žensku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu
Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu nagrada je koja se dodjeljuje najboljim glavnim glumcima na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju glavnu mušku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu
Sljedeći popis navodi dobitnice Zlatne arene za najbolju sporednu žensku ulogu na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju sporednu žensku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu
Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu nagrada je koja se dodjeljuje najboljim sporednim glumcima na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za najbolju sporednu mušku ulogu · Vidi više »
Zlatna arena za režiju
Zlatna arena za režiju nagrada je koja se dodjeljuje najboljem redatelju na Festivalu igranog filma u Puli i do 1992.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za režiju · Vidi više »
Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji
Od 2010. godine dodjeljuje se Nagrada za najbolju režiju u manjinskoj koprodukciji stranim redateljima koji su snimali filmove uz hrvatsku koprodukciju.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za režiju u manjinskoj koprodukciji · Vidi više »
Zlatna arena za scenarij
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenarij na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za scenarij · Vidi više »
Zlatna arena za scenografiju
Sljedeći popis navodi osvajače Zlatne arene za scenografiju na Festivalu igranog filma u Puli.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zlatna arena za scenografiju · Vidi više »
Zora (2020.)
Zora je hrvatski film redatelja Dalibora Matanića iz 2020. godine.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zora (2020.) · Vidi više »
Zrinka Cvitešić
Zrinka Cvitešić (Karlovac, 18. srpnja 1979.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zrinka Cvitešić · Vidi više »
Zrinko Ogresta
Zrinko Ogresta (Virovitica, 5. listopada 1958.) je hrvatski scenarist i filmski redatelj, doktor umjetnosti i redoviti profesor filmske režije na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti te član Europske filmske akademije sa sjedištem u Berlinu.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i Zrinko Ogresta · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i 17. srpnja · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i 2021. · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: 68. Pulski filmski festival i 24. srpnja · Vidi više »
