Brže od pregledniku!
32 odnosi: Šport u 1998., Blaženko Lacković, EHF-ova Liga prvaka, Europsko prvenstvo u rukometu za igrače do 18 godina, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska rukometna reprezentacija, Igor Vori, Lino Červar, Mikkel Hansen, MRK Kozala Rijeka, Našice, Nikola Karabatić, Paris Handball, Pariz, Rijeka, RK Metalurg Skoplje, RK NEXE Našice, RK Zagreb, Rukomet, Rukomet na Mediteranskim igrama 2018., SEHA liga, Sjeverna Makedonija, Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu, Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska i Njemačka 2019., Thierry Omeyer, 1998., 2014., 2016., 2017., 2018., 22. lipnja.
Šport u 1998.
Bez opisa.
Novi!!: Halil Jaganjac i Šport u 1998. · Vidi više »
Blaženko Lacković
Blaženko Lacković (Novi Marof, 25. prosinca 1980.), hrvatski rukometaš podrijetlom iz Novog Marofa.
Novi!!: Halil Jaganjac i Blaženko Lacković · Vidi više »
EHF-ova Liga prvaka
EHF-ova Liga pravaka godišnje je europsko klupsko rukometno natjecanje.
Novi!!: Halil Jaganjac i EHF-ova Liga prvaka · Vidi više »
Europsko prvenstvo u rukometu za igrače do 18 godina
Europska prvenstva u rukometu za mlađe od 18 godina održavaju se od 1992.
Novi!!: Halil Jaganjac i Europsko prvenstvo u rukometu za igrače do 18 godina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Halil Jaganjac i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Halil Jaganjac i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska rukometna reprezentacija
Hrvatska rukometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku na međunarodnim natjecanjima u rukometu.
Novi!!: Halil Jaganjac i Hrvatska rukometna reprezentacija · Vidi više »
Igor Vori
Igor Vori (Sesvete, 20. rujna 1980.), bivši je hrvatski rukometaš i bivši trener RK Prvo plinarsko društvo Zagreb.
Novi!!: Halil Jaganjac i Igor Vori · Vidi više »
Lino Červar
Lino Červar (Delići kod Vrsara, Hrvatska, 22. rujna 1950.), hrvatski rukometni trener i bivši izbornik hrvatske rukometne reprezentacije.
Novi!!: Halil Jaganjac i Lino Červar · Vidi više »
Mikkel Hansen
Mikkel Hansen (Helsingør, 22. listopada 1987.), rukometaš danske reprezentacije i rukometnog kluba PSG.
Novi!!: Halil Jaganjac i Mikkel Hansen · Vidi više »
MRK Kozala Rijeka
Muški rukometni klub "Kozala" Rijeka (MRK Kozala; Kozala; Kozala Rijeka) je muški rukometni klub iz Rijeke, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Halil Jaganjac i MRK Kozala Rijeka · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Halil Jaganjac i Našice · Vidi više »
Nikola Karabatić
Nikola Karabatić (Niš, 11. travnja 1984.), rukometni je reprezentativac Francuske i član francuskoga rukometnog kluba PSG.
Novi!!: Halil Jaganjac i Nikola Karabatić · Vidi više »
Paris Handball
Paris Saint-Germain Handball (kraći naziv: PSG Handball) (bivši: Paris Handball) je francuski rukometni klub iz Pariza.
Novi!!: Halil Jaganjac i Paris Handball · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Halil Jaganjac i Pariz · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Halil Jaganjac i Rijeka · Vidi više »
RK Metalurg Skoplje
RK Metalurg je makedonski rukometni klub iz Skoplja.
Novi!!: Halil Jaganjac i RK Metalurg Skoplje · Vidi više »
RK NEXE Našice
RK NEXE je hrvatski rukometni klub iz Našica osnovan 5. listopada 1959. Natječe se u Premijer ligi i SEHA ligi.
Novi!!: Halil Jaganjac i RK NEXE Našice · Vidi više »
RK Zagreb
RK Zagreb hrvatski je rukometni klub iz Zagreba, osnovan 1922. godine.
Novi!!: Halil Jaganjac i RK Zagreb · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Halil Jaganjac i Rukomet · Vidi više »
Rukomet na Mediteranskim igrama 2018.
Rukometni turnir na MI 2018. održao se u Tarragoni u Španjolskoj.
Novi!!: Halil Jaganjac i Rukomet na Mediteranskim igrama 2018. · Vidi više »
SEHA liga
SEHA liga (skr. od South East Handball Association) je regionalna rukometna liga koja se igra na području Srednje, Jugoistočne i Istočne Europe.
Novi!!: Halil Jaganjac i SEHA liga · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Halil Jaganjac i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu
Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu (eng. IHF Men's Junior World Championship) međunarodno je natjecanje za igrače do 21 godine.
Novi!!: Halil Jaganjac i Svjetsko juniorsko prvenstvo u rukometu · Vidi više »
Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska i Njemačka 2019.
Svjetsko prvenstvo u rukometu 2019. je 26.
Novi!!: Halil Jaganjac i Svjetsko prvenstvo u rukometu – Danska i Njemačka 2019. · Vidi više »
Thierry Omeyer
Thierry Omeyer (Mulhouse, 2. studenog 1976.) je bivši francuski rukometni vratar i najbolji rukometni vratar svih vremena.
Novi!!: Halil Jaganjac i Thierry Omeyer · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Halil Jaganjac i 1998. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Halil Jaganjac i 2014. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Halil Jaganjac i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Halil Jaganjac i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Halil Jaganjac i 2018. · Vidi više »
22. lipnja
22.
Novi!!: Halil Jaganjac i 22. lipnja · Vidi više »
