50 odnosi: Antonija Šola, Đorđe Novković, Brežice, Campus, Croatia Records, Dallas Records, Dora (natjecanje), Europa, Festival zabavne glazbe Split, Glazbenik, Halid Bešlić, Hrvatska, Hrvatski radijski festival, Kemal Monteno, Magazin (sastav), Marko Perković, Marko Tomasović, Mato Došen, Petar Ćiritović, Petar Grašo, Pjesma Eurovizije, Pjevanje, Pop, Skoplje, Slovenija, Split, Tonči Huljić, Valentinovo, Vatroslav Lisinski, Večernji list, Zagreb, 14. veljače, 15. srpnja, 1971., 1980-ih, 1989., 1991., 1995., 1996., 1998., 1999., 2001., 2003., 2005., 2006., 2007., 2010., 2011., 2012., 2014..
Antonija Šola
Antonija Šola (Zagreb, 5. lipnja 1979.) hrvatska je kantautorica, tekstopisac, pjevačica i glumica, poznata i po ulozi u TV-seriji Zabranjena ljubav, kao i suradnji s mnogim pjevačima.
Novi!!: Danijela Martinović i Antonija Šola · Vidi više »
Đorđe Novković
Đorđe Novković (Sarajevo, 2. rujna 1943. – Zagreb, 6. svibnja 2007.), hrvatski skladatelj zabavne glazbe.
Novi!!: Danijela Martinović i Đorđe Novković · Vidi više »
Brežice
Brežice (njemački: Rann) su grad i središte istoimene općine u istočnoj Sloveniji.
Novi!!: Danijela Martinović i Brežice · Vidi više »
Campus
Campus je hrvatska diskografska kuća osnovana 2002. godine u Zagrebu.
Novi!!: Danijela Martinović i Campus · Vidi više »
Croatia Records
Croatia Records najstarija je i vodeća diskografska kuća u Hrvatskoj.
Novi!!: Danijela Martinović i Croatia Records · Vidi više »
Dallas Records
Dallas Records je hrvatska diskografska kuća osnovana 1994. godine u Zagrebu.
Novi!!: Danijela Martinović i Dallas Records · Vidi više »
Dora (natjecanje)
Dora ili Hrvatski izbor za pjesmu Eurovizije ime je dobila po hrvatskoj skladateljici Dori Pejačević (1885. – 1923.) i glazbeno je natjecanje u organizaciji Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Danijela Martinović i Dora (natjecanje) · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Danijela Martinović i Europa · Vidi više »
Festival zabavne glazbe Split
Festival zabavne glazbe Split ili jednostavnije Splitski festival jedan je od najpopularnijih festivala lakih nota u Hrvata, koji se već 57 godina održava svakog ljeta u Splitu.
Novi!!: Danijela Martinović i Festival zabavne glazbe Split · Vidi više »
Glazbenik
Glazbenik ili glazbenica, osoba je koja stvara ili izvodi glazbu.
Novi!!: Danijela Martinović i Glazbenik · Vidi više »
Halid Bešlić
Halid Bešlić (Knežina, Sokolac; 20. studenoga 1953.), bosanskohercegovački pjevač narodne glazbe.
Novi!!: Danijela Martinović i Halid Bešlić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Danijela Martinović i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski radijski festival
Hrvatski radijski festival je godišnji glazbeni festival u Hrvatskoj.
Novi!!: Danijela Martinović i Hrvatski radijski festival · Vidi više »
Kemal Monteno
Kemal Monteno, Malmö, veljača 2010. Kemal Monteno (Sarajevo, 17. rujna 1948. – Zagreb, 21. siječnja 2015.) bio je bosanskohercegovački pjevač, kantautor i šansonijer.
Novi!!: Danijela Martinović i Kemal Monteno · Vidi više »
Magazin (sastav)
Magazin je hrvatski pop sastav iz Splita.
Novi!!: Danijela Martinović i Magazin (sastav) · Vidi više »
Marko Perković
Crikvenici, 2013. godine Marko Perković, poznatiji kao Thompson (Čavoglave, 27. listopada 1966.), hrvatski je glazbenik i izvođač pjesama domoljubne, ljubavne i vjerske tematike.
Novi!!: Danijela Martinović i Marko Perković · Vidi više »
Marko Tomasović
Marko Tomasović (Zagreb, 18. svibnja 1976.) hrvatski je skladatelj.
Novi!!: Danijela Martinović i Marko Tomasović · Vidi više »
Mato Došen
Mato Došen (Zagreb, 25. lipnja 1953. – Zagreb, 2. travnja 2010.)Hrvatsko društvo skladatelja / Članovi:.
Novi!!: Danijela Martinović i Mato Došen · Vidi više »
Petar Ćiritović
Petar Ćiritović (Zagreb, 3. kolovoza 1978.) je hrvatski glumac i ekonomist, rođen i odrastao u zagrebačkom naselju Dubrava.
Novi!!: Danijela Martinović i Petar Ćiritović · Vidi više »
Petar Grašo
Petar Grašo (Split, 19. ožujka 1976.) hrvatski je pjevač i skladatelj zabavne i pop glazbe.
Novi!!: Danijela Martinović i Petar Grašo · Vidi više »
Pjesma Eurovizije
Lys Assia, prva pobjedinca Pjesme Eurovizije 1956. godine. Zemlje sudionici na Pjesmi Eurovizije od 1956. godine, pa sve do danas. Pjesma Eurovizije (eng. Eurovision Song Contest (ESC), skraćeno Eurosong; fr. Concours Eurovision de la Chanson), godišnji je natjecateljski glazbeni festival koji organizira Europska radiodifuzijska unija, a uključuje većinom europske države.
Novi!!: Danijela Martinović i Pjesma Eurovizije · Vidi više »
Pjevanje
Harry Belafonte (1954.) Patti Smith ispred mikrofona (2007.) Pjevanje je naziv za poseban način uporabe ljudskoga glasa u glazbi: prilikom pjevanja, zvuk se proizvodi glasnicama.
Novi!!: Danijela Martinović i Pjevanje · Vidi više »
Pop
Pop, popularna ili pop-glazba (od eng. popular, omiljen, iz lat. populus, narod), podvrsta je zabavne glazbe koja u pravilu sadrži jednostavne, pamtljive melodije i pripjeve.
Novi!!: Danijela Martinović i Pop · Vidi više »
Skoplje
Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.
Novi!!: Danijela Martinović i Skoplje · Vidi više »
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Novi!!: Danijela Martinović i Slovenija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Danijela Martinović i Split · Vidi više »
Tonči Huljić
Tonči Huljić (Split, 29. listopada 1961.) hrvatski je glazbenik, tekstopisac i glazbeni producent.
Novi!!: Danijela Martinović i Tonči Huljić · Vidi više »
Valentinovo
Čestitka s početka 20. stoljeća. Valentinovo ili Dan sv.
Novi!!: Danijela Martinović i Valentinovo · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Danijela Martinović i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Danijela Martinović i Večernji list · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Danijela Martinović i Zagreb · Vidi više »
14. veljače
14.
Novi!!: Danijela Martinović i 14. veljače · Vidi više »
15. srpnja
15.
Novi!!: Danijela Martinović i 15. srpnja · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Danijela Martinović i 1971. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: Danijela Martinović i 1980-ih · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Danijela Martinović i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Danijela Martinović i 1991. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Danijela Martinović i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Danijela Martinović i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Danijela Martinović i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Danijela Martinović i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Danijela Martinović i 2001. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Danijela Martinović i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Danijela Martinović i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Danijela Martinović i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Danijela Martinović i 2007. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Danijela Martinović i 2010. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Danijela Martinović i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Danijela Martinović i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Danijela Martinović i 2014. · Vidi više »