Brže od pregledniku!
29 odnosi: Da mi je biti morski pas (1999.), Film, Glumac, Hrvatska, Kazalište, Naše malo misto, Nepokoreni grad (televizijska serija), Novo doba (televizijska serija), Posljednja volja (2001.), Sedam sekretara SKOJ-a, Split, Ta divna splitska noć (2004.), Televizija, Velo misto, Zadarski memento (1984.), 15. listopada, 1944., 1970., 1980., 1981., 1982., 1984., 1997., 1999., 2001., 2002., 2004., 2005., 2011..
Da mi je biti morski pas (1999.)
Da mi je biti morski pas je cjelovečernji filmski prvijenac redatelja Ognjena Sviličića dominantno nostalgičnog ugođaja kojemu doprinose odmjereni tempo i stilizirana fotografija.
Novi!!: Franko Strmotić i Da mi je biti morski pas (1999.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Franko Strmotić i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Franko Strmotić i Glumac · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Franko Strmotić i Hrvatska · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Franko Strmotić i Kazalište · Vidi više »
Naše malo misto
Naše malo misto, ili skraćeno Malo misto je televizijska serija snimljena 1969. – 1971. po scenariju Miljenka Smoje pod redateljskom palicom Daniela Marušića i filmskog snimatelja Branka Blažine.
Novi!!: Franko Strmotić i Naše malo misto · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Franko Strmotić i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Novo doba (televizijska serija)
Novo doba je hrvatska televizijska mini-serija koju je 2002.
Novi!!: Franko Strmotić i Novo doba (televizijska serija) · Vidi više »
Posljednja volja (2001.)
Posljednja volja je jedan od prvih filmova u Hrvatskoj napravljen u nezavisnoj produkciji.
Novi!!: Franko Strmotić i Posljednja volja (2001.) · Vidi više »
Sedam sekretara SKOJ-a
Sedam sekretara SKOJ-a naziv je za sedmoricu jugoslavenskih komunista koji su između 1920. i 1930. godine bili sekretari, odnosno vodili Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ), podmladak tada ilegalne Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Franko Strmotić i Sedam sekretara SKOJ-a · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Franko Strmotić i Split · Vidi više »
Ta divna splitska noć (2004.)
Ta divna splitska noć, hrvatski dugometražni film iz 2004. godine.
Novi!!: Franko Strmotić i Ta divna splitska noć (2004.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Franko Strmotić i Televizija · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Franko Strmotić i Velo misto · Vidi više »
Zadarski memento (1984.)
Zadarski memento je hrvatski igrani film (drama) iz 1984. godine.
Novi!!: Franko Strmotić i Zadarski memento (1984.) · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Franko Strmotić i 15. listopada · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 1944. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 1970. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 1982. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 1984. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Franko Strmotić i 1997. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Franko Strmotić i 1999. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Franko Strmotić i 2001. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Franko Strmotić i 2002. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Franko Strmotić i 2004. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Franko Strmotić i 2005. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Franko Strmotić i 2011. · Vidi više »
