Brže od pregledniku!
72 odnosi: Ana Katarina Zrinski, Benito Mussolini, Božidar Petrač, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Demokratski centar, Dječja paraliza, Dragutin Pavličević, Drniš, Filip Grabovac, Filozofija, Filozofski fakultet u Zagrebu, Franjo Tuđman, Gradonačelnik, Hrvatska, Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatski parlamentarni izbori 1995., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski predsjednički izbori 2000., Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Istarski demokratski sabor, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivica Račan, Kolovoz, Liberalna stranka, LS, Ministar, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Namješteni sudski postupak, Petar IV. Zrinski, Političar, Red Stjepana Radića, Savez komunista Hrvatske, Sedma Vlada Republike Hrvatske, Slavko Goldstein, Slobodna Dalmacija, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Sociologija, Split, Stjepan Mesić, Tisuću, Treća Vlada Republike Hrvatske, Vlada Republike Hrvatske, Vlado Gotovac, Zagreb, Znanost, 11. prosinca, ..., 1945., 1948., 1967., 1968., 1971., 1975., 1978., 1989., 1990., 1991., 1992., 1995., 1996., 1997., 1998., 2001., 2002., 2003., 2009., 21. ožujka, 25. srpnja, 30. srpnja. Proširite indeks (22 više) »
Ana Katarina Zrinski
Grofica Ana Katarina Zrinski, rođ.
Novi!!: Dražen Budiša i Ana Katarina Zrinski · Vidi više »
Benito Mussolini
Benito Amilcare Andrea Mussolini (Predappio, 29. srpnja 1883. – Giulino di Mezzegra, 28. travnja 1945.), talijanski novinar, političar, državnik, fašistički vođa (Duce) i diktator od 1925. do 1943. godine.
Novi!!: Dražen Budiša i Benito Mussolini · Vidi više »
Božidar Petrač
Božidar Petrač Božidar Petrač (Zagreb, 21. srpnja 1952.) je hrvatski književnik.
Novi!!: Dražen Budiša i Božidar Petrač · Vidi više »
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Novi!!: Dražen Budiša i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika · Vidi više »
Demokratski centar
Demokratski centar (DC), bila je centristička politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Dražen Budiša i Demokratski centar · Vidi više »
Dječja paraliza
Dječja paraliza (poliomijelitis) akutno je infektivno oboljenje uzrokovano poliovirusom.
Novi!!: Dražen Budiša i Dječja paraliza · Vidi više »
Dragutin Pavličević
Dr.
Novi!!: Dražen Budiša i Dragutin Pavličević · Vidi više »
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Dražen Budiša i Drniš · Vidi više »
Filip Grabovac
Filip Grabovac (Podosoje kraj Vrlike, 1697./1698. - San Spirito kod Venecije, 13. veljače 1749., preuzeto 28. veljače 2013.) bio je hrvatski pisac i pjesnik, profesor, franjevac.
Novi!!: Dražen Budiša i Filip Grabovac · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Dražen Budiša i Filozofija · Vidi više »
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Novi!!: Dražen Budiša i Filozofski fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Dražen Budiša i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gradonačelnik
Gradonačelnik (pov. "načelnik") je dužnosnik koji se nalazi, najčešće, na čelu mjesne zajednice ili samouprave odnosno čelnik je njezine izvršne vlasti.
Novi!!: Dražen Budiša i Gradonačelnik · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati
Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati hrvatska je parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatska narodna stranka – liberalni demokrati · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatska socijalno-liberalna stranka · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 1995.
Izbori zastupnika u Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske održani su 29. listopada 1995. godine.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatski parlamentarni izbori 1995. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2000.
Predsjednički izbori 2000. su treći predsjednički izbori održani po Ustavu iz 1990.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatski predsjednički izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Dražen Budiša i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dražen Budiša i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Dražen Budiša i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Novi!!: Dražen Budiša i Ivica Račan · Vidi više »
Kolovoz
Kolovoz Kolovoz (lat. augustus) osmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dražen Budiša i Kolovoz · Vidi više »
Liberalna stranka
Liberalna stranka (kratica: LS) je bila politička stranka u Hrvatskoj.
Novi!!: Dražen Budiša i Liberalna stranka · Vidi više »
LS
LS međunarodna registracijska oznaka za cestovna vozila, koju koristi Lesoto.
Novi!!: Dražen Budiša i LS · Vidi više »
Ministar
Ministar je član vlade zadužen za određeni resor, odnosno područje.
Novi!!: Dražen Budiša i Ministar · Vidi više »
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu (skr. NSK), središnja je knjižnica Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Dražen Budiša i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu · Vidi više »
Namješteni sudski postupak
alt.
Novi!!: Dražen Budiša i Namješteni sudski postupak · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Dražen Budiša i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Dražen Budiša i Političar · Vidi više »
Red Stjepana Radića
Red Stjepana Radića je odlikovanje Republike Hrvatske koje zauzima trinaesto mjesto u važnosnom slijedu hrvatskih odlikovanja.
Novi!!: Dražen Budiša i Red Stjepana Radića · Vidi više »
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Dražen Budiša i Savez komunista Hrvatske · Vidi više »
Sedma Vlada Republike Hrvatske
Ivica Račan, sedmi predsjednik Vlade RHSedma Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 27. siječnja 2000. do 30. srpnja 2002. Predsjednik Vlade bio je Ivica Račan.
Novi!!: Dražen Budiša i Sedma Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Slavko Goldstein
Slavko Goldstein Slavko Goldstein (Sarajevo, 22. kolovoza 1928. – Zagreb, 13. rujna 2017.), bio je hrvatski političar, scenarist, knjižar, leksikograf i povjesničar amater židovske nacionalnosti.
Novi!!: Dražen Budiša i Slavko Goldstein · Vidi više »
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Novi!!: Dražen Budiša i Slobodna Dalmacija · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Dražen Budiša i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Novi!!: Dražen Budiša i Sociologija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dražen Budiša i Split · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Dražen Budiša i Stjepan Mesić · Vidi više »
Tisuću
Tisuća označava takav broj gdje iza prve znamenke jedinice (1) slijede još tri nule (1.000), odnosno može se još pisati i 10^3.
Novi!!: Dražen Budiša i Tisuću · Vidi više »
Treća Vlada Republike Hrvatske
'''Franjo Gregurić''', treći predsjednik Vlade RH Treća Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske u periodu od 17. srpnja 1991. do 12. kolovoza 1992. Predsjednik Vlade bio je Franjo Gregurić.
Novi!!: Dražen Budiša i Treća Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Novi!!: Dražen Budiša i Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Novi!!: Dražen Budiša i Vlado Gotovac · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Dražen Budiša i Zagreb · Vidi više »
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Novi!!: Dražen Budiša i Znanost · Vidi više »
11. prosinca
11.
Novi!!: Dražen Budiša i 11. prosinca · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1945. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1948. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1968. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1975. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1978. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1989. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Dražen Budiša i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Dražen Budiša i 1996. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dražen Budiša i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dražen Budiša i 1998. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dražen Budiša i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Dražen Budiša i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Dražen Budiša i 2003. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dražen Budiša i 2009. · Vidi više »
21. ožujka
21.
Novi!!: Dražen Budiša i 21. ožujka · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Dražen Budiša i 25. srpnja · Vidi više »
30. srpnja
30.
Novi!!: Dražen Budiša i 30. srpnja · Vidi više »
