Brže od pregledniku!
30 odnosi: Beograd, Centralni komitet, Cetinje, Crna Gora, Demokratska partija socijalista Crne Gore, Dobrica Ćosić, Kraljevina Jugoslavija, Momir Bulatović, Podgorica, Pokret nesvrstanih, Predsjedništvo SFRJ, Savez komunista Jugoslavije, Savez socijalističke omladine Jugoslavije, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije, Stjepan Mesić, 15. lipnja, 16. svibnja, 17. ožujka, 1939., 1957., 1963., 1989., 1990., 1991., 1992., 23. prosinca, 28. kolovoza, 6. prosinca.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Branko Kostić i Beograd · Vidi više »
Centralni komitet
Centralni komitet ili CK je bio tijelo ("organ") unutar strukture vlasti komunističkih partija koje je donosilo odluke.
Novi!!: Branko Kostić i Centralni komitet · Vidi više »
Cetinje
Cetinje Cetinje (talijanski: Cettigne; albanski: Cetina), službena je prijestolnica Crne Gore, općina i povijesno središte crnogorske nacije.
Novi!!: Branko Kostić i Cetinje · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Branko Kostić i Crna Gora · Vidi više »
Demokratska partija socijalista Crne Gore
mini Demokratska partija socijalista Crne Gore (crnogorska ćirilica: Демократска партија социјалиста Црне Горе, DPS) je najveća oporbena politička stranka u Crnoj Gori.
Novi!!: Branko Kostić i Demokratska partija socijalista Crne Gore · Vidi više »
Dobrica Ćosić
Dobrica Ćosić (rođen kao Dobrosav Ćosić, poznat kao Otac nacije; Velika Drenova, Trstenik, 29. prosinca 1921. – Beograd, 18. svibnja 2014.), srbijanski književnik, akademik, političar i politički teoretičar, smatra se ocem modernog srpskog nacionalizma.
Novi!!: Branko Kostić i Dobrica Ćosić · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Branko Kostić i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Momir Bulatović
Momir Bulatović (Beograd, 21. rujna 1956. – Kuči, 30. lipnja 2019.) je bivši predsjednik Crne Gore (1990. – 1998.) i Vlade Savezne Republike Jugoslavije (1998. – 2000.).
Novi!!: Branko Kostić i Momir Bulatović · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: Branko Kostić i Podgorica · Vidi više »
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Novi!!: Branko Kostić i Pokret nesvrstanih · Vidi više »
Predsjedništvo SFRJ
Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.
Novi!!: Branko Kostić i Predsjedništvo SFRJ · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Branko Kostić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savez socijalističke omladine Jugoslavije
Grb SSOJ Savez socijalističke omladine Jugoslavije (SSOJ; slo. Zveza socialistične mladine Jugoslavije, mkd. Сојуз на социјалистичката младина на Југославија) je bio omladinski ogranak Saveza komunista Jugoslavije od 1974. do 1990. godine.
Novi!!: Branko Kostić i Savez socijalističke omladine Jugoslavije · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Branko Kostić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Novi!!: Branko Kostić i Socijalistička Republika Crna Gora · Vidi više »
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
Grb Socijalističkog saveza radnog naroda Jugoslavije nakon 1953. Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ; slovenski: Socialistična zveza delovnega ljudstva Jugoslavije, makedonski: Социјалистички сојуз на работниот народ на Југославија) je naziv za najmasovniju društveno-političku organizaciju koja je djelovala u Jugoslaviji.
Novi!!: Branko Kostić i Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Branko Kostić i Stjepan Mesić · Vidi više »
15. lipnja
15.
Novi!!: Branko Kostić i 15. lipnja · Vidi više »
16. svibnja
16.
Novi!!: Branko Kostić i 16. svibnja · Vidi više »
17. ožujka
17.
Novi!!: Branko Kostić i 17. ožujka · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Kostić i 1939. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Kostić i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Kostić i 1963. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Kostić i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Kostić i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Branko Kostić i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Branko Kostić i 1992. · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Branko Kostić i 23. prosinca · Vidi više »
28. kolovoza
28.
Novi!!: Branko Kostić i 28. kolovoza · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Branko Kostić i 6. prosinca · Vidi više »
