Brže od pregledniku!
90 odnosi: Šaban Šaulić, Željko Mavrović, Balet, Billie Joe Armstrong, Bojana Gregorić, Davor Gobac, Džafer Kulenović, Diskografija, Dražen Turina, Evermod Ratzeburški, Gregorijanski kalendar, Heinrich Heine, Hrvoje Šarinić, Ignaz von Szyszyłowicz, James Earl Jones, Jordan Kuničić, Josif Slipij, Josip Jagodić, Južna Afrika, Kosovo, Labuđe jezero, Latvija, Marko Kern, Mate Balota, Michael Jordan, Milorad Bibić, Molière, Natasha Kampusch, Nezavisnost, Paris Hilton, Petar Iljič Čajkovski, Predrag Vušović, Prijestupna godina, Rene Russo, Rusija, Sankt-Peterburg, Sedam utemeljitelja Reda slugu Blažene Djevice Marije, Silvije Strahimir Kranjčević, Slavko Ježić, Slobodna Država Oranje, Srbija, Stipe Šuvar, Svinja, The Everly Brothers, Ujedinjeno Kraljevstvo, Zlatan Vrkljan, Zvonimir Červenko, 1622., 1673., 1797., ..., 1854., 1856., 1857., 1865., 1876., 1891., 1892., 1895., 1897., 1898., 1908., 1910., 1926., 1931., 1935., 1936., 1948., 1951., 1952., 1954., 1955., 1956., 1960., 1962., 1963., 1964., 1969., 1972., 1973., 1974., 1981., 1984., 1988., 2001., 2004., 2008., 2011., 2012., 2017., 2019.. Proširite indeks (40 više) »
Šaban Šaulić
Šaban Šaulić (srp. Шабан Шаулић; Šabac, 6. rujna 1951. – Bielefeld, 17. veljače 2019.), bio je poznati srbijanski pjevač narodne glazbe romskog podrijetla.
Novi!!: 17. veljače i Šaban Šaulić · Vidi više »
Željko Mavrović
Željko Mavrović (Zagreb, 17. veljače 1969.), hrvatski boksač.
Novi!!: 17. veljače i Željko Mavrović · Vidi više »
Balet
Edgara Degasa Balet Balet je plesna forma koju danas najčešće vidimo u izvođenju profesionalnih plesača u kazalištu ili na nekoj drugoj sceni.
Novi!!: 17. veljače i Balet · Vidi više »
Billie Joe Armstrong
Billie Joe Armstrong (17. veljače 1972.) je američki glazbenik, pjevač, glumac, i pisac pjesama.
Novi!!: 17. veljače i Billie Joe Armstrong · Vidi više »
Bojana Gregorić
Bojana Gregorić Vejzović (Zagreb, 17. veljače 1972.) hrvatska je filmska, televizijska i kazališna glumica.
Novi!!: 17. veljače i Bojana Gregorić · Vidi više »
Davor Gobac
Davor Gobac (Karlovac, 17. veljače 1964.), frontman rock-grupe Psihomodo pop.
Novi!!: 17. veljače i Davor Gobac · Vidi više »
Džafer Kulenović
Dr.
Novi!!: 17. veljače i Džafer Kulenović · Vidi više »
Diskografija
Diskografija (grčki diskos kolut disk, grčki grafo pišem, popis diskova) je cjelovit i sustavan popis svih glazbenih izdanja nekog izvođača.
Novi!!: 17. veljače i Diskografija · Vidi više »
Dražen Turina
Dražen Turina (Rijeka, 17. veljače 1972.) - hrvatski kantautor i pisac, poznat je po nadimku Šajeta.
Novi!!: 17. veljače i Dražen Turina · Vidi više »
Evermod Ratzeburški
Sveti Evermod (u sredini), prikaz u Raztenburškoj katedrali. Sveti Evermod Ratzeburški (Belgija, 1100. – Ratzeburg, 17. veljače 1178.), belgijsko-njemački norbetrtinski redovnik, misionar i kanonik, dugogodišnji prijatelj Norberta od Xantena, osnivača premonstratenškog reda.
Novi!!: 17. veljače i Evermod Ratzeburški · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 17. veljače i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Heinrich Heine
Moritz Daniel Oppenheim: ''Heinrich Heine'' (portret), 1831. Heinrich Heine (Düsseldorf, 13. prosinca 1797. – Pariz, 17. veljače 1856.), njemački književnik židovskog porijekla.
Novi!!: 17. veljače i Heinrich Heine · Vidi više »
Hrvoje Šarinić
Hrvoje Šarinić (Sušak, 17. veljače 1935. – Zagreb, 21. srpnja 2017.), bio je hrvatski političar, četvrti predsjednik Vlade Republike Hrvatske (od 12. kolovoza 1992. do 3. travnja 1993.).
Novi!!: 17. veljače i Hrvoje Šarinić · Vidi više »
Ignaz von Szyszyłowicz
Ignaz von Szyszyłowicz (30. srpnja 1857. Granica - 17. veljače 1910. Lavov) je bio poljski botaničar.
Novi!!: 17. veljače i Ignaz von Szyszyłowicz · Vidi više »
James Earl Jones
James Earl Jones (Arkabutla, 17. veljače 1931.) je američki glumac, najpoznatiji po posuđivanju glasa Darthu Vaderu u filmskom serijalu Zvjezdani ratovi.
Novi!!: 17. veljače i James Earl Jones · Vidi više »
Jordan Kuničić
Jordan Kuničić O.P. (* Dol, otok Hvar, 21. srpnja 1908. – † Zagreb, 17. veljače 1974.), teološki pisac, glazbenik i pedagog, jedan je od hrvatskih svjetski poznatih teologa, dominikanac i skladatelj.
Novi!!: 17. veljače i Jordan Kuničić · Vidi više »
Josif Slipij
Josif Slipij (ukr. Йосиф Сліпий; Zazdrist, Ukrajina, 17. veljače 1892. - Rim, Italija, 7. rujna 1984.) bio je ukrajinski grkokatolički nadbiskup i kardinal.
Novi!!: 17. veljače i Josif Slipij · Vidi više »
Josip Jagodić
Josip (Joza) Jagodić (Osijek, 17. veljače 1897. – Osijek, 1973.) hrvatski je liječnik, kirurg, pravednik među narodima, koji je spašavao Židove u Bjelovaru za vrijeme Drugoga svjetskoga rata.
Novi!!: 17. veljače i Josip Jagodić · Vidi više »
Južna Afrika
Južna Afrika (službeno Republika Južna Afrika) država je na krajnjem jugu afričkog kontinenta, na obalama Atlantskog i Indijskog oceana.
Novi!!: 17. veljače i Južna Afrika · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: 17. veljače i Kosovo · Vidi više »
Labuđe jezero
Gruziji. Labuđe jezero (ruski: Лебединое озеро) je balet u 4 čina, za koji je glazbu napisao Petar Iljič Čajkovski između 1875. – 1876. Praizvedba je bila 4. ožujka 1877. (20 veljače po julijanskom kalendaru) u moskovskom Boljšoj teatru.
Novi!!: 17. veljače i Labuđe jezero · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 17. veljače i Latvija · Vidi više »
Marko Kern
Marko Kern Marko Kern (Slavonski Brod, 17. veljače 1948. – Poreč, 21. veljače 2018.) akademski slikar.
Novi!!: 17. veljače i Marko Kern · Vidi više »
Mate Balota
Mijo Mirković (Rakalj, 28. rujna 1898. – Zagreb, 17. veljače 1963., Na današnji dan, 16. veljače, priredio Lazar Merković, preuzeto 16. veljače 2013.), poznat pod pseudonimom Mate Balota, bio je hrvatski akademik, književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar.
Novi!!: 17. veljače i Mate Balota · Vidi više »
Michael Jordan
Michael Jeffrey Jordan (17. veljače 1963.) umirovljeni je američki profesionalni košarkaš.
Novi!!: 17. veljače i Michael Jordan · Vidi više »
Milorad Bibić
Milorad Bibić Mosor (Split, 25. srpnja 1952. – Zagreb, 17. veljače 2012.), bio je hrvatski novinar, športski novinar, športski publicist, filmski scenarist, kroničar, pisac, televizijski voditelj, športaš i športski djelatnik.
Novi!!: 17. veljače i Milorad Bibić · Vidi više »
Molière
Jean-Baptiste Poquelin, poznatiji kao Molière (Pariz, 15. siječnja 1622. – Pariz, 17. veljače 1673.), francuski komediograf, scenarist i književnik, jedan od velikana humoristične satire; te jedan od najcjenjenijih književnih autora u zapadnoj kulturi uopće.
Novi!!: 17. veljače i Molière · Vidi više »
Natasha Kampusch
Natascha Maria Kampusch (Beč, 17. veljače 1988.) je mlada djevojka iz Austrije, koja je postala poznata po tome, što je oteta 1998. i držana u zatvoreništvu duže od osam godina.
Novi!!: 17. veljače i Natasha Kampusch · Vidi više »
Nezavisnost
Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.
Novi!!: 17. veljače i Nezavisnost · Vidi više »
Paris Hilton
Paris Whitney Hilton (17. veljače 1981.) modna je kreatorica, manekenka, glumica, pjevačica i poslovna žena.
Novi!!: 17. veljače i Paris Hilton · Vidi više »
Petar Iljič Čajkovski
Petar Iljič Čajkovski (ruski: Пётр Ильич Чайковский, Votkinsk, 7. svibnja 1840. – Petrograd, 6. studenoga 1893.) bio je ruski skladatelj i jedan od najvećih skladatelja romantizma.
Novi!!: 17. veljače i Petar Iljič Čajkovski · Vidi više »
Predrag Vušović
Predrag Vušović (Kotor, Crna Gora, 29. kolovoza 1960. – Zagreb, 17. veljače 2011.) bio je hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac.
Novi!!: 17. veljače i Predrag Vušović · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 17. veljače i Prijestupna godina · Vidi više »
Rene Russo
Rene Russo (Burbank, 17. veljače 1954.), američka filmska glumica.
Novi!!: 17. veljače i Rene Russo · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: 17. veljače i Rusija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: 17. veljače i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Sedam utemeljitelja Reda slugu Blažene Djevice Marije
Sedam utemeljitelja Reda slugu Blažene Djevice Marije su utemeljitelji Reda slugu Blažene Djevice Marija čiji se blagdan slavi 17. veljače.
Novi!!: 17. veljače i Sedam utemeljitelja Reda slugu Blažene Djevice Marije · Vidi više »
Silvije Strahimir Kranjčević
Silvije Strahimir Kranjčević (Senj, 17. veljače 1865. – Sarajevo, 29. listopada 1908.), bio je hrvatski pjesnik.
Novi!!: 17. veljače i Silvije Strahimir Kranjčević · Vidi više »
Slavko Ježić
Slavko Ježić (Dubrava kraj Čazme, 17. veljače 1895. – Zagreb, 5. svibnja 1969.), hrvatski književnik, književni povjesničar i prevoditelj.
Novi!!: 17. veljače i Slavko Ježić · Vidi više »
Slobodna Država Oranje
Zastava Slobodne Države Oranje Slobodna Država Oranje (nizozemski: Oranje-Vrijstaat, afrikaans: Oranje-Vrystaat) bivša je država na krajnjem jugu Afrike, potpuno okružena južnoafričkim teritorijem.
Novi!!: 17. veljače i Slobodna Država Oranje · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: 17. veljače i Srbija · Vidi više »
Stipe Šuvar
Stipe Šuvar (Zagvozd kod Imotskog, 17. veljače 1936. – Zagreb, 29. lipnja 2004.), hrvatski političar, komunist, sociolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: 17. veljače i Stipe Šuvar · Vidi više »
Svinja
Svinja je bilo koja životinja iz roda Sus, unutar jednonožnih kopitara obitelji Suidae.
Novi!!: 17. veljače i Svinja · Vidi više »
The Everly Brothers
The Everly Brothers ime je poznatog američkog ''rock'', pop i ''country'' muškog dueta, koji je znatno utjecao na razvoj glazbe 20. stoljeća.
Novi!!: 17. veljače i The Everly Brothers · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 17. veljače i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Zlatan Vrkljan
Zlatan Vrkljan (Zagreb, 17. veljače 1955.) - hrvatski slikar, sveučilišni profesor i akademik HAZU-a Rođen je u Zagrebu 17.
Novi!!: 17. veljače i Zlatan Vrkljan · Vidi više »
Zvonimir Červenko
Stožerni general Zvonimir Červenko (Prijepolje, Srbija, 13. studenoga 1926. – Zagreb, Hrvatska, 17. veljače 2001.), hrvatski general, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Novi!!: 17. veljače i Zvonimir Červenko · Vidi više »
1622.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1622. · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1673. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1797. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1854. · Vidi više »
1856.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1856. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1857. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1865. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1876. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1892. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1897. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1898. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1910. · Vidi više »
1926.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1926. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1931. · Vidi više »
1935.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1935. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1936. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1948. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1952. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1954. · Vidi više »
1955.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1955. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1956. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1960. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: 17. veljače i 1962. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1963. · Vidi više »
1964.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1964. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1969. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: 17. veljače i 1974. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1981. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1984. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 1988. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 17. veljače i 2001. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 17. veljače i 2004. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: 17. veljače i 2008. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: 17. veljače i 2011. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 17. veljače i 2012. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: 17. veljače i 2017. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 17. veljače i 2019. · Vidi više »
