Brže od pregledniku!
79 odnosi: Albert Camus, Ankica Dobrić, Anna Eleanor Roosevelt, Aron Nimcovič, Bizovac, Crvena armija, Egipat, Francuska, Frank Duff, Gregorijanski kalendar, Hladni rat, Hrvatska, Hugo Haase, Igor Turčin, John Lennox, Joni Mitchell, Jugoslavenska narodna armija, Komunizam, Lana Jurčević, Lav Trocki, Lawrence Durrell, Leonard Cohen, Maria Skłodowska-Curie, Martin Borenić, Mia Dimšić, Narodni heroji Jugoslavije, Oktobarska revolucija, Osijek, Perzijska književnost, Pokolj u Poljanku 7. studenoga 1991., Poljanak, Priština, Prijestupna godina, Rio Ferdinand, Ronen Rubinstein, Sankt-Peterburg, Sueska kriza, Tommy Thayer, Treći carigradski sabor, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Veleposlanstvo, Virovitica, Zagrebačke punktacije, 1850., 1863., 1866., 1867., 1879., 1884., ..., 1889., 1892., 1912., 1913., 1917., 1919., 1932., 1934., 1935., 1936., 1939., 1940., 1943., 1944., 1956., 1959., 1960., 1962., 1978., 1980., 1984., 1990., 1991., 1992., 1993., 1997., 2008., 2016., 680.. Proširite indeks (29 više) »
Albert Camus
Albert Camus (Mondovi, 7. studenoga 1913. – Villeblevin, 4. siječnja 1960.), francuski književnik i filozof, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1957. godine.
Novi!!: 7. studenoga i Albert Camus · Vidi više »
Ankica Dobrić
Ankica Dobrić (Bileća, 6. studenoga 1959.) hrvatska je kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: 7. studenoga i Ankica Dobrić · Vidi više »
Anna Eleanor Roosevelt
Anna Eleanor Roosevelt (New York, 11. listopada 1884. – New York, 7. studenog 1962.), američka socijalna aktivistica, pisac, predavač i predstavnik Sjedinjenih Država u Ujedinjenim Narodima.
Novi!!: 7. studenoga i Anna Eleanor Roosevelt · Vidi više »
Aron Nimcovič
Aron Nimcovič ili Aron Nimzowitsch (latvijski: Ārons Nimcovičs, ruski: Аро́н Иса́евич Нимцо́вич) (Riga, 7. studenog 1886. – Kopenhagen, 16. ožujka 1935.) bio je latvijski šahist i šahovski teoretičar, poznat po svojem hipermodernom načinu igranja.
Novi!!: 7. studenoga i Aron Nimcovič · Vidi više »
Bizovac
Bizovac je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: 7. studenoga i Bizovac · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: 7. studenoga i Crvena armija · Vidi više »
Egipat
Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.
Novi!!: 7. studenoga i Egipat · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: 7. studenoga i Francuska · Vidi više »
Frank Duff
right Frank Duff (Dublin, 7. lipnja 1889. – Dublin, 7. studenog 1980.) bio je irski katolički aktivist, osnivač organizacije Marijine legije, sluga Božji.
Novi!!: 7. studenoga i Frank Duff · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 7. studenoga i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Novi!!: 7. studenoga i Hladni rat · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: 7. studenoga i Hrvatska · Vidi više »
Hugo Haase
Hugo Haase (Allenstein, 29. rujna 1863. – Berlin, 7. studenog 1919.), njemački političar, pravnik i pacifist.
Novi!!: 7. studenoga i Hugo Haase · Vidi više »
Igor Turčin
Igor Jevdokimovič Turčin (ukr. Ігор Євдокимович Турчин; Sofiivka, Ukrajina, 16. studenog 1936. – Bukurešt, Rumunjska, 7. studenog 1993.), ukrajinski rukometni trener, izbornik sovjetske, a zatim i ukrajinske reprezentacije od 1973.
Novi!!: 7. studenoga i Igor Turčin · Vidi više »
John Lennox
John Lennox John Carson Lennox (Armagh, Sjeverna Irska, 7. studenoga 1943.) - sjevernoirski matematičar, bioetičar, pisac, kršćanski apologet i akademik.
Novi!!: 7. studenoga i John Lennox · Vidi više »
Joni Mitchell
Joni Mitchell (rođena kao Roberta Joan Anderson; Fort Macleod, Kanada, 7. studenog 1943.) kanadska je glazbenica, kantautorica i slikarica.
Novi!!: 7. studenoga i Joni Mitchell · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: 7. studenoga i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: 7. studenoga i Komunizam · Vidi više »
Lana Jurčević
Lana Jurčević, umjetničkog imena, La Lana, (Zagreb, 7. studenog 1984.) hrvatska je pjevačica.
Novi!!: 7. studenoga i Lana Jurčević · Vidi više »
Lav Trocki
Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.
Novi!!: 7. studenoga i Lav Trocki · Vidi više »
Lawrence Durrell
Lawrence Durrell (Darjiling, Indija, 27. veljače 1912. – Sommière, Francuska, 7. studenog 1990.), angloirski književnik Rođen je u Indiji, školovan u Engleskoj.
Novi!!: 7. studenoga i Lawrence Durrell · Vidi više »
Leonard Cohen
Leonard Cohen, (rođen 21. rujna, 1934. u Montrealu, Quebec - preminuo 7. studenog, 2016. u Los Angelesu) bio je kanadski kantautor i književnik.
Novi!!: 7. studenoga i Leonard Cohen · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: 7. studenoga i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Martin Borenić
Martin Borenić. Martin Borenić (mađarski Borenich Márton) (Cogrštof, 7. studenog, 1850. – Pajngrt, 22. svibnja, 1939.) hrvatski (gradišćanski) je kantoručitelj, pisac i kalendarac.
Novi!!: 7. studenoga i Martin Borenić · Vidi više »
Mia Dimšić
Mia Dimšić (Osijek, 7. studenoga 1992.) hrvatska je pop-pjevačica i kantautorica.
Novi!!: 7. studenoga i Mia Dimšić · Vidi više »
Narodni heroji Jugoslavije
Orden narodnog heroja Jugoslavije. Orden narodnog heroja Jugoslavije dodjeljivao se osobama kao priznanje za posebne zasluge u razdoblju od 1945. godine, pa sve do raspada SFR Jugoslavije.
Novi!!: 7. studenoga i Narodni heroji Jugoslavije · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: 7. studenoga i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: 7. studenoga i Osijek · Vidi više »
Perzijska književnost
Perzijska književnost postoji već 2500 godina, iako je dosta predislamskih djela izgubljeno.
Novi!!: 7. studenoga i Perzijska književnost · Vidi više »
Pokolj u Poljanku 7. studenoga 1991.
Pokolj u Poljanku je ratni zločin kojeg su počinili srpski odmetnici Hrvatima iz tog sela, u svrhu etničkog čišćenja tog kraja od hrvatskog stanovništva.
Novi!!: 7. studenoga i Pokolj u Poljanku 7. studenoga 1991. · Vidi više »
Poljanak
Poljanak je malo mjesto pored Plitvičkih Jezera na cesti D42.
Novi!!: 7. studenoga i Poljanak · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: 7. studenoga i Priština · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 7. studenoga i Prijestupna godina · Vidi više »
Rio Ferdinand
Rio Ferdinand (London, 7. studenog 1978.) je engleski umirovljeni nogometaš, koji je zadnje igrao za klub Queens Park Rangers, u koji je prešao iz Manchester Uniteda.
Novi!!: 7. studenoga i Rio Ferdinand · Vidi više »
Ronen Rubinstein
Ronen Rubinstein (Rehovot, 7. studenoga 1993.) je izraelsko-američki glumac, filmski direktor i pjevač.
Novi!!: 7. studenoga i Ronen Rubinstein · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: 7. studenoga i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sueska kriza
Sueska kriza ili Drugi arapsko-izraelski rat, poznata i kao Trojna agresija (u arapskom svijetu) i Operacija Kadeš / Sinajski rat (u Izraelu), bila je invazija na Egipat koju je 1956.
Novi!!: 7. studenoga i Sueska kriza · Vidi više »
Tommy Thayer
Tommy Thayer je američki glazbenik i trenutni gitarist rock grupe Kiss.
Novi!!: 7. studenoga i Tommy Thayer · Vidi više »
Treći carigradski sabor
Treći carigradski sabor bio je ekumenski sabor Katoličke Crkve, Pravoslavne Crkve i nekih drugih kršćanskih zajednica, koji se od 680. do 681. održao u Konstantinopolu (Carigrad), tadašnjoj prijestolnici Bizantskog Carstva, na poziv cara Konstantina IV. To je bio 6.
Novi!!: 7. studenoga i Treći carigradski sabor · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: 7. studenoga i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 7. studenoga i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Veleposlanstvo
Ottawi, Kanada Veleposlanstvo ili ambasada (franc. ambassade, engl. embassy, španj. embajada, port. embaixada, njem. Botschaft), diplomatsko predstavništvo najvišeg ranga zemlje šiljateljice u zemlji primateljici.
Novi!!: 7. studenoga i Veleposlanstvo · Vidi više »
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Novi!!: 7. studenoga i Virovitica · Vidi više »
Zagrebačke punktacije
Zagrebačke punktacije su dokument, kojega su 7. studenoga 1932. potpisale Hrvatska seljačka stranka i Hrvatska Stranka Prava, u kojem se osuđuje stanje kakvo je u državi postojalo nakon Šestosiječanjske diktature te traži federalno uređenje Jugoslavije.
Novi!!: 7. studenoga i Zagrebačke punktacije · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1850. · Vidi više »
1863.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1863. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1867. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1879. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1884. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1889. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1892. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1913. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1917. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1919. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: 7. studenoga i 1934. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1936. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: 7. studenoga i 1940. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1944. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1956. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 7. studenoga i 1962. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1978. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1980. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1984. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 7. studenoga i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: 7. studenoga i 1997. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 7. studenoga i 2008. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: 7. studenoga i 2016. · Vidi više »
680.
Bez opisa.
Novi!!: 7. studenoga i 680. · Vidi više »
