Brže od pregledniku!
278 odnosi: Agatha Christie, Alexander Roda Roda, Andrija Hebrang (otac), Andrija II., Antika, Antun Pejačević, Arheologija, Arpadovići, Astronom, Atena, Austrija, Autocesta A1, Autocesta A6, Avari, Švedska, Žigmund Luksemburški, Češka, Čemernica (Virovitica), Četvorni kilometar, Četvorni metar, Barča, Beč, Bela IV., Beograd, Bilogora, Bosna i Hercegovina, Crkva, Danska, David Karlović, Dominikanci, Domovinski rat, Donja Bukovica (Nova Bukovica), Draško Zidar, Drava, Državni zavod za statistiku, Drugi svjetski rat, Duhan, Dvorac, Dvorac Pejačević u Virovitici, Folklor, Football Club Internazionale Milano, Fortunat Pintarić, Franjevci, Franjo Fuis, General pukovnik, Geograf, Geologija, Glazba, Glazbenik, Golo Brdo (Virovitica), ..., Grad, Gradec (Zagreb), Gradonačelnik, Grčka, Grof, Hrast, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski narodni preporod, Iliri, Ivan Dečak, Ivan Kreiziger, Ivica Kirin, Jajce, Jan Vlašimsky, Jasenaš, Jasenko Houra, Josip Bösendorfer, Josip Poljak, Jugoslavenska narodna armija, Karate, Kartografija, Književnost, Košarka, Koloman, Komedija, Koprivnica, Korija, Kraljevina Ugarska, Ksaver Šandor Gjalski, Kuglanje, Kultura, Latinski jezik, Lipanj, Listopad, Ljeto, Ljiljana Bunjevac Filipović, Mađarska, Mađarska forinta, Mara Matočec, Marijeta Vidak, Martin Špegelj, Matematičar, Međurječje, Milanovac (Virovitica), Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mirko Daniel Bogdanić, Miroslav Bertoša, Miroslav Feldman, Mlin, Močvara, Mongolsko Carstvo, Naselje, Njemačka, Novinar, Obrazovanje, Operacija Oluja, Operacija Otkos 10, Orgulje, Oružane snage Republike Hrvatske, Osijek, Osmansko Carstvo, Paškal Vjekoslav Cvekan, Papuk, Pejačevići, Petar Preradović, Pisac, Pjesnik, Pjevački zbor, Pjevanje, Plivački klub Virovitica, Požeški sandžak, Podgorje (Virovitica), Podravina, Političar, Poljska, Posjed, Povjesničar, Povrće, Prapovijest, Profesor, Promet, Prva nogometna liga, Prvi svjetski rat, Publicistika, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Renata Pokupić, Renesansa, Rezovačke Krčevine, Rezovac, RK Viro Virovitica, Roko Idžojtić, Rukomet, Rumunjska, Sava, Siječanj, Sjedinjene Američke Države, Skladatelj, Slaveni, Slavistika, Slavonija, Srednji vijek, Starije kameno doba, Stjepan Ivšić, Stolnoteniski športski klub Virovitica, Strip, Sveti Đurađ (Virovitica), Sveti Rok, Tambura, Tenis, Tenor, Terezino Polje, The Voice Hrvatska, Tomislav Maretić, Tona, Trgovište, Trgovina, Trogir, Trst, Turci, Tvornica duhana Rovinj, Ustav Republike Hrvatske, Utvrdno graditeljstvo, Varaždin, Vatra (sastav), Velebit, Velimir Čokljat, Vinko Brešić, Viro tvornica šećera, Virovitičko-podravska županija, Voće, Zagreb, Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu, Zbor narodne garde, Zvonimir Majdak, 1. HŠK Građanski Zagreb, 1234., 1242., 1248., 13. rujna, 13. srpnja, 13. stoljeće, 1429., 1479., 1508., 1552., 1556., 16. kolovoza, 16. studenoga, 1684., 17. rujna, 1730., 1753., 1757., 1774., 1800., 1804., 1819., 1825., 1857., 1869., 1871., 1880., 1883., 1886., 1890., 19. ožujka, 19. stoljeće, 19. veljače, 1900., 1902., 1910., 1913., 1914., 1921., 1924., 1928., 1930., 1931., 1936., 1943., 1944., 1945., 1948., 1952., 1953., 1957., 1961., 1962., 1963., 1968., 1971., 1976., 1977., 1978., 1979., 1980., 1981., 1982., 1984., 1986., 1988., 1990-ih, 1990., 1991., 1993., 1994., 1996., 1998., 20. srpnja, 20. stoljeće, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2008., 2011., 2012., 22. prosinca, 3. veljače, 5. rujna, 6. stoljeće, 7. studenoga, 8. prosinca. Proširite indeks (228 više) »
Agatha Christie
Dame Agatha Mary Clarissa Christie (Torquay, 15. rujna 1890. – Winterbrook House, 12. siječnja 1976.) je britanska spisateljica kriminalističkih romana, a pisala je i ljubavne romane pod pseudonimom Mary Westmacott. Nazivana je i "kraljica krimića", a po njoj se dodjeluje i nagrada Agatha - Nagrada za kriminalistički roman.
Novi!!: Virovitica i Agatha Christie · Vidi više »
Alexander Roda Roda
Alexander Roda Roda (Zdenci, Hrvatska, 1872. – New York, 1945.), pravim imenom Sandor Friedrich Ladislaus Rosenfeld, bio je hrvatsko-austrijski književnik židovskih korijena.
Novi!!: Virovitica i Alexander Roda Roda · Vidi više »
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Novi!!: Virovitica i Andrija Hebrang (otac) · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Virovitica i Andrija II. · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Virovitica i Antika · Vidi više »
Antun Pejačević
Antun grof Pejačević (*Osijek, 4. rujna 1749.; †Virovitica, 25. rujna 1802.), hrvatski plemić, državni dužnosnik, visoki vojni časnik habsburške carske vojske, gospodarstvenik i mecena, pripadnik ugledne i bogate slavonske obitelji Pejačević.
Novi!!: Virovitica i Antun Pejačević · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Virovitica i Arheologija · Vidi više »
Arpadovići
Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.
Novi!!: Virovitica i Arpadovići · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Virovitica i Astronom · Vidi više »
Atena
* Atena (grad), glavni grad Grčke.
Novi!!: Virovitica i Atena · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Virovitica i Austrija · Vidi više »
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama. Nastavak gradnje autoceste prema Dubrovniku je planiran, dijelom u izgradnji i trebao bi biti gotov do 2029. godine. Neki od većih (zahtjevnijih) objekata na autocesti su.
Novi!!: Virovitica i Autocesta A1 · Vidi više »
Autocesta A6
Autocesta A6 ("Goranka") je autocesta u Gorskoj Hrvatskoj koja ide od Bosiljeva prema Rijeci. Povezuje Rijeku s Delnicama i Karlovcem te sa Zagrebom preko A1. Zahtjevniji objekti.
Novi!!: Virovitica i Autocesta A6 · Vidi više »
Avari
Euroazijski Avari (poznati i pod imenom Obri), nomadski narod podrijetlom iz Središnje Azije.
Novi!!: Virovitica i Avari · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Virovitica i Švedska · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Virovitica i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Virovitica i Češka · Vidi više »
Čemernica (Virovitica)
Čemernica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Čemernica (Virovitica) · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Virovitica i Četvorni kilometar · Vidi više »
Četvorni metar
Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.
Novi!!: Virovitica i Četvorni metar · Vidi više »
Barča
BarčaŽivko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br.
Novi!!: Virovitica i Barča · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Virovitica i Beč · Vidi više »
Bela IV.
Bela IV. (mađ. IV. Béla) (Komoransko-ostrogonska županija, Mađarska, 29. studenoga 1206. – kraj Budima, 3. svibnja 1270.), hrvatsko-ugarski kralj (1235. – 1270.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Virovitica i Bela IV. · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Virovitica i Beograd · Vidi više »
Bilogora
Bilogora, znana i kao Bilo-gora, Bilo-gorje ili povijesnoga naziva Međurečka gora (mađarski: Bilo-hegység) nisko je prostrano gorje i mikroregija u sjevernoj Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Bilogora · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Virovitica i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Virovitica i Crkva · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Virovitica i Danska · Vidi više »
David Karlović
David Karlović (Virovitica, 14. srpnja 1885. Zürich, 10. prosinca 1946), hrvatski ekonomist, matematičar, dužnosnik NDH, politički emigrant, Hrvatska enciklopedija LZMK.
Novi!!: Virovitica i David Karlović · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Virovitica i Dominikanci · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Virovitica i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Bukovica (Nova Bukovica)
Donja Bukovica je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Nova Bukovica, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Donja Bukovica (Nova Bukovica) · Vidi više »
Draško Zidar
Draško Zidar (Virovitica, 1961.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Virovitica i Draško Zidar · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Virovitica i Drava · Vidi više »
Državni zavod za statistiku
Državni zavod za statistiku (DZS) je hrvatski državni statistički zavod.
Novi!!: Virovitica i Državni zavod za statistiku · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Virovitica i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Duhan
Duhan (lat. Nicotiana) rod je biljaka iz porodice Solanaceae kojoj, uz još neke, također pripadaju rajčica i krumpir.
Novi!!: Virovitica i Duhan · Vidi više »
Dvorac
Dvorac Trakošćan engleskoj grofoviji Berkshire Dvorac označava povijesnu građevinu stambene i obrambene funkcije i bogatije arhitektonske koncepcije, u kojoj su boravili vladari, pripradnici plemstva, odnosno u imućniji posjednici.
Novi!!: Virovitica i Dvorac · Vidi više »
Dvorac Pejačević u Virovitici
Dvorac Pejačević je barokno-klasicistička građevina u Virovitici.
Novi!!: Virovitica i Dvorac Pejačević u Virovitici · Vidi više »
Folklor
narodnim nošnjama, tzv. zlatarama Folklor je naziv za različite aspekte tradicije kulture, najčešće uobičajen u značenju zajedničkog imena za tradicijske oblike književnosti, glazbe, plesova, dramskog i likovnog stvaranja.
Novi!!: Virovitica i Folklor · Vidi više »
Football Club Internazionale Milano
FC Internazionale Milano, često nazivan Internazionale ili jednostavno Inter je profesionalni nogometni talijanski klub sa sjedištem u Milanu.
Novi!!: Virovitica i Football Club Internazionale Milano · Vidi više »
Fortunat Pintarić
:Spomen-ploča Fortunatu Pintariću u Čakovcu Fortunat Pintarić (Čakovec, 3. ožujka 1798. – Koprivnica, noć 24. na 25. veljače 1867.), hrvatski skladatelj i orguljaš.
Novi!!: Virovitica i Fortunat Pintarić · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Virovitica i Franjevci · Vidi više »
Franjo Fuis
Franjo Fuis (1908. – 10. listopada 1943.) bio je novinar i pisac.
Novi!!: Virovitica i Franjo Fuis · Vidi više »
General pukovnik
General pukovnik (general pukovnica) je generalski čin u mnogim vojskama.
Novi!!: Virovitica i General pukovnik · Vidi više »
Geograf
Europi u vremenu njihova nastanka (1668. – 1669.) Geograf (ili zemljopisac; termin koji je u uporabi u hrvatskom jeziku skoro 130 godina) je znanstvenik čije je područje proučavanja geografija, znanost o Zemljinoj prirodnoj okolini i ljudskom staništu.
Novi!!: Virovitica i Geograf · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Virovitica i Geologija · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Virovitica i Glazba · Vidi više »
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Novi!!: Virovitica i Glazbenik · Vidi više »
Golo Brdo (Virovitica)
Golo Brdo je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Golo Brdo (Virovitica) · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Virovitica i Grad · Vidi više »
Gradec (Zagreb)
Gornji grad. Pogled s Kule Lotrščak. Gradec ili Grič je naziv za stari dio grada Zagreba na obronku Medvednice iz kojeg je, zajedno s Kaptolom, nastao današnji Zagreb.
Novi!!: Virovitica i Gradec (Zagreb) · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Virovitica i Gradonačelnik · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Virovitica i Grčka · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Virovitica i Grof · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Virovitica i Hrast · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Virovitica i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Virovitica i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Virovitica i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Virovitica i Iliri · Vidi više »
Ivan Dečak
Ivan Dečak (Virovitica, 20. listopada 1979.), hrvatski je pjevač, skladatelj i tekstopisac grupe Vatra.
Novi!!: Virovitica i Ivan Dečak · Vidi više »
Ivan Kreiziger
Ivan Kreiziger, (Virovitica, 11. rujna 1908. – Zagreb, 4. siječnja 1977.) bio je hrvatski geodet, kartograf i ekonomist.
Novi!!: Virovitica i Ivan Kreiziger · Vidi više »
Ivica Kirin
Ivica Kirin (Virovitica, 14. lipnja 1970.), hrvatski političar, aktualni gradonačelnik Virovitice, bivši ministar unutarnjih poslova u Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Virovitica i Ivica Kirin · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Virovitica i Jajce · Vidi više »
Jan Vlašimsky
Jan Vlašimsky (Všeň, Češka, 22. svibnja 1861. – Virovitica, 13. travnja 1942.), hrvatski skladatelj, zborovođa i učitelj glazbe češkog porijekla.
Novi!!: Virovitica i Jan Vlašimsky · Vidi više »
Jasenaš
Jasenaš je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Jasenaš · Vidi više »
Jasenko Houra
Jasenko Houra (Virovitica, 3. lipnja 1960.), hrvatski glazbenik"Gitarist Prljavog Kazališta govori o dugogodišnjoj karijeri u grupi, utjecaju njegovih humornih čeških gena...U cijeloj mojoj karijeri govorim o socijali i sada sam se htio igrati, zbog svojeg češkog podrijetla...Ne pripadam ni jednoj struji, takva mi je češka genetika."--> najpoznatiji kao gitarist i pjevač hrvatskog rock sastava Prljavo kazalište.
Novi!!: Virovitica i Jasenko Houra · Vidi više »
Josip Bösendorfer
Josip Bösendorfer (čitaj: Bezendorfer) (Lukač kod Virovitice, 30. I. 1876. - Osijek, 6. VI. 1957), hrvatski povjesničar.
Novi!!: Virovitica i Josip Bösendorfer · Vidi više »
Josip Poljak
Josip Poljak (Orahovica 1882. – Zagreb, 1962.), bio je hrvatski geolog, speleolog, znanstvenik, planinar.
Novi!!: Virovitica i Josip Poljak · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Virovitica i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Karate
Karate (jap. 空手), japanska borilačka vještina koja koristi sve dijelove tijela u svrhu samoobrane.
Novi!!: Virovitica i Karate · Vidi više »
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Novi!!: Virovitica i Kartografija · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Virovitica i Književnost · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Virovitica i Košarka · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i Koloman · Vidi više »
Komedija
Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.
Novi!!: Virovitica i Komedija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: Virovitica i Koprivnica · Vidi više »
Korija
Korija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Korija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Virovitica i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Novi!!: Virovitica i Ksaver Šandor Gjalski · Vidi više »
Kuglanje
Kuglanje Kuglanje je športska grana u kojoj se koristi kugla za pogađanje čunjeva, sa svrhom srušiti što više.
Novi!!: Virovitica i Kuglanje · Vidi više »
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Novi!!: Virovitica i Kultura · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Virovitica i Latinski jezik · Vidi više »
Lipanj
Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Virovitica i Lipanj · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Virovitica i Listopad · Vidi više »
Ljeto
Kupalište ljeti Ljeto je jedno od četiri godišnja doba i najtoplije je od njih.
Novi!!: Virovitica i Ljeto · Vidi više »
Ljiljana Bunjevac Filipović
Ljiljana Bunjevac Filipović (Virovitica, 7. prosinca 1958.), hrvatska televizijska novinarka i redateljica i scenaristica dokumentarnih filmova.
Novi!!: Virovitica i Ljiljana Bunjevac Filipović · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Virovitica i Mađarska · Vidi više »
Mađarska forinta
Mađarska forinta, službena je valuta Mađarske.
Novi!!: Virovitica i Mađarska forinta · Vidi više »
Mara Matočec
Mara Matočec (Drnje, 12. rujna 1885. – Korija, 8. svibnja 1967.) bila je seljačka spisateljica, pjesnikinja, dramatičarka i političarka.
Novi!!: Virovitica i Mara Matočec · Vidi više »
Marijeta Vidak
Marijeta Vidak (Virovitica, 14. kolovoza 1992.), hrvatska rukometašica, članica francuskog rukometnog kluba Fleury Loiret HB.
Novi!!: Virovitica i Marijeta Vidak · Vidi više »
Martin Špegelj
Martin Špegelj (Stari Gradac, 11. studenog 1927. – Zagreb, 11. svibnja 2014.), hrvatski partizan, general JNA s visokim funkcijama, zatim kratko drugi ministar obrane Republike Hrvatske (do kompromitiranja tzv. Špegeljevim vrpcama po kojima je ostao zapamćen).
Novi!!: Virovitica i Martin Špegelj · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Virovitica i Matematičar · Vidi više »
Međurječje
Međurječje (Međuriječje) je naseljeno mjesto u općini Čajniču, Republika Srpska, BiH.
Novi!!: Virovitica i Međurječje · Vidi više »
Milanovac (Virovitica)
Milanovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Milanovac (Virovitica) · Vidi više »
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Novi!!: Virovitica i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Mirko Daniel Bogdanić
Mirko Danijel Bogdanić, matematičar, astronom, geodet Mirko Danijel Bogdanić, (Virovitica, 5. studenog 1760. – Budim, 31. siječnja 1802.), bio je hrvatski znanstvenik.
Novi!!: Virovitica i Mirko Daniel Bogdanić · Vidi više »
Miroslav Bertoša
Miroslav Bertoša (Beograd, 17. svibnja 1938. - Pula, 24. kolovoza 2023. Pristupljeno 1. rujna 2023.), hrvatski povjesničar, enciklopedist, urednik, kolumnist i polemičar, javni djelatnik, diplomat, jedno od najznačajnijih imena suvremene hrvatske historiografije.
Novi!!: Virovitica i Miroslav Bertoša · Vidi više »
Miroslav Feldman
Miroslav Feldman (Virovitica, 28. prosinca 1899. – Zagreb, 30. svibnja 1976.), hrvatski književnik, liječnik i pjesnik.
Novi!!: Virovitica i Miroslav Feldman · Vidi više »
Mlin
Majerovo vrilo. Gacke. Moderno kompjutorizirano mlinsko postrojenje za mljevenje žitarica. Koritasti mlin ili holender. Starinjski koritasti mlin ili holender. Moderni koritasti mlin ili holender. Mlin (iz latinskog molina ili molere: mljeti) je stroj za usitnjivanje čvrstoga materijala; također pogon ili poduzeće za mljevenje i proizvodnju brašna i drugih proizvoda od žitarica.
Novi!!: Virovitica i Mlin · Vidi više »
Močvara
Litvi Močvare su plitke vode stajaćice, odnosno tlo natopljeno najčešće slatkom vodom, koje se odlikuje niskom pH vrijednošću (odnosno kiselošću) i bioraznolikošću staništa za mnoge biljne i životinjske vrste, kao što su vodozemci, ribe, ptice, kukci, gmazovi i sisavci.
Novi!!: Virovitica i Močvara · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Virovitica i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Naselje
Novom Meksiku Naselje, ljudska naseobina, antropogeografska teritorijalna jedinica, čija je osnovna podjela na: Već prema drugim fenomenima, tip naselja može biti uvjetovan i nacionalnom posebnošću, stanjem privrednog razvoja kao i prirodnim bogatstvima.
Novi!!: Virovitica i Naselje · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Virovitica i Njemačka · Vidi više »
Novinar
Ruski predsjednik Vladimir Putin s novinarima Novinar ili novinarka je naziv za osobu koja se bavi novinarstvom, prikupljanjem informacija o tekućim događajima, aktualnim temama, osobama i iste objavljuje u tiskanim, televizijskim, radijskim i elektroničkim medijima.
Novi!!: Virovitica i Novinar · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Virovitica i Obrazovanje · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Virovitica i Operacija Oluja · Vidi više »
Operacija Otkos 10
Operacija Otkos 10 bila je jedna od prvih oslobodilačkih operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.
Novi!!: Virovitica i Operacija Otkos 10 · Vidi više »
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Novi!!: Virovitica i Orgulje · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Virovitica i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Virovitica i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paškal Vjekoslav Cvekan
Paškal Vjekoslav Cvekan (Ferdinandovac, 25. svibnja 1913. – Virovitica, 25. studenog 1998.), hrvatski propovjednik, pisac, vjeroučitelj, povjesničar i konzervator.
Novi!!: Virovitica i Paškal Vjekoslav Cvekan · Vidi više »
Papuk
Papuk je planina u istočnoj Hrvatskoj, na sjevernoj i sjeverozapadnoj granici Požeške kotline.
Novi!!: Virovitica i Papuk · Vidi više »
Pejačevići
Obitelj Pejačević (mađarski: Pejácsevich i Pejácsevics, bugarski: Пеячевичи) je hrvatska plemićka obitelj koja je imala značajnu ulogu u političkom, društvenom, gospodarstvenom i kulturnom životu Hrvatske tijekom 18., 19. i početkom 20. stoljeća, a posebno je dala svoj obol razvitku Slavonije i imala istaknuto mjesto u njenoj povijesti.
Novi!!: Virovitica i Pejačevići · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Virovitica i Petar Preradović · Vidi više »
Pisac
pisaćem stroju, 1939. godine Pisac je osoba koja se profesionalno ili amaterski bavi pisanjem.
Novi!!: Virovitica i Pisac · Vidi više »
Pjesnik
Hada. Trubaduri u Berlinu (prikaz iz 14. stoljeća). Marku Maruliću u središtu Zagreba. Pjesnik (grč. ποιητής, lat. poeta) je osoba koja piše ili sklada poeziju odnosno pjesme.
Novi!!: Virovitica i Pjesnik · Vidi više »
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Novi!!: Virovitica i Pjevački zbor · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Virovitica i Pjevanje · Vidi više »
Plivački klub Virovitica
Muška ekipa PK Virovitica Plivački klub Virovitica osnovan je 1998. godine na inicijativu Športskog saveza Virovitičko-podravske županije - gospodina Holera i nekoliko entuzijasta.
Novi!!: Virovitica i Plivački klub Virovitica · Vidi više »
Požeški sandžak
Požeški sandžak bila je upravna jedinica u Osmanskom Carstvu, stvorena nakon što su osmanske snage pri jednom valu osvajanja osvajanja istočne Hrvatske osvojili Požegu i obranili osvojeni prostor između Drave i Save 1537. godine.
Novi!!: Virovitica i Požeški sandžak · Vidi više »
Podgorje (Virovitica)
Podgorje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Podgorje (Virovitica) · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Virovitica i Podravina · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Virovitica i Političar · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Virovitica i Poljska · Vidi više »
Posjed
Posjed je faktičko stanje zaštićeno pravom, tj.
Novi!!: Virovitica i Posjed · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Virovitica i Povjesničar · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Virovitica i Povrće · Vidi više »
Prapovijest
Prapovijest je najduže razdoblje u prošlosti čovječanstva.
Novi!!: Virovitica i Prapovijest · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Virovitica i Profesor · Vidi više »
Promet
Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prijevozom robe i ljudi te prijenosom informacija s jednog mjesta na drugo.
Novi!!: Virovitica i Promet · Vidi više »
Prva nogometna liga
Prva nogometna liga, službenog naziva SuperSport Prva NL, hrvatska je nogometna liga drugog stupnja.
Novi!!: Virovitica i Prva nogometna liga · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Virovitica i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Publicistika
Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.
Novi!!: Virovitica i Publicistika · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Virovitica i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Renata Pokupić
Renata Pokupić (Virovitica, 24. srpnja 1972.) hrvatska je operna pjevačica (mezzosopranistica) s istaknutom međunarodnom karijerom.
Novi!!: Virovitica i Renata Pokupić · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Virovitica i Renesansa · Vidi više »
Rezovačke Krčevine
Rezovačke Krčevine je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Rezovačke Krčevine · Vidi više »
Rezovac
Rezovac je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Rezovac · Vidi više »
RK Viro Virovitica
Rukometni klub "Viro" Virovitica muški je rukometni klub iz Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i RK Viro Virovitica · Vidi više »
Roko Idžojtić
Roko Idžojtić (Virovitica, 26. rujan 1976.), hrvatski autor stripa i profesor likovne kulture.
Novi!!: Virovitica i Roko Idžojtić · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Virovitica i Rukomet · Vidi više »
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Novi!!: Virovitica i Rumunjska · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Sava · Vidi više »
Siječanj
Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Virovitica i Siječanj · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Virovitica i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Virovitica i Skladatelj · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Virovitica i Slaveni · Vidi više »
Slavistika
Slavistika je znanost o slavenskim jezicima, književnosti, i u širem smislu o kulturi na tim jezicima.
Novi!!: Virovitica i Slavistika · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Slavonija · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Virovitica i Srednji vijek · Vidi više »
Starije kameno doba
Starije kameno doba ili paleolitik je razdoblje u kojem se pojavljuje čovjek i nastaju najstarije kulture, otprije 2 500 000 pr.
Novi!!: Virovitica i Starije kameno doba · Vidi više »
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Novi!!: Virovitica i Stjepan Ivšić · Vidi više »
Stolnoteniski športski klub Virovitica
Stolnoteniski športski klub Virovitica osnovan je 1975. godine u Virovitici.
Novi!!: Virovitica i Stolnoteniski športski klub Virovitica · Vidi više »
Strip
''Yellow kid'' iz studenog 1896. god. je bio prvi strip s tekstom u balonima. Strip je kronološki slijed slika međusobno povezanih radnjom.
Novi!!: Virovitica i Strip · Vidi više »
Sveti Đurađ (Virovitica)
Sveti Đurađ je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Virovitice, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Sveti Đurađ (Virovitica) · Vidi više »
Sveti Rok
Grob svetog Roka, Venecija. Sveti Rok Sveti Rok (fr. Saint Roch, lat. Rochus, okcit. Saint Roch; Montpellier, oko 1348. – Voghera, 15./16. kolovoza 1376./1379.) ili Roko (tal. San Rocco), također i Rok(o) iz Montpelliera (fr. Roch de Montpellier, tal. Rocco di Montpellier), svetac je Katoličke Crkve, hodočasnik, dobrotvor, zaštitnik od zaraznih bolesti (kuge, kolere i inih), zaštitnik hodočasnika, kirurga, dermatologa i ljekarnika.
Novi!!: Virovitica i Sveti Rok · Vidi više »
Tambura
Tambura (često korištena umanjenica je tamburica) je tradicijsko narodno trzalačko žičano glazbalo.
Novi!!: Virovitica i Tambura · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Virovitica i Tenis · Vidi više »
Tenor
Tenor je najviši muški glas u modalnom registru, tj.
Novi!!: Virovitica i Tenor · Vidi više »
Terezino Polje
Terezino Polje je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Lukač, Virovitičko-podravska županija.
Novi!!: Virovitica i Terezino Polje · Vidi više »
The Voice Hrvatska
The Voice Hrvatska (ranije: The Voice - Najljepši glas Hrvatske) hrvatska je inačica natjecateljskog pjevačkog showa.
Novi!!: Virovitica i The Voice Hrvatska · Vidi više »
Tomislav Maretić
Tomislav Maretić (Virovitica, 13. prosinca 1854. – Zagreb, 15. siječnja 1938.), hrvatski jezikoslovac i leksikograf, član plemićke obitelji Maretić.
Novi!!: Virovitica i Tomislav Maretić · Vidi više »
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Novi!!: Virovitica i Tona · Vidi više »
Trgovište
Trgovište je naziv za grad s tržišnim pravima.
Novi!!: Virovitica i Trgovište · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Virovitica i Trgovina · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Virovitica i Trogir · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Virovitica i Trst · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Virovitica i Turci · Vidi više »
Tvornica duhana Rovinj
TDR (Tvornica duhana Rovinj) je najveći proizvođač cigareta u regiji Jugoistočne Europe i jedini domaći proizvođač u Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Tvornica duhana Rovinj · Vidi više »
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Novi!!: Virovitica i Ustav Republike Hrvatske · Vidi više »
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Novi!!: Virovitica i Utvrdno graditeljstvo · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Varaždin · Vidi više »
Vatra (sastav)
Vatra je virovitički rock, pop sastav koji je osnovan 1999. godine.
Novi!!: Virovitica i Vatra (sastav) · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Velebit · Vidi više »
Velimir Čokljat
Velimir Čokljat (Virovitica, 29. listopada 1958.) je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Virovitica i Velimir Čokljat · Vidi više »
Vinko Brešić
Vinko Brešić (Grgurići pokraj Livna, BiH, 1952.), hrvatski je književni povjesničar i sveučilišni profesor.
Novi!!: Virovitica i Vinko Brešić · Vidi više »
Viro tvornica šećera
Viro tvornica šećera je hrvatska šećerana sa sjedištem u Virovitici.
Novi!!: Virovitica i Viro tvornica šećera · Vidi više »
Virovitičko-podravska županija
Virovitičko-podravska županija je županija u Hrvatskoj.
Novi!!: Virovitica i Virovitičko-podravska županija · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Virovitica i Voće · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Virovitica i Zagreb · Vidi više »
Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu
Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu je društvo koje okuplja Virovitičane koji žive u Zagrebu.
Novi!!: Virovitica i Zavičajno društvo Virovitičana u Zagrebu · Vidi više »
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Novi!!: Virovitica i Zbor narodne garde · Vidi više »
Zvonimir Majdak
Zvonimir Majdak (Zrinska kod Grubišnog Polja, 26. siječnja 1938. – Zagreb, 20. srpnja, 2017.), bio je hrvatski književnik, smatra se za najplodnijeg pisca proze u trapericama.
Novi!!: Virovitica i Zvonimir Majdak · Vidi više »
1. HŠK Građanski Zagreb
Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.
Novi!!: Virovitica i 1. HŠK Građanski Zagreb · Vidi više »
1234.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1234. · Vidi više »
1242.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1242. · Vidi više »
1248.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1248. · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Virovitica i 13. rujna · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Virovitica i 13. srpnja · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 13. stoljeće · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1429. · Vidi više »
1479.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1479. · Vidi više »
1508.
1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Virovitica i 1508. · Vidi više »
1552.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1552. · Vidi više »
1556.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1556. · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Virovitica i 16. kolovoza · Vidi više »
16. studenoga
16.
Novi!!: Virovitica i 16. studenoga · Vidi više »
1684.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1684. · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Virovitica i 17. rujna · Vidi više »
1730.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1730. · Vidi više »
1753.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1753. · Vidi više »
1757.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1757. · Vidi više »
1774.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1774. · Vidi više »
1800.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1800. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1804. · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1819. · Vidi više »
1825.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1825. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1857. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1869. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1871. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1880. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1883. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1886. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1890. · Vidi više »
19. ožujka
19.
Novi!!: Virovitica i 19. ožujka · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 19. stoljeće · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Virovitica i 19. veljače · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Virovitica i 1900. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1902. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1910. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1913. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Virovitica i 1914. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1924. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Virovitica i 1928. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1931. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1936. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1948. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1953. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1957. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1961. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Virovitica i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1963. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1971. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1984. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1988. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1990-ih · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Virovitica i 1998. · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Virovitica i 20. srpnja · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 20. stoljeće · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Virovitica i 2000. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Virovitica i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Virovitica i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Virovitica i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Virovitica i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Virovitica i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Virovitica i 2006. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Virovitica i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Virovitica i 2012. · Vidi više »
22. prosinca
22.
Novi!!: Virovitica i 22. prosinca · Vidi više »
3. veljače
3.
Novi!!: Virovitica i 3. veljače · Vidi više »
5. rujna
5.
Novi!!: Virovitica i 5. rujna · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Virovitica i 6. stoljeće · Vidi više »
7. studenoga
7.
Novi!!: Virovitica i 7. studenoga · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Virovitica i 8. prosinca · Vidi više »
