Brže od pregledniku!
106 odnosi: Anthophila, Đakovačko-osječka nadbiskupija, Đakovo, Česi, Barča, Belišće, Bobovec, Bosna i Hercegovina, Crkva, Crnogorci, Domaća ovca, Domaće govedo, Domaći konj, Drava, Drugi svjetski rat, Gat, Grab, Grad, Hrast, Hrvati, Hrvatska, Hrvatsko zagorje, Ivan Kukuljević Sakcinski, Josip Hamm, Jugoslaveni, Katoličanstvo, Kršćanstvo, Lika, Lipa (biljni rod), Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Makedonci, Matija Ljubek, Mohač, Musliman, Nard, Nijemci, NK Podravac Bistrinci, Osijek, Osječko-baranjska županija, Osnovna škola, Pečuh, Perad, Podravina, Poljoprivreda, Pravoslavlje, Proštenje, Ribolov, Romi, ..., Rumunji, Slavonija, Slavonija i Baranja, Slovaci, Smuđ, Som, Srbi, Stadion, Stjepan Prvomučenik, Sveta Ana, Sveti Josip, Svinja, Turska, Valpovština, Valpovo, Vatrogasci, Vlasi, Voćnjak, Vrbe, Zagora, Zemljopisno područje, 1038., 12. prosinca, 1328., 1428., 1470., 1481., 1718., 1737., 1797., 18. stoljeće, 1813., 1838., 1848., 1857., 1880., 19. stoljeće, 1904., 1910., 1921., 1924., 1926., 1934., 1944., 1945., 1979., 1981., 1987., 1991., 1996., 1997., 2. ŽNL Osječko-baranjska, 20. kolovoza, 2001., 26. srpnja, 997.. Proširite indeks (56 više) »
Anthophila
Anthophila (pčele) je kladus – grupa oblika života koja se sastoji od zajedničkog pretka i svih njegovih potomaka i predstavlja jedinstvenu granu na stablu života – u kojem je 20.000 poznatih vrsta pčela razvrstanih u sedam porodica, od kojih je najveća Apidae.
Novi!!: Bistrinci i Anthophila · Vidi više »
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Đakovačko-osječka nadbiskupija, do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija (punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija), nadbiskupija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bistrinci i Đakovačko-osječka nadbiskupija · Vidi više »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Bistrinci i Đakovo · Vidi više »
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Novi!!: Bistrinci i Česi · Vidi više »
Barča
BarčaŽivko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj // Folia onomastica Croatica, br.
Novi!!: Bistrinci i Barča · Vidi više »
Belišće
Belišće je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Bistrinci i Belišće · Vidi više »
Bobovec
Dvorac obitelji Šomšić. BobovecSanja Vulić: O govorima Hrvata u Mađarskoj, Podravina.net, objavljeno 9.
Novi!!: Bistrinci i Bobovec · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bistrinci i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Bistrinci i Crkva · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Bistrinci i Crnogorci · Vidi više »
Domaća ovca
Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.
Novi!!: Bistrinci i Domaća ovca · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Bistrinci i Domaće govedo · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Bistrinci i Domaći konj · Vidi više »
Drava
Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.
Novi!!: Bistrinci i Drava · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Bistrinci i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Gat
Gat je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Belišća.
Novi!!: Bistrinci i Gat · Vidi više »
Grab
Grab (lat. Carpinus), rod korisnog, uresnog drveća iz porodice Betulaceae.
Novi!!: Bistrinci i Grab · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Bistrinci i Grad · Vidi više »
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Novi!!: Bistrinci i Hrast · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bistrinci i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Bistrinci i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Bistrinci i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Josip Hamm
Grob Josipa Hamma na Mirogoju. Josip Hamm (Gat kraj Valpova, 3. prosinca 1905. – Beč, 23. studenog 1986.), hrvatski slavist.
Novi!!: Bistrinci i Josip Hamm · Vidi više »
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Novi!!: Bistrinci i Jugoslaveni · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Bistrinci i Katoličanstvo · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Bistrinci i Kršćanstvo · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Bistrinci i Lika · Vidi više »
Lipa (biljni rod)
Lipa (lat.: Tilia) biljni rod iz porodice sljezovki kojemu pripada 42 vrsta drveća čija stabla dosežu visinu od 25 do 30 metara, a starost i do nekoliko stotina godina.
Novi!!: Bistrinci i Lipa (biljni rod) · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Bistrinci i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Bistrinci i Mađarska · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Bistrinci i Mađarski jezik · Vidi više »
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Novi!!: Bistrinci i Makedonci · Vidi više »
Matija Ljubek
Grob Matije Ljubeka na Mirogoju Matija Ljubek (Belišće, 22. studenog, 1953. – Valpovo, 11. listopada 2000.) bio je hrvatski kanuist.
Novi!!: Bistrinci i Matija Ljubek · Vidi više »
Mohač
Mohač (mađ. Mohács, njem. Mohatsch, srp. Мохач, tur. Mohaç), grad na desnoj obali Dunava u južnoj Mađarskoj (Baranja).
Novi!!: Bistrinci i Mohač · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Bistrinci i Musliman · Vidi više »
Nard
Nard je naselje u Hrvatskoj, regiji Slavoniji u Osječko-baranjskoj županiji i nalazi se u sastavu grada Valpova.
Novi!!: Bistrinci i Nard · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Bistrinci i Nijemci · Vidi više »
NK Podravac Bistrinci
NK Podravac je nogometni klub iz Bistrinaca, naselja u sastavu grada Belišća u Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Bistrinci i NK Podravac Bistrinci · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bistrinci i Osijek · Vidi više »
Osječko-baranjska županija
Osječko-baranjska županija je jedna od dvadeset hrvatskih županija, smještena je na istoku Hrvatske.
Novi!!: Bistrinci i Osječko-baranjska županija · Vidi više »
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Novi!!: Bistrinci i Osnovna škola · Vidi više »
Pečuh
Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.
Novi!!: Bistrinci i Pečuh · Vidi više »
Perad
Patke su vrsta peradi Trgovac peradi Perad (Galloanserae) je nadred domaćih ptica koje ljudi drže u cilju skupljanja jaja, ili ubijanja zbog mesa i/ili pera.
Novi!!: Bistrinci i Perad · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Bistrinci i Podravina · Vidi više »
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Novi!!: Bistrinci i Poljoprivreda · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bistrinci i Pravoslavlje · Vidi više »
Proštenje
Moravaskoj Slovačkoj (Češka) Proštenje je misno slavlje vezano za crkvu i crkvene blagdane, može se definirati kao okupljanje puka uz crkvenu proslavu ili procesiju.
Novi!!: Bistrinci i Proštenje · Vidi više »
Ribolov
Bakarcu. Ribarski brod Sejšelski ribar s ulovom Ribari u Bangladešu Kineski ribar hvata ribu uz pomoć ptica kormorana. Ribolov je aktivnost lova riba.
Novi!!: Bistrinci i Ribolov · Vidi više »
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Bistrinci i Romi · Vidi više »
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Novi!!: Bistrinci i Rumunji · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bistrinci i Slavonija · Vidi više »
Slavonija i Baranja
Slavonija (tamnoplavo) i Baranja iznad nje Slavonija i Baranja, istočni dio Hrvatske koji obuhvaća Slavoniju i Baranju.
Novi!!: Bistrinci i Slavonija i Baranja · Vidi više »
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Novi!!: Bistrinci i Slovaci · Vidi više »
Smuđ
Smuđ, Sander lucioperca. Smuđ (Sander lucioperca; sinonim: Stizostedion lucioperca) je riba iz porodice Percidae.
Novi!!: Bistrinci i Smuđ · Vidi više »
Som
Som (Silurus glanis) je riba iz porodice Siluridae.
Novi!!: Bistrinci i Som · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Bistrinci i Srbi · Vidi više »
Stadion
Santiago Bernabéu u Madridu. Stadion je građevina ili mjesto predviđeno za održavanje sportskih ili glazbenih priredba: sastoji se od borilišta ili pozornice, koji mogu biti djelomično ili potpuno okruženi strukturama koje omogućuju posjetiteljima da (stojeći ili sjedeći) promatraju priredbu.
Novi!!: Bistrinci i Stadion · Vidi više »
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Novi!!: Bistrinci i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »
Sveta Ana
Sveta Ana je kršćanska svetica, majka Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Bistrinci i Sveta Ana · Vidi više »
Sveti Josip
Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.
Novi!!: Bistrinci i Sveti Josip · Vidi više »
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Novi!!: Bistrinci i Svinja · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Bistrinci i Turska · Vidi više »
Valpovština
Valpovština je područje oko Valpova nalazi se u istočnom dijelu Slavonije.
Novi!!: Bistrinci i Valpovština · Vidi više »
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Bistrinci i Valpovo · Vidi više »
Vatrogasci
S obuke hrvatskih vatrogasaca u Malezijskoj vatrogasnoj akademiji, 2006. Vatrogasac je osoba koja je obučena za gašenje požara, sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, spašavanja ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanja tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavljanja drugih poslova u ekološkim i inim nesrećama.
Novi!!: Bistrinci i Vatrogasci · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Bistrinci i Vlasi · Vidi više »
Voćnjak
Voćnjak blizu Tübingena Voćnjak Švapskoj Juri Voćnjak je tradicionalni oblik voćarstva.
Novi!!: Bistrinci i Voćnjak · Vidi više »
Vrbe
Vrbe (lat. Salix) su rod bjelogoričnog drveća i grmlja iz porodice Salicaceae (vrbovke).
Novi!!: Bistrinci i Vrbe · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Bistrinci i Zagora · Vidi više »
Zemljopisno područje
Jedan od prikaza hrvatskih pokrajina (krajeva/makroregija):Središnja Hrvatska, Istočna Hrvatska, Planinska Hrvatska, Sjeverna hrvatska obala, Južna hrvatska obala. Zemljopisno područje ili zemljopisna regija (od engleskog izraza geographical region ili talijanskog Regione) je naziv koji može označavati prirodno-zemljopisno područje (s obzirom na tlo, klimu, vegetaciju, ekologiju i dr.) ili društveno-zemljopisno područje (s obzirom na gospodarstvo, naselja, stanovništvo...). Naziv se najčešće koristi za područje koje je manje-više jasno razgraničeno svojim prirodnim obilježjima (granice koje mogu biti rijeke, planine,...) i koje ima posebnosti vezane s kulturom ili poviješću određenog kraja.
Novi!!: Bistrinci i Zemljopisno područje · Vidi više »
1038.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1038. · Vidi više »
12. prosinca
12.
Novi!!: Bistrinci i 12. prosinca · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1328. · Vidi više »
1428.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1428. · Vidi više »
1470.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1470. · Vidi više »
1481.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1481. · Vidi više »
1718.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1718. · Vidi više »
1737.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1737. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1797. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 18. stoljeće · Vidi više »
1813.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1813. · Vidi više »
1838.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1838. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1848. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1857. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1880. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 19. stoljeće · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1904. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1910. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1924. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1926. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Bistrinci i 1934. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1945. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1979. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1981. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1987. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1991. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Bistrinci i 1997. · Vidi više »
2. ŽNL Osječko-baranjska
2.
Novi!!: Bistrinci i 2. ŽNL Osječko-baranjska · Vidi više »
20. kolovoza
20.
Novi!!: Bistrinci i 20. kolovoza · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Bistrinci i 2001. · Vidi više »
26. srpnja
26.
Novi!!: Bistrinci i 26. srpnja · Vidi više »
997.
Bez opisa.
Novi!!: Bistrinci i 997. · Vidi više »
