Brže od pregledniku!
141 odnosi: Albi, Albrecht Dürer, Alegorija, Amiens, Antika, Assisi, Autoportret, Avignon, Španjolska, Švedska, Švicarska, Češka, Bamberg, Barbari, Bardejov, Bazilika Saint-Denis, Beč, Belgija, Bellinzona, Bern, Braća Limbourg, Bremenski Roland, Brugge, Carigrad, Castel del Monte, Cáceres, Ceh, Cimabue, Cisterciti, Dominikanci, Duccio, Dunav, Dvorac Durham, Engleska, Estonija, Europa, Finska, Firenca, Flamanci, Flamansko slikarstvo, Francesco Petrarca, Francuska, Franjevci, Freiburg, Freska, Gentile da Fabriano, Giorgio Vasari, Giotto, Giotto di Bondone, Goti, ..., Gotička arhitektura, Gradska vijećnica u Bremenu, Grande Île, Hanza, Holstentor, Hospicij, Hubert van Eyck, Humanizam, Italija, Jan van Eyck, Katedrala, Katedrala Notre-Dame u Chartresu, Katedrala Notre-Dame u Parizu, Katedrala Saint Etienne u Bourgesu, Katedrala u Burgosu, Katedrala u Canterburyju, Katedrala u Durhamu, Katedrala u Naumburgu, Katedrala u Salisburyju, Köln, Kölnska katedrala, Kontrafor, Krakovsko staro mjesto, Križari, Kutná Hora, Latinski jezik, Lübeck, Litva, Llotja de la Seda, London, Luk (arhitektura), Luxembourg, Matthias Grünewald, Milanska katedrala, Mont-Saint-Michel, Mudéjar, Nicola Pisano, Njemački jezik, Opat Suger, Opatija sv. Augustina u Canterburyju, Orvieto, Oslikani rukopisi, Padova, Pariz, Pietà, Poljska, Portret, Portugal, Prag, Quedlinburg, Rajna, Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti, Realizam, Regensburg, Reims, Renesansa, Samostan Batalha, Samostan Kristovog reda, Siena, Skulptura, Slovačka, Srednji vijek, Stara crkva u Petäjävesi, Stara jezgra Avignona, Stargard, Stari grad Vilnius, Stralsund, Strasbourg, Svod, Tallinn, Třebíč, Toruń, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uljene boje, Ulm, Valencia, Venecija, Visby, Vitraj, Westminsterska opatija, Wismar, Zodijak, Zvonici u Belgiji i Francuskoj, Zvonik, 1137., 1204., 13. stoljeće, 1305., 14. stoljeće, 15. stoljeće, 17. stoljeće. Proširite indeks (91 više) »
Albi
Albi (okcitanski) je grad na jugu Francuske u departamentu Tarn u pokrajini Midi-Pyrénées.
Novi!!: Gotika i Albi · Vidi više »
Albrecht Dürer
Albrecht Dürer (Nürnberg, 21. svibnja 1471. – Nürnberg, 6. travnja 1528.), njemački slikar, kipar i matematičar.
Novi!!: Gotika i Albrecht Dürer · Vidi više »
Alegorija
Vermeerova ''Alegorija slikanja'' Alegorija (grč. drugo govoriti) je način prenesenog izražavanja u kojemu se metaforičko ili preneseno značenje ostvaruje u cijeloj slici ili cijeloj radnji; katkada i u cijeloj pjesmi.
Novi!!: Gotika i Alegorija · Vidi više »
Amiens
Amiens je grad u Francuskoj, glavni grad regije Pikardije i departmana Soma.
Novi!!: Gotika i Amiens · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Gotika i Antika · Vidi više »
Assisi
Assisi, hrvatski također i Asiz (latinski: Asisium), je grad u talijanskoj pokrajini Perugi, u regiji Umbria.
Novi!!: Gotika i Assisi · Vidi više »
Autoportret
Autoportretom nazivamo umjetnikov prikaz samoga sebe, koji može biti ostvaren kao slika, crtež ili plastika.
Novi!!: Gotika i Autoportret · Vidi više »
Avignon
Avignon (klasični provansalski okcitanski: Avinhon ili Avignoun u mistralijanskom obliku, latinski: Avenio) je grad u Provansi u južnoj Francuskoj, najveći grad i prefektura departmana Vaucluse.
Novi!!: Gotika i Avignon · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Gotika i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Gotika i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Gotika i Švicarska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Gotika i Češka · Vidi više »
Bamberg
Bamberg je grad u Gornjoj Franačkoj njemačke savezne pokrajine Bavarske, na rijeci Regnitz, blizu njenog ušća u Majnu.
Novi!!: Gotika i Bamberg · Vidi više »
Barbari
Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.
Novi!!: Gotika i Barbari · Vidi više »
Bardejov
Bardejov (mađ. Bártfa, njem. Bartfeld) je grad u Prešovskom kraju u sjeveroistočnoj Slovačkoj.
Novi!!: Gotika i Bardejov · Vidi više »
Bazilika Saint-Denis
Zapadno pročelje bazilike Saint-Denis Kraljevska bazilika Saint-Denis (francuski: Basilique royale de Saint-Denis, ili jednostavno Basilique Saint-Denis) je velika srednjovjekovna opatijska crkva u mjestu Saint-Denis koje je danas sjeverno predgrađe Pariza.
Novi!!: Gotika i Bazilika Saint-Denis · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Gotika i Beč · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Gotika i Belgija · Vidi više »
Bellinzona
Bellinzona (od latinskog Bilitio) je glavni grad talijanskog kantona Ticino, na jugu Švicarske, koji graniči s Italijom.
Novi!!: Gotika i Bellinzona · Vidi više »
Bern
Bern (alemanski: Bärn, francuski: Berne, talijanski: Berna, retoromanski: Berna, bernski njemački: Bärn), smješten na obalama rijeke Aare, je od 1848. godine savezni švicarski glavni grad.
Novi!!: Gotika i Bern · Vidi više »
Braća Limbourg
''Braća Limbourg'', '''Siječanj iz Časoslova vojvode od Berryja''', 1413. – 1416., iluminacija 22,2 x 13,5 cm, Muzej Condé, Chantilly. Trojica braće: Pol (Paul), Jan (Jehannequin) i Hermant (Hermann), znani kao Braća Limbourg, bili su flamanski minijaturisti s kraja 14.
Novi!!: Gotika i Braća Limbourg · Vidi više »
Bremenski Roland
'''Bremenski Roland''' Bremenski Roland je najpoznatiji od četiri skulpture Rolanda, zaštitnika grada Bremena.
Novi!!: Gotika i Bremenski Roland · Vidi više »
Brugge
Bruges (francuski) ili Brugge (nizozemski) (ustaljen izgovor po francuskom Briž) je najveći grad i prijestolnica belgijske pokrajine Zapadna Flandrija, na sjeverozapadu flandrijskog dijela Belgije.
Novi!!: Gotika i Brugge · Vidi više »
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Novi!!: Gotika i Carigrad · Vidi više »
Castel del Monte
Panoramska fotografija unutarnjeg dvorišta od 360° Castel del Monte (talijanski: Dvorac na brdu) je srednjovjekovni dvorac rimsko-njemačkog cara Fridrika II. izgrađen 1240. – 1249. godine u pokrajini Apulia u južnoj Italiji.
Novi!!: Gotika i Castel del Monte · Vidi više »
Cáceres
* Cáceres (Španjolska), španjolski grad, glavni grad istoimene provincije.
Novi!!: Gotika i Cáceres · Vidi više »
Ceh
Ceh (eng. guild) je naziv koji u najširem smislu označava zanatsko udruženje, odnosno skupina, udruženje ljudi koji rade isti posao ili obrt, pa se udružuju radi ostvarivanja svojih prava i viših ciljeva.
Novi!!: Gotika i Ceh · Vidi više »
Cimabue
Cimabue pravim imenom Cenni di Pepo, ili u modernom talijanskom Bencivieni di Pepo (oko 1240., Firenca(?) - 1302.), talijanski slikar.
Novi!!: Gotika i Cimabue · Vidi više »
Cisterciti
Grb reda cistercita. Cisterciti ili lat. Ordo Cisterciensis je rimokatolički crkveni red.
Novi!!: Gotika i Cisterciti · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Gotika i Dominikanci · Vidi više »
Duccio
Duccio Di Buoninsegna, talijanski slikar (vjerojatno Siena, oko 1255. – Siena, prije 3. kolovoza 1319.). Zadnji majstor sienske slikarske škole koja čuva bizantsku tradiciju, a prvi predrenesansni slikar koji se nastoji osloboditi krutih shema bizantskog slikarstva.
Novi!!: Gotika i Duccio · Vidi više »
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Novi!!: Gotika i Dunav · Vidi više »
Dvorac Durham
Durhamski dvorac je normanski dvorac na obronku iznad rijeke Wear poluotoka Durham, nasuprot Durhamske katedrale, sjeverna Engleska.
Novi!!: Gotika i Dvorac Durham · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Gotika i Engleska · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Gotika i Estonija · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Gotika i Europa · Vidi više »
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.
Novi!!: Gotika i Finska · Vidi više »
Firenca
Firenca (talijanski: Firenze, latinski: Florentia) je glavni grad pokrajine Toskana u Italiji.
Novi!!: Gotika i Firenca · Vidi više »
Flamanci
Flamanci (fla. Vlamingen) su zapadno-germanski narod podrijetlom od Salijskih Franaka, naseljen u Flandriji, jednoj od tri belgijske regije.
Novi!!: Gotika i Flamanci · Vidi više »
Flamansko slikarstvo
Hubert van Eyck, ''Gentski oltar'' detalj centralnog dijela iz 1390. – 1441. Flamansko slikarstvo je slikarska produkcija Flamanaca naseljenih u današnjoj Flandriji, tj.
Novi!!: Gotika i Flamansko slikarstvo · Vidi više »
Francesco Petrarca
'''Francesco Petrarca''' '''Francesco Petrarca''' Francesco Petrarca (Arezzo, 20. srpnja 1304. – Arquà Petrarca kraj Padove, 19. srpnja 1374.), talijanski pjesnik.
Novi!!: Gotika i Francesco Petrarca · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Gotika i Francuska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Gotika i Franjevci · Vidi više »
Freiburg
Freiburg im Breisgau (njemački: Freiburg im Breisgau, alemanski: Friburg im Brisgau, francuski: Fribourg-en-Brisgau, talijanski: Friburgo in Brisgovia) nakon Stuttgarta, Mannheima i Karlsruhea četvrti je grad po veličini njemačke savezne pokrajine Baden-Württemberg i najjužniji njemački veliki grad.
Novi!!: Gotika i Freiburg · Vidi više »
Freska
Berma, Istra, 1474. god. Freska je tehnika zidnog slikarstva.
Novi!!: Gotika i Freska · Vidi više »
Gentile da Fabriano
''Gentile da Fabriano''', ''Poklonstvo kraljeva'', 1423., tempera na drvu, 302 x 282 cm, Galerija Uffizi, Firenca. Gentile da Fabriano (pravog imena Gentile di Niccolò di Giovanni Massi) bio je talijanski ranorenesansni slikar (Fabriano, oko 1370. – Rim, 1427.). ''Majka Božja s Djetetom'', 1416., ulje na platnu, 41 × 36 cm, Pisa.
Novi!!: Gotika i Gentile da Fabriano · Vidi više »
Giorgio Vasari
'''Giorgio Vasari''' (autoportret) Giorgio Vasari (Arezzo, 30. srpnja 1511. – Firenca, 27. lipnja 1574.), talijanski slikar i arhitekt, koji je danas poznat po svom životopisu talijanskih umjetnika.
Novi!!: Gotika i Giorgio Vasari · Vidi više »
Giotto
* Giotto di Bondone, talijanski slikar, arhitekt i kipar.
Novi!!: Gotika i Giotto · Vidi više »
Giotto di Bondone
Giotto di Bondone, znan samo i kao Giotto, (Colle di Vespignano, 1267. – Firenca, 8. siječnja 1337.) bio je slavni talijanski slikar, arhitekt i kipar.
Novi!!: Gotika i Giotto di Bondone · Vidi više »
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Novi!!: Gotika i Goti · Vidi više »
Gotička arhitektura
Unutrašnjost prve gotičke katedrale ''St. Denis'' opata Sugera iz 1231., Pariz. Gotika je najreprezentativnija u arhitekturi gdje se karakteristike ovog stila najviše poznaju.
Novi!!: Gotika i Gotička arhitektura · Vidi više »
Gradska vijećnica u Bremenu
Gradska vijećnica u Bremenu je sjedište predsjednika Senata i gradonačelnika Slobodnog hanzeatskog grada Bremena.
Novi!!: Gotika i Gradska vijećnica u Bremenu · Vidi više »
Grande Île
Grande Île (doslovan prijevod, "Veliki otok") ili "ellipse insulaire" (eliptični otok), povijesno središte Strasbourga, Francuska, je otok na rijeci Ill koji je prvo središte jednog grada koje je dospjelo na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi, već 1988. godine.
Novi!!: Gotika i Grande Île · Vidi više »
Hanza
Glavni trgovački putovi Hanzeatskog saveza Hanza (Hanzeatski savez) (stari donjonjemački Hansa.
Novi!!: Gotika i Hanza · Vidi više »
Holstentor
'''Holstentor''' (zapadna "poljska" strana). Vrata Holsten (njemački: Holstein Tor, kasnije poznata kao Holstentor) su gradska vrata na zapadnom ulazu u stari dio hanzeatskog grada Lübecka.
Novi!!: Gotika i Holstentor · Vidi više »
Hospicij
Dječji hospicij u Sankt-Peterburgu Hospicij (lat. svratište, konačište) je ustanova za palijativnu zdravstvenu skrb gdje se štićenicima pruža najbolje moguća kvaliteta života do prirodne smrti.
Novi!!: Gotika i Hospicij · Vidi više »
Hubert van Eyck
Gentskog oltara''' s prikazom '''Agnus Dei''', ulje na drvu, 1426. – 1432., 137,7 × 242,3 cm, katedrala sv. Bava, Gent. Hubert van Eyck (Gent, o. 1370. – Gent, 18. IX. 1426.) je flamanski slikar; zajedno s bratom Jan van Eyckom autor čuvenog gentskog oltara.
Novi!!: Gotika i Hubert van Eyck · Vidi više »
Humanizam
Humanizam je razdoblje kasne srednjovjekovne povijesti obilježeno težnjom za upoznavanjem i nasljedovanjem klasičnih rimskih i grčkih književnosti i civilizacije.
Novi!!: Gotika i Humanizam · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Gotika i Italija · Vidi više »
Jan van Eyck
Jan van Eyck (Maaseick ili Maastricht, o. 1390. – Brugge, 9. srpnja 1441.) je flamanski rano-renesansni slikar.
Novi!!: Gotika i Jan van Eyck · Vidi više »
Katedrala
Zagrebačka katedrala Sarajevska katedrala Katedrala u kršćanskoj terminologiji je crkva u kojoj biskup, odnosno nadbiskup ima svoju biskupsku stolicu i stoluje (grč. καθέδρα; lat. cathedra; hrv. stolnica, prvostolnica, stolna crkva) te obavlja sveto bogoslužje.
Novi!!: Gotika i Katedrala · Vidi više »
Katedrala Notre-Dame u Chartresu
Katedrala u Chatresu je remek-djelo gotičke umjetnosti s kojom počinje razvoj francuske klasične gotike.
Novi!!: Gotika i Katedrala Notre-Dame u Chartresu · Vidi više »
Katedrala Notre-Dame u Parizu
Notre-Dame 2008. godine Katedrala Notre-Dame de Paris (ili jednostavno Notre-Dame; fr.: "Naše Gospe") katedralna je crkva Pariške nadbiskupije posvećena Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Gotika i Katedrala Notre-Dame u Parizu · Vidi više »
Katedrala Saint Etienne u Bourgesu
Katedrala Saint Etienne u Bourgesu je gotička katedrala razvijenog francuskog stila (tzv. flamboyant, tj. plamteća gotika) koja se gradila više od stotinu godina.
Novi!!: Gotika i Katedrala Saint Etienne u Bourgesu · Vidi više »
Katedrala u Burgosu
Gospina katedrala u Burgosu (španjolski: Catedral de Burgos) je gotičkog stila rimokatolička katedrala u Burgosu, Španjolska.
Novi!!: Gotika i Katedrala u Burgosu · Vidi više »
Katedrala u Canterburyju
Katedrala u Canterburyju, službenog imena Katedrala i metropolitska Kristova crkva u Canterburyju, je katedrala u Canterburyju, Kent; najslavnija i jedna od najstarijih kršćanskih građevina u Engleskoj.
Novi!!: Gotika i Katedrala u Canterburyju · Vidi više »
Katedrala u Durhamu
Durhamska katedrala Krista, Blažene Djevice Marije i Svetog Cuthberta Durhamskog je katedrala i sjedište anglikanskog biskupa u Durhamu, sjeverna Engleska.
Novi!!: Gotika i Katedrala u Durhamu · Vidi više »
Katedrala u Naumburgu
Katedrala sv.
Novi!!: Gotika i Katedrala u Naumburgu · Vidi više »
Katedrala u Salisburyju
'''Katedrala u Salisburyju''' Tlocrt katedrale Unutrašnjost katedrale John Constable, ''Katedrala u Salisburyju s biskupskog posjeda'' iz 1825. Katedrala u Salisburyju je katedrala ranoengleskog gotičkog stila u Wiltshireu u Engleskoj, izgrađena od 1220. – 1258.
Novi!!: Gotika i Katedrala u Salisburyju · Vidi više »
Köln
Köln (ripuarski dijalekt: Kölle, francuski: Cologne) je grad u Njemačkoj, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Gotika i Köln · Vidi više »
Kölnska katedrala
Kölnska katedrala (njemački: Kölner Dom), službenog imena: Katedralna crkva Svetog Petra i Djevice Marije (Hohe Domkirche St. Peter und Maria) je rimokatolička crkva u Kölnu, Njemačka.
Novi!!: Gotika i Kölnska katedrala · Vidi više »
Kontrafor
Složen sustav ''letećih upornjaka'' na bočnoj strani Katedrale sv. Vida u Pragu podupire poprečne sile pritiska od unutrašnjih elemenata krovišta Kontrafor (kontra- fortis (sila): oprečna, suprotstavljana sila), potporanj ili upornjak, je element u arhitekturi, građen usuprot zidu ili uz zid, koji služi za podupiranje ili ukrutu zida i drugih arhitektonskih elemenata.
Novi!!: Gotika i Kontrafor · Vidi više »
Krakovsko staro mjesto
Krakovsko Staro mjesto (poljski: Stare Miasto) je povijesna gradska jezgra grada Krakova koja ima mnogo kulturno-povijesnih spomenika iz raznih stilova i razdoblja gradske povijesti.
Novi!!: Gotika i Krakovsko staro mjesto · Vidi više »
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Novi!!: Gotika i Križari · Vidi više »
Kutná Hora
Kutná Hora (srednjovjekovni češki: Hory Kutné; njemački: Kuttenberg) je grad na rijeci Vrchlice u Češkoj, u pokrajini Središnjoj Češkoj, 50-ak km istočno od Praga.
Novi!!: Gotika i Kutná Hora · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Gotika i Latinski jezik · Vidi više »
Lübeck
(donjonjemački: Lübeek, danski: Lybæk) je grad u sjevernoj Njemačkoj, u pokrajini Schleswig-Holstein.
Novi!!: Gotika i Lübeck · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Gotika i Litva · Vidi više »
Llotja de la Seda
Llotja de la Seda, katalonski za "Loža svile", (španjolski: Lonja de la Seda) je gotička svjetovna građevina u Valenciji koja pokriva više od 2.000 m², i glavna je turistička atrakcija grada.
Novi!!: Gotika i Llotja de la Seda · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Gotika i London · Vidi više »
Luk (arhitektura)
Luk u Saint Louisu znan i kao "Ulazni luk" (Jefferson National Expansion Memorialin), Saint Louis; skulptura osnovana na paraboličnom luku. Elea, Italija. Konstantina I. 312. godine Aldžaferiji, Španjolska. Luk je konstruktivni i dekorativni element u arhitekturi.
Novi!!: Gotika i Luk (arhitektura) · Vidi više »
Luxembourg
Luxembourg je glavni grad Luksemburga, smješten na jezičcu tla između rijeka Alzette i Petrusse.
Novi!!: Gotika i Luxembourg · Vidi više »
Matthias Grünewald
Sveti Ivan Evanđelista (neki smatraju ovaj crtež Grünewaldovim autoportretom) Matthias Grünewald ili Mathis Gothart Nithart (Würzburg, između 1475./1480. – Halle, 31. kolovoza 1528.) bio je njemački slikar.
Novi!!: Gotika i Matthias Grünewald · Vidi više »
Milanska katedrala
Milanska katedrala Milanska katedrala (tal. "Duomo di Milano") katedrala je u Milanu u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Gotika i Milanska katedrala · Vidi više »
Mont-Saint-Michel
Mont Saint-Michel (hrv. "Planina Svetog Mihovila") je srednjovjekovni burg izgrađen oko samostana svetog Mihovila u Normandiji u blizini Avranchesa u Francuskoj.
Novi!!: Gotika i Mont-Saint-Michel · Vidi više »
Mudéjar
Toranj katedrale u Teruelu, jedan od spomenika svjetske baštine pod nazivom "mudéjar arhitektura u Aragonu" Mudéjar je skupni naziv za Maure, ili općenito muslimane iz pokrajine Al-Andalus koji su nakon rekonkviste odlučili ostati na teritoriju kršćanske Španjolske.
Novi!!: Gotika i Mudéjar · Vidi više »
Nicola Pisano
Nicola Pisano, znan i kao Niccolò Pisano i Nicola de Apulia ili Nicola Pisanus (Apulija, oko 1225. – Toskana, oko 1283.), bio je talijanski kipar i arhitekt.
Novi!!: Gotika i Nicola Pisano · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Gotika i Njemački jezik · Vidi više »
Opat Suger
Suger od Saint-Denisa bio je francuski katolički redovnik, benediktinac, poznat kao opat samostana Saint-Denis, teolog, administrator, političar i državnik u službi kraljeva Luje VI. i Luje VII., pisac (autor povijesnih tekstova), ali ponajviše kao prvi poznati arhitekt gotičke arhitekture.
Novi!!: Gotika i Opat Suger · Vidi više »
Opatija sv. Augustina u Canterburyju
Canterburyjska vrata (bivši portal opatije)Klaustar negdašnje opatije Opatija sv.
Novi!!: Gotika i Opatija sv. Augustina u Canterburyju · Vidi više »
Orvieto
Orvieto (latinski: Urbs Vetus - gornji grad) je grad i sjedište biskupije u talijanskoj pokrajini Terni u regiji Umbria od 20 909 stanovnika.
Novi!!: Gotika i Orvieto · Vidi više »
Oslikani rukopisi
minijatura ''Sv. Ivan iz Kölnskog evanđelja'', pergament na papiru, 1532., Knjižnica sveučilišta John Rylands, Manchester. Oslikani rukopisi su rukopisi urešeni zlatom izrađenim ornamentima, inicijalima, minijaturama i vinjetama.
Novi!!: Gotika i Oslikani rukopisi · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Gotika i Padova · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Gotika i Pariz · Vidi više »
Pietà
Michelangelova Rimska Pietà Pietà (talijanska izvedenica iz latinskog pietas: sućut, sažaljenje) ili Oplakivanje Krista je u kršćanskoj ikonografiji prikaz Blažene Djevice Marije koja u krilu drži mrtvo Isusovo tijelo.
Novi!!: Gotika i Pietà · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Gotika i Poljska · Vidi više »
Portret
Portret je umjetnički prikaz ljudske glave.
Novi!!: Gotika i Portret · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Gotika i Portugal · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Gotika i Prag · Vidi više »
Quedlinburg
Quedlinburg je grad u njemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, koji je do 2007.
Novi!!: Gotika i Quedlinburg · Vidi više »
Rajna
Rajna (njem. Rhein, fr. Rhin) je europska rijeka, jedna od najprometnijih i najznačajnijih vodenih prometnica Europe.
Novi!!: Gotika i Rajna · Vidi više »
Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti
renesansna slika ''Atenska škola'' iz oko 1510. god. je primjer razvoja zapadnoeuropske umjetnosti na antičkim temeljima. Zapadna umjetnost je izraz za umjetničku produkciju zapadne Europe i Sjeverne Amerike koja ima korijene u umjetnosti Antičke Grčke i Rima, te se karakterno razlikuje od istočne umjetnosti Bizantskih i Islamskih korijena, kao i od Indijske, Kineske, Japanske, Afričke umjetnosti i umjetnosti pretkolumbovske Amerike.
Novi!!: Gotika i Razdoblja i pravci zapadne umjetnosti · Vidi više »
Realizam
* Realizam (književnost) – stil književnosti u XIX. st.
Novi!!: Gotika i Realizam · Vidi više »
Regensburg
Regensburg (u starijim hrvatskim izvorima: Rezno, bavarski: Rengschburg) grad je u njemačkoj saveznoj pokrajini Bavarskoj.
Novi!!: Gotika i Regensburg · Vidi više »
Reims
Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.
Novi!!: Gotika i Reims · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Gotika i Renesansa · Vidi više »
Samostan Batalha
Panorama samostana Samostan Djevice Marije u Batalhi (portugalski: Monasterio de Santa Maria da Vitória) je dominikanski rimokatolički samostan u gradu Batalha, u središnjem Portugalu.
Novi!!: Gotika i Samostan Batalha · Vidi više »
Samostan Kristovog reda
Samostan Kristovog reda (portugalski: Convento de Cristo) je rimokatolički samostan u gradu Tomaru, u središnjem Portugalu.
Novi!!: Gotika i Samostan Kristovog reda · Vidi više »
Siena
Siena je grad i sjedište istoimene provincije u talijanskoj regiji Toskani (tal. Toscana) u središnjoj Italiji.
Novi!!: Gotika i Siena · Vidi više »
Skulptura
Rijeci. Pietà'' iz 1499. Skulptura (latinski: sculpare.
Novi!!: Gotika i Skulptura · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Gotika i Slovačka · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Gotika i Srednji vijek · Vidi više »
Stara crkva u Petäjävesi
Stara crkva u Petäjävesi (finski: Petäjäveden vanha kirkko) je drvena crkva u finskom gradu Petäjävesi, 1 km od središta grada, koja je 1994.
Novi!!: Gotika i Stara crkva u Petäjävesi · Vidi više »
Stara jezgra Avignona
Stara jezgra Avignona, povijesno središte Avignona (južna Francuska), proglašena je UNESCOvom svjetskom baštinom 1995.
Novi!!: Gotika i Stara jezgra Avignona · Vidi više »
Stargard
Stargard je mjesto u zapadnoj Poljskoj, nedaleko od grada Szczecina.
Novi!!: Gotika i Stargard · Vidi više »
Stari grad Vilnius
Stari grad Vilnius (litavski: Vilniaus senamiestis) je najstariji dio litavskog glavnog grada i jedan od najvećih još uvijek preostalih srednjovjekovnih starih gradskih središta u Sjevernoj Europi.
Novi!!: Gotika i Stari grad Vilnius · Vidi više »
Stralsund
Stralsund je grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, smješten na južnoj obali uvale Strelasund u Baltičkom moru koja odvaja obalu od otoka Rügena.
Novi!!: Gotika i Stralsund · Vidi više »
Strasbourg
Strasbourg (elzaški: Strossburi; njemački: Straßburg) grad je na istoku Francuske, na lijevoj strani Rajne.
Novi!!: Gotika i Strasbourg · Vidi više »
Svod
''Bačvasti svod'' s prikazom potisaka. ''Križni svod'' Svod ili strop (francuski: voute; talijanski: volta; njemački: gewölbe; poljski: sklepienie; španjolski: bóveda) je konstruktivni element koji zatvara gornje granice unutrašnjeg prostora zaobljenim (sfernim) plohama i oslanja se na okolne zidove, lukove ili stupove.
Novi!!: Gotika i Svod · Vidi više »
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Novi!!: Gotika i Tallinn · Vidi više »
Třebíč
Třebíč (njemački Trebisch) je grad na rijeci Jihlava u Češkoj, u pokrajini Vysočina.
Novi!!: Gotika i Třebíč · Vidi više »
Toruń
Toruń (njemački: Thorn, latinski: Thorunium) je grad u Poljskoj na rijeci Wisli.
Novi!!: Gotika i Toruń · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Gotika i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uljene boje
Johannes Vermeer, '''''Pogled na Delft''''', c. 1661., ulje na platnu, 97 x 116 cm, Mauritshuis, Den Haag. Uljene boje nastaju kad se pigment miješa s različitim sušivim uljima.
Novi!!: Gotika i Uljene boje · Vidi više »
Ulm
Ulm (njemački izgovor) je grad u njemačkoj Bundesland Baden-Württemberg pokrajini, smješten na rijeci Dunav.
Novi!!: Gotika i Ulm · Vidi više »
Valencia
Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.
Novi!!: Gotika i Valencia · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Gotika i Venecija · Vidi više »
Visby
Visby je grad u švedskoj županiji Gotland čije je i središte.
Novi!!: Gotika i Visby · Vidi više »
Vitraj
Rovišću Vitraj ili vitraž (franc. vitrail) je posebnim načinom oslikano staklo, najčešće na crkvenim prozorima, povezano olovnim okvirićima.
Novi!!: Gotika i Vitraj · Vidi više »
Westminsterska opatija
Zborna crkva Svetog Petra u Westminsteru, poznatija kao Westminsterska opatija je crkva, koja se smatra katedralom, a izgrađena u pretežno gotičkom stilu, i nalazi se u londonskom središnjem distriktu Westminster, zapadno od Westminsterske Palače.
Novi!!: Gotika i Westminsterska opatija · Vidi više »
Wismar
Wismar je mali lučki grad u njemačkoj pokrajini Mecklenburg-Vorpommern, na obali Baltičkog mora, 45 km istočno od Lübecka.
Novi!!: Gotika i Wismar · Vidi više »
Zodijak
'''Zodijak (Ebenezer Sibly, 1806.)''' Zodijak (životinjski krug) je pojas na nebeskoj sferi koji se rasprostire 8° sjeverno i 8° južno od ekliptike, a po njemu se prividno gibaju Sunce, Mjesec i većina planeta Sunčevog sustava.
Novi!!: Gotika i Zodijak · Vidi više »
Zvonici u Belgiji i Francuskoj
Zvonici u Francuskoj i Belgiji su nenadmašiv skup od 56 tornjeva (Beffroi) u Belgiji i Francuskoj koji su dospjeli na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi, zbog svoje važnosti kao spomenika gradske neovisnosti od feudalnih i vjerskih utjecaja u flamanskoj povijesti, što je dovelo do visokog stupnja lokalne demokracije od velike važnosti za povijest čovječanstva.
Novi!!: Gotika i Zvonici u Belgiji i Francuskoj · Vidi više »
Zvonik
Ulmer Münster. Zvonik je samostalna građevina i često sastavni dio crkve ili kapele.
Novi!!: Gotika i Zvonik · Vidi više »
1137.
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 1137. · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 1204. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 13. stoljeće · Vidi više »
1305.
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 1305. · Vidi više »
14. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 14. stoljeće · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 15. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Gotika i 17. stoljeće · Vidi više »
