Brže od pregledniku!
32 odnosi: Da mi je biti morski pas (1999.), Film, Glumac, Hrvatska, Kanjon opasnih igara (1998.), Kazalište, Kotlovina (2011.), Larin izbor, Ministarstvo ljubavi (2016.), Ne gledaj mi u pijat (2016.), Novo doba (televizijska serija), Počivali u miru, Pogrešan čovjek (televizijska serija), Split, Televizija, Trešeta (2006.), 12. veljače, 1964., 1985., 1986., 1998., 1999., 2002., 2006., 2009., 2011., 2012., 2013., 2015., 2016., 2018., 2019..
Da mi je biti morski pas (1999.)
Da mi je biti morski pas je cjelovečernji filmski prvijenac redatelja Ognjena Sviličića dominantno nostalgičnog ugođaja kojemu doprinose odmjereni tempo i stilizirana fotografija.
Novi!!: Bruna Bebić i Da mi je biti morski pas (1999.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Bruna Bebić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Bruna Bebić i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bruna Bebić i Hrvatska · Vidi više »
Kanjon opasnih igara (1998.)
Kanjon opasnih igara, hrvatski dugometražni film iz 1998. godine.
Novi!!: Bruna Bebić i Kanjon opasnih igara (1998.) · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Bruna Bebić i Kazalište · Vidi više »
Kotlovina (2011.)
Kotlovina je hrvatski dramski film iz 2011. godine kojeg je režirao Tomislav Radić.
Novi!!: Bruna Bebić i Kotlovina (2011.) · Vidi više »
Larin izbor
Larin izbor jest hrvatska telenovela autorice i producentice Jelene Popović Volarić.
Novi!!: Bruna Bebić i Larin izbor · Vidi više »
Ministarstvo ljubavi (2016.)
Ministarstvo ljubavi je hrvatska filmska komedija snimljena 2016.
Novi!!: Bruna Bebić i Ministarstvo ljubavi (2016.) · Vidi više »
Ne gledaj mi u pijat (2016.)
Ne gledaj mi u pijat debitantski je film redateljice i scenaristice Hane Jušić, premijerno prikazan 2016. godine na 73.
Novi!!: Bruna Bebić i Ne gledaj mi u pijat (2016.) · Vidi više »
Novo doba (televizijska serija)
Novo doba je hrvatska televizijska mini-serija koju je 2002.
Novi!!: Bruna Bebić i Novo doba (televizijska serija) · Vidi više »
Počivali u miru
"Počivali u miru" hrvatska je dramska serija koja je s prikazivanjem krenula 4. siječnja 2013. godine.
Novi!!: Bruna Bebić i Počivali u miru · Vidi više »
Pogrešan čovjek (televizijska serija)
Pogrešan čovjek (srp. Pogrešan čovek/Погрешан човек) je hrvatsko-srbijanska telenovela nastala prema ideji kreativne producentice Jelene Veljače.
Novi!!: Bruna Bebić i Pogrešan čovjek (televizijska serija) · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Bruna Bebić i Split · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Bruna Bebić i Televizija · Vidi više »
Trešeta (2006.)
Trešeta, hrvatski dugometražni film iz 2006. godine.
Novi!!: Bruna Bebić i Trešeta (2006.) · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Bruna Bebić i 12. veljače · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Bruna Bebić i 1964. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Bruna Bebić i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Bruna Bebić i 1986. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Bruna Bebić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Bruna Bebić i 1999. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Bruna Bebić i 2002. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Bruna Bebić i 2006. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Bruna Bebić i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Bruna Bebić i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Bruna Bebić i 2012. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Bruna Bebić i 2013. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Bruna Bebić i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Bruna Bebić i 2016. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Bruna Bebić i 2018. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Bruna Bebić i 2019. · Vidi više »
