Brže od pregledniku!
108 odnosi: Antika, Antun Kukuljević Sakcinski, Arheološki muzej u Zagrebu, Arheologija, Arhivistika, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, Štrigova, Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950, Bachov apsolutizam, Beč, Beograd, Bibliografija, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bitka kod Siska, Bosna, Bribir (Vinodol), Cenzura, Dalmacija, Družtvo za povestnicu jugoslavensku, Duško Kečkemet, Grgo Martić, Historiografija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska pošta, Hrvatska povijest, Hrvatska revija, Hrvatska znanstvena bibliografija, Hrvatski biografski leksikon, Hrvatski državni arhiv, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko slovo, Hrvatsko zagorje, Ilirski pokret, Istra, Josip Jelačić, Klasična gimnazija u Zagrebu, Književnost, Knjižnice grada Zagreba, Krems an der Donau, Kukuljević Sakcinski, Latinski jezik, Leksikon, Ljudevit Gaj, Ludbreg, Mađarizacija, Matica hrvatska, ..., Međimurska županija, Milano, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Mirogoj, Njemački jezik, Pietro Kandler, Političar, Povijest, Povjesničar, Prag, Prozor-Rama, Rudolf Valdec, Slavenski kongres, Slobodna Dalmacija, Srbi, Sveti Križ Začretje, TV kalendar, Varaždin, Varaždinske Toplice, Vicko Andrić, Vijenac (časopis), Vlatka Vukelić, Vugrišinec, Zagreb, Zrinjevac, 1. kolovoza, 13. stoljeće, 1809., 1816., 1831., 1833., 1837., 1839., 1840., 1841., 1843., 1845., 1847., 1848., 1850., 1860., 1861., 1867., 1873., 1874., 1879., 1886., 1889., 19. stoljeće, 1911., 1968., 1993., 1997., 2. svibnja, 2016., 21. lipnja, 29. svibnja, 5. lipnja. Proširite indeks (58 više) »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Antika · Vidi više »
Antun Kukuljević Sakcinski
Antun Kukuljević Sakcinski (1776. – 1851.) je bio hrvatski političar i prosvjetni dužnosnik.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Antun Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Arheološki muzej u Zagrebu
Antička zbirka Arheološki muzej u Zagrebu samostalno djeluje od 1939. godine, do tada je djelovao u sastavu Narodnog muzeja.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Arheološki muzej u Zagrebu · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Arheologija · Vidi više »
Arhivistika
Arhivistika je znanost koja se bavi proučavanjem principa i metoda zaštite arhivske građe radi njenog korištenja kao izvora za povijest, ostale znanosti i općedruštvene potrebe.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Arhivistika · Vidi više »
Arkiv za povjestnicu jugoslavensku
Arkiv za povëstnicu jugoslavensku, prvi je hrvatski povijesni časopis.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Arkiv za povjestnicu jugoslavensku · Vidi više »
Štrigova
Štrigova - središte naselja Štrigova je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Štrigova · Vidi više »
Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950
Österreichische Biographische Lexikon 1815–1950 (ÖBL) je austrijski leksikon s nacionalnim životopisima osoba.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Österreichisches Biographisches Lexikon 1815–1950 · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Beograd · Vidi više »
Bibliografija
Bibliografija (grč. biblion.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Bibliografija · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Bitka kod Siska
Bitka kod Siska bila je od 15. do 22. lipnja 1593. godine.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Bitka kod Siska · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Bosna · Vidi više »
Bribir (Vinodol)
Bribir je naselje u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Bribir (Vinodol) · Vidi više »
Cenzura
Index Librorum Prohibitorum bio je popis publikacija koje je Sveta Kongregacija Indexa smatrala krivovjernim ili suprotnim moralu, a katolicima ih je bilo zabranjeno čitati.Cenzura je postupak nadziranja slobode izražavanja.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Cenzura · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Dalmacija · Vidi više »
Družtvo za povestnicu jugoslavensku
Rudolfa Valdeca Družtvo za povestnicu jugoslavensku prvo je hrvatsko arheološko društvo.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Družtvo za povestnicu jugoslavensku · Vidi više »
Duško Kečkemet
Duško Kečkemet (Supetar na Braču, 4.lipnja 1923. – Split, 12. svibnja 2020. knjiznicasupetar.hr (20. prosinca 2011.)) bio je hrvatski znanstvenik i povjesničar umjetnosti.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Duško Kečkemet · Vidi više »
Grgo Martić
Fra Grgo Martić (isto Mato ili Grga, Rastovača, Posušje, 24. siječnja 1822. - Kreševo, 30. kolovoza 1905.) bio je hrvatski i bosanskohercegovački franjevac, sakupljač narodnih pjesama, pjesnik, preporodni književnik, kulturni i politički djelatnik.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Grgo Martić · Vidi više »
Historiografija
Historiografija je skup istraživanja u povijesti, posvećenih određenoj temi ili povijesnom razdoblju ili skup povijesnih radova koji imaju ideološko, lingvističko ili nacionalno jedinstvo.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Historiografija · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatska revija · Vidi više »
Hrvatska znanstvena bibliografija
Hrvatska znanstvena bibliografija (CROSBI - Croatian Scientific Bibliography) hrvatska je mrežna bibliografska baza podataka.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatska znanstvena bibliografija · Vidi više »
Hrvatski biografski leksikon
Hrvatski biografski leksikon (HBL) u izdanju Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža opsežno je i cjelovito biografsko i bibliografsko leksikografsko izdanje.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatski biografski leksikon · Vidi više »
Hrvatski državni arhiv
Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Zgrada Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu Hrvatski državni arhiv (skraćeno HDA) je središnja arhivska ustanova nadležna za prikupljanje informacija o arhivskom gradivu u Hrvatskoj i svijetu.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatski državni arhiv · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko slovo
Hrvatsko slovo bio je hrvatski tjednik za kulturu sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatsko slovo · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Ilirski pokret · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Istra · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Josip Jelačić · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Književnost · Vidi više »
Knjižnice grada Zagreba
Logo Knjižnica grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba Knjižnice grada Zagreba su najveća organizirana mreža narodnih knjižnica u Zagrebu.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Knjižnice grada Zagreba · Vidi više »
Krems an der Donau
Krems, službeno Krems an der Donau (hrv. Krems na Dunavu), statutarni grad u Donjoj Austriji.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Krems an der Donau · Vidi više »
Kukuljević Sakcinski
Kukuljević Sakcinski je hrvatska plemićka obitelj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Latinski jezik · Vidi više »
Leksikon
Leksikon (grč.), leksikografsko djelo ili predmetni rječnik koji koje daje pregled ukupnoga, općega znanja (opći l.) ili pregled znanja neke struke (strukovni l.). Katkada istoznačnica enciklopedijski rječnik, a katkada i za rječnik.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Leksikon · Vidi više »
Ljudevit Gaj
Ljudevit Gaj (Krapina, 8. srpnja 1809. – Zagreb, 20. travnja 1872.) bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Ljudevit Gaj · Vidi više »
Ludbreg
Ludbreg je grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Ludbreg · Vidi više »
Mađarizacija
Stanovništvo Kraljevine Ugarske (1880). etničke skupine u Kraljevini Ugarskoj (1880) Madari u Kraljevini Ugarskoj (1890) Mađarizacija označava povijesno provođeno nastojanje kako bi se ne-mađarsko stanovništvo Kraljevine Ugarske silom pretvorilo u dio mađarske nacije.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Mađarizacija · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Matica hrvatska · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Međimurska županija · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Milano · Vidi više »
Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
Ministarstvo kulture i medija je središnje tijelo državne uprave u Republici Hrvatskoj koje obavlja upravne i druge poslove u području kulture koji se odnose na: razvitak i unapređenje kulture, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, kulturnog života i kulturnih djelatnosti; osnivanja ustanova i drugih pravnih osoba u kulturi.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Mirogoj · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Njemački jezik · Vidi više »
Pietro Kandler
Bista Pietra Kandlera u tršćanskom gradskom parku ''Muzio de Tommasini'' Pietro Kandler (Trst, 25. svibnja 1804. – Trst, 18. siječnja 1872.), talijanski povjesničar i arheolog iz vremena austrijske vlasti nad gradom.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Pietro Kandler · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Političar · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Povijest · Vidi više »
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Povjesničar · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Prag · Vidi više »
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Prozor-Rama · Vidi više »
Rudolf Valdec
Etnografskom muzeju u Zagrebu. Rudolf Valdec Rudolf Valdec (Krapina, 8. ožujka 1872. – Zagreb, 1. veljače 1929.Perić, Ivo: Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji, Kronika važnijih zbivanja, Dom i svijet: Zagreb, 2006.,, str. 161.), hrvatski kipar.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Rudolf Valdec · Vidi više »
Slavenski kongres
Misa na Konjskom trgu u Pragu, 12. lipnja 1848. Slavenski kongres održan je u Pragu između 2.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Slavenski kongres · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Srbi · Vidi više »
Sveti Križ Začretje
Sveti Križ Začretje je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Sveti Križ Začretje · Vidi više »
TV kalendar
TV kalendar je dnevna povijesno-dokumentarna televizijska emisija koju od 1976. proizvodi i emitira Hrvatska radiotelevizija.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i TV kalendar · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Varaždin · Vidi više »
Varaždinske Toplice
Varaždinske Toplice su grad u Hrvatskoj, u Varaždinskoj županiji.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Varaždinske Toplice · Vidi više »
Vicko Andrić
'''Vicko Andrić''' Vicko Andrić (Trogir, 23. ožujka 1793. – Split, 15. siječnja 1866.) bio je hrvatski arhitekt i konzervator.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Vicko Andrić · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vlatka Vukelić
Vlatka Vukelić (Sisak, 1979.) hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Vlatka Vukelić · Vidi više »
Vugrišinec
Vugrišinec (mađarski Vargahegy) je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Gornji Mihaljevec, Međimurska županija.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Vugrišinec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Zagreb · Vidi više »
Zrinjevac
Zrinjevac Meteorološki stup Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i Zrinjevac · Vidi više »
1. kolovoza
1.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1. kolovoza · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 13. stoljeće · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1809. · Vidi više »
1816.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1816. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1831. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1833. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1837. · Vidi više »
1839.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1839. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1841. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1843. · Vidi više »
1845.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1845. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1848. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1850. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1867. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1873. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1874. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1879. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1886. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1889. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 19. stoljeće · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1911. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1968. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1993. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 1997. · Vidi više »
2. svibnja
2.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 2. svibnja · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 2016. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 21. lipnja · Vidi više »
29. svibnja
29.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 29. svibnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Ivan Kukuljević Sakcinski i 5. lipnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Ivan Kukuljević, Ivan Kukuljević-Sakcinski.
