Brže od pregledniku!
32 odnosi: ŠK Slavija Osijek, Beograd, FK Dinamo Pančevo, FK Velež Mostar, FK Vojvodina Novi Sad, GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Hrvatska nogometna reprezentacija, Jugoslavenska nogometna reprezentacija, Kraljevina Jugoslavija, NK Kustošija Zagreb, NK Metalac Osijek, NK Osijek, NK Zagreb, Nogomet, Nogometne pozicije, OFK Beograd, Osijek, Zagreb, 1. HŠK Građanski Zagreb, 17. veljače, 1913., 1930., 1931., 1934., 1940., 1941., 1944., 1945., 1949., 1987., 5. veljače.
ŠK Slavija Osijek
Slavija je bivši hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Gustav Lechner i ŠK Slavija Osijek · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Gustav Lechner i Beograd · Vidi više »
FK Dinamo Pančevo
Nogometni klub Dinamo Pančevo (srpski: FK Dinamo Pančevo) je nogometni klub iz Pančeva, Srbija.
Novi!!: Gustav Lechner i FK Dinamo Pančevo · Vidi više »
FK Velež Mostar
FK Velež Mostar je nogometni klub koji je osnovan 26. lipnja 1922. kao Radničko športsko društvo Velež.
Novi!!: Gustav Lechner i FK Velež Mostar · Vidi više »
FK Vojvodina Novi Sad
FK Vojvodina srbijanski je nogometni klub iz Novog Sada.
Novi!!: Gustav Lechner i FK Vojvodina Novi Sad · Vidi više »
GNK Dinamo Zagreb
Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Gustav Lechner i GNK Dinamo Zagreb · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Gustav Lechner i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska nogometna reprezentacija
Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.
Novi!!: Gustav Lechner i Hrvatska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Jugoslavenska nogometna reprezentacija
Jugoslavenska nogometna reprezentacija predstavljala je Kraljevinu Jugoslaviju (1918. – 1943.) i Socijalističku Federativnu Republiku Jugoslaviju (1946. – 1992.) u međunarodnim nogometnim natjecanjima.
Novi!!: Gustav Lechner i Jugoslavenska nogometna reprezentacija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Gustav Lechner i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
NK Kustošija Zagreb
NK Kustošija, hrvatski je nogometni klub iz Zagreba.
Novi!!: Gustav Lechner i NK Kustošija Zagreb · Vidi više »
NK Metalac Osijek
Športski centar "Ante Gotovina" Nogometni klub Metalac Osijek osnovan je 1948. godine.
Novi!!: Gustav Lechner i NK Metalac Osijek · Vidi više »
NK Osijek
NK Osijek je hrvatski nogometni klub iz Osijeka.
Novi!!: Gustav Lechner i NK Osijek · Vidi više »
NK Zagreb
NK Zagreb nogometni je klub iz grada Zagreba.
Novi!!: Gustav Lechner i NK Zagreb · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Gustav Lechner i Nogomet · Vidi više »
Nogometne pozicije
Za bolje shvaćanje pojedinih nogometnih formacija, pogledajte: nogometne formacije. U nogometnoj igri, svaki od jedanaest igrača u momčadi ima svoju određenu ulogu u određenom dijelu terena.
Novi!!: Gustav Lechner i Nogometne pozicije · Vidi više »
OFK Beograd
OFK Beograd nasljednik je predratnog Beograd sport kluba (BSK), najboljeg kluba Srbije i Jugoslavije u periodu između 1923. godine, kad je održano prvo nogometno prvenstvo, do 1941. BSK je u tom periodu osvojio pet prvenstava i jedan kup.
Novi!!: Gustav Lechner i OFK Beograd · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Gustav Lechner i Osijek · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Gustav Lechner i Zagreb · Vidi više »
1. HŠK Građanski Zagreb
Prvi hrvatski građanski športski klub, poznatiji samo kao Građanski, bio je nogometni klub u Zagrebu.
Novi!!: Gustav Lechner i 1. HŠK Građanski Zagreb · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Gustav Lechner i 17. veljače · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1913. · Vidi više »
1930.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1930. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1931. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Gustav Lechner i 1934. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Gustav Lechner i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1941. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1944. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1945. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1949. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: Gustav Lechner i 1987. · Vidi više »
5. veljače
5.
Novi!!: Gustav Lechner i 5. veljače · Vidi više »
