Brže od pregledniku!
96 odnosi: Đakovo, Šestosiječanjska diktatura, Ban, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Beograd, Biskup, Bolnica, Brigadir, Civilno društvo, Drinska banovina, Društvo, Družba Isusova, Dvorsko vijeće, Ekavski govor, Franjo Josip I., Grof, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Josip Šokčević, Josip Juraj Strossmayer, Josip Kozarac, Judaizam, Károly Khuen-Héderváry, Kotar, Kraljevina Jugoslavija, Latinski jezik, Mađarska forinta, Matija Antun Relković, Mavro Frankfurter, Njemački jezik, Norijada, Nuštar, Petrovaradin, Povijest, Prefekt, Profesor, Program, Prvi svjetski rat, Savska banovina, Slavonija, Socijalistička Republika Hrvatska, Srbija, Stipe Šuvar, Vinkovci, Vjera, Vjeronauk, Vojna krajina, Vojska, Vukovar, ..., Zagreb, Zemun, 1766., 1773., 1779., 1780., 1792., 1822., 1850., 1852., 1860., 1861., 1868., 1875., 1876., 1878., 1879., 1881., 1883., 1900., 1901., 1914., 1916., 1918., 1920., 1925., 1929., 1931., 1934., 1941., 1942., 1943., 1944., 1945., 1956., 1957., 1963., 1975., 1976., 1977., 1978., 1981., 1984., 1990-ih, 1991., 20. stoljeće. Proširite indeks (46 više) »
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Đakovo · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Ban · Vidi više »
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Beograd · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Biskup · Vidi više »
Bolnica
'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Bolnica · Vidi više »
Brigadir
Oznaka čina brigadira u OS RH Brigadir (brigadirka) je najviši časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Brigadir · Vidi više »
Civilno društvo
Demokratska društva karakterizira supostojanje triju sektora: javnoga (država), privatnog (tržište) i građanskog (civilno društvo).
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Civilno društvo · Vidi više »
Drinska banovina
Drinska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Drinska banovina · Vidi više »
Društvo
Društvo se može definirati kao cjelokupnost odnosa ljudi prema prirodi i međusobnih odnosa ljudi.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Društvo · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Družba Isusova · Vidi više »
Dvorsko vijeće
Dvorsko vijeće (njem. Hofrat) osnovao je Ferdinand I. 1527. Sastojalo se od većeg broja plemića i manjeg broja učenih pravnika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Dvorsko vijeće · Vidi više »
Ekavski govor
Ekavski govor jedan je od govora slavenskih jezika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Ekavski govor · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Franjo Josip I. · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Grof · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Josip Šokčević
Josip Šokčević (Vinkovci, 7. ožujka 1811. – Beč 16. studenog 1896.), bio je hrvatski ban, podmaršal, barun kao i treći guverner Srpskog vojvodstva i Temiškog Banata.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Josip Šokčević · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Josip Kozarac
Josip Kozarac (Vinkovci, 18. ožujka 1858. – Koprivnica, 21. kolovoza 1906.), hrvatski je prozaist – novelist, romanopisac, pjesnik, pisac pripovijetki i polemičar, diplomirani inženjer šumarstva, jedan od najpoznatijih hrvatskih šumara.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Josip Kozarac · Vidi više »
Judaizam
Judaizam je religija koja propovijeda vjeru u jednog, bestjelesnog i samo duhovnog Boga, stvoritelja svega.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Judaizam · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Kotar · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Latinski jezik · Vidi više »
Mađarska forinta
Mađarska forinta, službena je valuta Mađarske.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Mađarska forinta · Vidi više »
Matija Antun Relković
Matija Antun Relković (Reljković) (Davor, 6. siječnja 1732. – Vinkovci, 22. siječnja 1798.), hrvatski prosvjetiteljski prozaik.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Matija Antun Relković · Vidi više »
Mavro Frankfurter
Mavro "Moše" Frankfurter (Holešov, Češka Republika, 15. svibnja 1875. – Sabirni logor Jasenovac, 1942.), poznati hrvatski i vinkovački rabin ubijen tijekom Holokausta.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Mavro Frankfurter · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Njemački jezik · Vidi više »
Norijada
Čakovcu Norijada je tradicionalno okupljanje maturanata povodom završetka trogodišnjeg (uglavnom strukovne škole za zanat), četverogodišnjeg (gimnazije i strukovne škole) ili petogodišnjeg (medicinske škole) srednjoškolskog obrazovanja.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Norijada · Vidi više »
Nuštar
Nuštar je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Nuštar · Vidi više »
Petrovaradin
Petrovaradinska tvrđava Petrovaradin (srp. Петроварадин, mađ. Pétervárad, njem. Peterwardein), nekadašnji utvrđeni grad uz rijeku Dunav, danas dio užeg gradskog područja Novog Sada.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Petrovaradin · Vidi više »
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat. res gestae: djela), ali danas uvelike prevladava povijest.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Povijest · Vidi više »
Prefekt
Prefekt je naziv za kardinala koji upravlja jednim dikasterijem ili na čelu jedne rimske kongregacije.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Prefekt · Vidi više »
Profesor
Profesor (kratica prof.), osoba koja se bavi predavanjem određenog predmeta u osnovnoj i srednjoj školi, na fakultetu ili na akademiji.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Profesor · Vidi više »
Program
* Računalni program.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Program · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Savska banovina
Položaj banovine u Kraljevini Jugoslaviji Savska banovina je bila banovina Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1939. godine.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Savska banovina · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Slavonija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Srbija · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Stipe Šuvar · Vidi više »
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Vinkovci · Vidi više »
Vjera
Jean-Baptiste Théodon: Trijumf vjere nad idolopoklonstvom. Vjera se obično definira kao uvjerenje u istinu neke tvrdnje bez njezine provjere.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Vjera · Vidi više »
Vjeronauk
Vjeronauk (nastao od riječi vjera i nauk) je poučavanje u vjeri u pojedinim vjerskim zajednicama, te izborni predmet u školama u kojem djeca uče o svojoj vjeri.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Vjeronauk · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Vojna krajina · Vidi više »
Vojska
Vojska je izraz koji se u najširem smislu koristi za stalne oružane snage neke države sastavljene od profesionalnih vojnika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Vojska · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Zagreb · Vidi više »
Zemun
Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i Zemun · Vidi više »
1766.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1766. · Vidi više »
1773.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1773. · Vidi više »
1779.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1779. · Vidi više »
1780.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1780. · Vidi više »
1792.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1792. · Vidi više »
1822.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1822. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1850. · Vidi više »
1852.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1852. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1861. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1868. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1879. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1881. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1883. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1901. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1914. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1916. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1918. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1925. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1934. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1943. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1945. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1956. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1957. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1963. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1975. · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1978. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1984. · Vidi više »
1990-ih
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1990-ih · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 1991. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gimnazija Matije Antuna Reljkovića i 20. stoljeće · Vidi više »
