Brže od pregledniku!
43 odnosi: Beograd, Drina, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Momčilo Perišić, NATO-ovo bombardiranje SRJ, Priština, Prizren, Prosvjedi na Kosovu 1981., Raspad SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini, Rudo, Sarajevo, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srbija, Srbija i Crna Gora, Užice, Višegrad, Vojska Jugoslavije, Zlatibor, 1. lipnja, 1941., 1945., 1958., 1964., 1981., 1985., 1992., 1993., 1994., 1996., 1998., 1999., 20. travnja, 2000., 2002., 2020., 25. travnja, 26. studenoga, 6. rujna.
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Beograd · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Drina · Vidi više »
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15. svibnja 1945., uz naknadne sporadične okršaje jugoslavenskih snaga sigurnosti s ostatcima četničkih i ustaških jedinica.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Momčilo Perišić
Momčilo Perišić (Koštunići, 22. svibnja 1944.), general-pukovnik VJ, bivši je načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije, koji je koordinirao vođenje agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Momčilo Perišić · Vidi više »
NATO-ovo bombardiranje SRJ
Operacija Saveznička sila, Operacija Allied Force ili NATO-vo bombardiranje Savezne Republike Jugoslavije (engleski: Operation Allied Force) trajalo je od 24. ožujka do 1. lipnja 1999. godine i dio je Rata na Kosovu 1996. – 1999.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i NATO-ovo bombardiranje SRJ · Vidi više »
Priština
Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Priština · Vidi više »
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Prizren · Vidi više »
Prosvjedi na Kosovu 1981.
Prosvjedi na Kosovu 1981. podrazumijevaju niz masovnih prosvjeda održanih na proljeće 1981. godine, kojima su kosovski Albanci zahtijevali da SAP Kosovo postane sedma republika SFRJ i da se Albancima prizna status kontitutivnog naroda u Jugoslaviji.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Prosvjedi na Kosovu 1981. · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Raspad SFRJ · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Rudo
Rudo je grad i središte istoimene općine na krajnjem istoku Bosne i Hercegovine, u blizini granice sa Sandžakom (Srbija).
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Rudo · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Sarajevo · Vidi više »
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Savez komunista Jugoslavije · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Slobodan Milošević · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Srbija · Vidi više »
Srbija i Crna Gora
Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Srbija i Crna Gora · Vidi više »
Užice
Užice (od 1946. do 1992. godine Titovo Užice) - grad u Srbiji i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Užice · Vidi više »
Višegrad
Višegrad je grad i općina u istočnoj Bosni (BiH).
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Višegrad · Vidi više »
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Vojska Jugoslavije · Vidi više »
Zlatibor
Zlatibor Zlatibor je poznato klimatsko lječilište, toplice na jugozapadu Srbije.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i Zlatibor · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1. lipnja · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1941. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1945. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1958. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1964. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1985. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1992. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1994. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1996. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 1999. · Vidi više »
20. travnja
20.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 20. travnja · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 2002. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 2020. · Vidi više »
25. travnja
25.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 25. travnja · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 26. studenoga · Vidi više »
6. rujna
6.
Novi!!: Dragoljub Ojdanić i 6. rujna · Vidi više »
