Brže od pregledniku!
66 odnosi: Ante Prkačin, Šećerna bolest, Željko Glasnović, Željko Sačić, Blok za Hrvatsku, Davor Dretar Drele, Domovinski rat, Dragovoljci Domovinskog rata, Europski konzervativci i reformisti, Europski kršćanski politički pokret, Euroskepticizam, Facebook, Hotel, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski branitelji, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski parlamentarni izbori 2020., Hrvatski sabor, Hrvatski suverenisti, Hrvatski suverenisti (koalicija), Hrvoje Zekanović, Imotski, Istarska županija, Ivan Penava, Ivan Pernar, Ivan Vilibor Sinčić, Karlovac, Karolina Vidović Krišto, KBC Sestre milosrdnice, Ključ Hrvatske (politička stranka), Krešimir Bubalo, Marijan Pavliček, Mate Šimundić, Miroslav Škoro, Možemo!, Most, Nacionalni konzervativizam, Nikola Grabovac, Nova TV, Osijek, Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, Pokrata, Politička desnica, Politička stranka, Robert Pauletić, Ruža Tomašić, Slobodna Dalmacija, Splitsko-dalmatinska županija, Tomislav Tomašević, ..., Vedran Mlikota, Vili Beroš, Vukovar, Zagreb, Zlatko Hasanbegović, Zvonimir Lovrić, 15. rujna, 16. kolovoza, 16. srpnja, 20. srpnja, 2020., 2021., 27. svibnja, 29. veljače, 6. veljače, 9. listopada. Proširite indeks (16 više) »
Ante Prkačin
Ante Prkačin (Slavonski Brod, 14. studenoga 1953.), hrvatski vojnik, političar i poduzetnik.
Novi!!: Domovinski pokret i Ante Prkačin · Vidi više »
Šećerna bolest
Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećanja razine šećera u krvi, koji se zbiva kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu.
Novi!!: Domovinski pokret i Šećerna bolest · Vidi više »
Željko Glasnović
Željko Glasnović (Zagreb, 24. veljače 1954.) je hrvatski general i političar.
Novi!!: Domovinski pokret i Željko Glasnović · Vidi više »
Željko Sačić
Mr.
Novi!!: Domovinski pokret i Željko Sačić · Vidi više »
Blok za Hrvatsku
Blok za Hrvatsku, hrvatska je desna politička stranka.
Novi!!: Domovinski pokret i Blok za Hrvatsku · Vidi više »
Davor Dretar Drele
Davor Dretar zvani "Drele" (Zagreb, 13. rujna 1966.) je hrvatski pjevač, televizijski i radijski voditelj, televizijski glumac, hrvatski političar i zastupnik Domovinskog pokreta u saboru Republike Hrvatske.
Novi!!: Domovinski pokret i Davor Dretar Drele · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Domovinski pokret i Domovinski rat · Vidi više »
Dragovoljci Domovinskog rata
Ratna zastava HOS-a, velikog dijela Dragovoljaca Domovinskog rata Zastava Zbora narodne garde Dragovoljci Domovinskog rata dragovoljno su stali o obranu Hrvatske 1991.
Novi!!: Domovinski pokret i Dragovoljci Domovinskog rata · Vidi više »
Europski konzervativci i reformisti
Europski konzervativci i reformisti (ECR) konzervativni je, antifederalni i euroskeptični klub zastupnika u Europskom parlamentu koji trenutno okuplja 57 zastupnika.
Novi!!: Domovinski pokret i Europski konzervativci i reformisti · Vidi više »
Europski kršćanski politički pokret
Europski kršćanski politički pokret (ECPM) politički je savez kršćanskih demokratskih stranaka i organizacija koje djeluju na različitim političkim razinama u Europi.
Novi!!: Domovinski pokret i Europski kršćanski politički pokret · Vidi više »
Euroskepticizam
Protest protiv ustava EU Euroskepticizam označava pristup europskim integracijama, zapravo prema EU, koji je suprotan centralizaciji i federalizacije Europske unije.
Novi!!: Domovinski pokret i Euroskepticizam · Vidi više »
Facebook je internetska društvena mreža koju je 2004. godine osnovao Mark Zuckerberg, bivši student Harvarda.
Novi!!: Domovinski pokret i Facebook · Vidi više »
Hotel
Amstel Hotel, Amsterdam, Nizozemska Hotelska soba u hotelu Renaissance Taksi pokraj hotela Radisson Blu u Szczecinu, Poljska Hotel Llao Llao u Barilocheu, (Argentina) Hotel je ustanova namijenjena pružanju usluga najčešće kratkotrajnog smještaja i prehrane svojim gostima, korisnicima usluge.
Novi!!: Domovinski pokret i Hotel · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatski branitelji
Spomenik braniteljima Vodicama Hrvatski branitelji su osobe koja su organizirano sudjelovale u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatski branitelji · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2020.
Izbori za deseti saziv Hrvatskog sabora održani su 5. srpnja 2020. godine, te 4. i 5. srpnja 2020. godine u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatski parlamentarni izbori 2020. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski suverenisti
Hrvatski suverenisti, hrvatska je konzervativna i desna politička stranka, osnovana 2019. godine.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatski suverenisti · Vidi više »
Hrvatski suverenisti (koalicija)
Hrvatski suverenisti, bio je naziv za koaliciju hrvatskih desnih političkih stranaka.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvatski suverenisti (koalicija) · Vidi više »
Hrvoje Zekanović
Hrvoje Zekanović (Šibenik, 22. travnja 1974.), hrvatski političar, saborski zastupnik i član Hrvatske Demokršćanske stranke, bivši predsjednik i bivši član stranke Hrvatskih suverenista.
Novi!!: Domovinski pokret i Hrvoje Zekanović · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Domovinski pokret i Imotski · Vidi više »
Istarska županija
Istarski poluotok Općine Istarske županije Istarska županija (talj. Regione Istriana), najzapadnija hrvatska županija koja uključuje najveći dio Istarskog poluotoka (2820 od 3120 četvornih kilometara hrvatskog dijela Istre).
Novi!!: Domovinski pokret i Istarska županija · Vidi više »
Ivan Penava
Ivan Penava (Vukovar, 31. prosinca 1974.), hrvatski je političar, bivši veslač, te kasnije profesor i sadašnji vukovarski gradonačelnik te predsjednik Domovinskog pokreta od listopada 2021.
Novi!!: Domovinski pokret i Ivan Penava · Vidi više »
Ivan Pernar
Ivan Pernar (Hrastina kraj Zaprešića (Marija Gorica), 3. studenoga 1889. – New York, 2. travnja 1967.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Domovinski pokret i Ivan Pernar · Vidi više »
Ivan Vilibor Sinčić
Parlamentarnih izbora za novi saziv Hrvatskog sabora u stožeru Živog Zida, 8. studenoga 2015. Ivan Vilibor Sinčić (Karlovac, 28. kolovoza 1990. god.) je predsjednik Živog zida, hrvatski saborski zastupnik, politički aktivist i krajem 2014.
Novi!!: Domovinski pokret i Ivan Vilibor Sinčić · Vidi više »
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Novi!!: Domovinski pokret i Karlovac · Vidi više »
Karolina Vidović Krišto
Karolina Vidović Krišto (Vukovar, 29. prosinca 1975.), hrvatska je magistrica novinarstva, političarka i saborska zastupnica.
Novi!!: Domovinski pokret i Karolina Vidović Krišto · Vidi više »
KBC Sestre milosrdnice
'''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''', glavni ulaz '''Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice''' u 19. stoljeću Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice je jedan od dva zagrebačka klinička bolnička centra.
Novi!!: Domovinski pokret i KBC Sestre milosrdnice · Vidi više »
Ključ Hrvatske (politička stranka)
Ključ Hrvatske, do 2022.
Novi!!: Domovinski pokret i Ključ Hrvatske (politička stranka) · Vidi više »
Krešimir Bubalo
Krešimir Bubalo (Osijek, 5. studenoga 1973.) je hrvatski političar.
Novi!!: Domovinski pokret i Krešimir Bubalo · Vidi više »
Marijan Pavliček
Prof. Marijan Pavliček (4. prosinca 1980.), hrvatski profesor i političar, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista predsjednik stranke Hrvatskih Suverenista i bivši dogradonačelnik grada Vukovara.
Novi!!: Domovinski pokret i Marijan Pavliček · Vidi više »
Mate Šimundić
Mate Šimundić (župa Lovreć-Opanci, Imotski, 6. studenog 1928. - Radenske Toplice nedaleko Maribora, 27. srpnja 1998.), sveučilišni profesor i jezikoslovac, onomastičar, jedan od najvećih hrvatskih onomastičara.
Novi!!: Domovinski pokret i Mate Šimundić · Vidi više »
Miroslav Škoro
Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.) hrvatski je glazbenik, skladatelj, ekonomist i političar.
Novi!!: Domovinski pokret i Miroslav Škoro · Vidi više »
Možemo!
Možemo! je hrvatska politička platforma i stranka zelene ljevice nastala za djelovanje na izborima na nacionalnoj razini za Sabor i Europski parlament, 10. veljače 2019. godine.
Novi!!: Domovinski pokret i Možemo! · Vidi više »
Most
Hrvatskoj je betonski lučni most s jednim od najduljih raspona na svijetu San Franciscu (SAD) Most je građevina napravljena radi bržeg i jednostavnijeg prelaženja prirodnih i umjetnih prepreka, kako ljudima tako i vozilima i robama.
Novi!!: Domovinski pokret i Most · Vidi više »
Nacionalni konzervativizam
Nacionalni konzervativizam nacionalistička je inačica konzervativizma, koja se uglavnom usredotoči na očuvanje nacionalnog i kulturnog identiteta.
Novi!!: Domovinski pokret i Nacionalni konzervativizam · Vidi više »
Nikola Grabovac
Nikola Grabovac (Bugojno, 11. svibnja 1943. – Sarajevo, 23. siječnja 2020.), profesor doktor ekonomskih znanosti, redoviti profesor na ekonomskom fakultetu, rektor sveučilišta, zamjenik predsjednika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, član Vlade, ministar trgovine - Vlade Federacije BiH, ministar financija - Vlade Federacije BiH i član Vijeća ministara BiH i rukovoditelj velikih privrednih poduzeća, predsjednik Skupštine samoupravne interesne zajednice BiH za ekonomske odnose s inozemstvom, član Privredne komore BiH.
Novi!!: Domovinski pokret i Nikola Grabovac · Vidi više »
Nova TV
Nova TV je hrvatska televizijska mreža koja je s prikazivanjem sadržaja počela 28. svibnja 2000. godine.
Novi!!: Domovinski pokret i Nova TV · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Domovinski pokret i Osijek · Vidi više »
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj
Parlamentarni izbori u Hrvatskoj, odnosno Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor kako im je službeni naziv, održavaju se, u pravilu svake četiri godine, koliko traje mandat zastupnicima u Hrvatskom saboru.
Novi!!: Domovinski pokret i Parlamentarni izbori u Hrvatskoj · Vidi više »
Pokrata
Pokrata ili akronim (grčki: akros.
Novi!!: Domovinski pokret i Pokrata · Vidi više »
Politička desnica
Politička desnica je sintagma kojom u aktualnom političkom životu označavamo uglavnom konzervativne struje unutar političkog spektra.
Novi!!: Domovinski pokret i Politička desnica · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Domovinski pokret i Politička stranka · Vidi više »
Robert Pauletić
Robert Pauletić (Split, 10. srpnja 1965.), hrvatski enigmat, kvizaš, novinar, putopisac i tekstopisac.
Novi!!: Domovinski pokret i Robert Pauletić · Vidi više »
Ruža Tomašić
Ruža Tomašić (rođ. Budimir, Mladoševica, općina Maglaj, BiH, 10. svibnja 1958.), hrvatska političarka, eurozastupnica i dopredsjednica Hrvatske konzervativne stranke.
Novi!!: Domovinski pokret i Ruža Tomašić · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Domovinski pokret i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Domovinski pokret i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Tomislav Tomašević
Tomislav Tomašević (Zagreb, 13. siječnja 1982.) hrvatski je političar, aktivist i politolog.
Novi!!: Domovinski pokret i Tomislav Tomašević · Vidi više »
Vedran Mlikota
Vedran Mlikota (Zagvozd, 31. srpnja 1969.), hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: Domovinski pokret i Vedran Mlikota · Vidi više »
Vili Beroš
Vili Beroš (Split, 13. prosinca 1964.) je hrvatski političar i aktualni ministar zdravstva u 14. i 15. Vladi Republike Hrvatske u službi od 28.
Novi!!: Domovinski pokret i Vili Beroš · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Domovinski pokret i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Domovinski pokret i Zagreb · Vidi više »
Zlatko Hasanbegović
Zlatko Hasanbegović (Zagreb, 14. lipnja 1973.) hrvatski je povjesničar i političar.
Novi!!: Domovinski pokret i Zlatko Hasanbegović · Vidi više »
Zvonimir Lovrić
Zvonimir Lovrić (Osijek, 16. ožujka 1954.), gimnaziju završio u Osijeku, a Medicinski fajultet u Zagrebu, hrvatski kirurg, traumatolog i profesor kirurgije i traumatologije, primarijus, doktor znanosti, viši znanstveni suradnik, a do umirovljenja bio je voditelj Odjela za traumatologiju KB Dubrava.
Novi!!: Domovinski pokret i Zvonimir Lovrić · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Domovinski pokret i 15. rujna · Vidi više »
16. kolovoza
16.
Novi!!: Domovinski pokret i 16. kolovoza · Vidi više »
16. srpnja
16.
Novi!!: Domovinski pokret i 16. srpnja · Vidi više »
20. srpnja
20.
Novi!!: Domovinski pokret i 20. srpnja · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Domovinski pokret i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Domovinski pokret i 2021. · Vidi više »
27. svibnja
27.
Novi!!: Domovinski pokret i 27. svibnja · Vidi više »
29. veljače
29.
Novi!!: Domovinski pokret i 29. veljače · Vidi više »
6. veljače
6.
Novi!!: Domovinski pokret i 6. veljače · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Domovinski pokret i 9. listopada · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
DOMPOK, DPMŠ, Domovinski pokret Miroslava Škore.
