Otvori u Google MapamaSadržaj
33 odnosi: Športska gimnastika, Židovi, Beograd, Białystok, Bjelorusi, Bjelorusija, Bjeloruski jezik, Drugi svjetski rat, Francuska, Grodnenska oblast, Gruzijci, Himki, Katedrala sv. Franje Ksaverskog u Hrodni, Limoges, Litavci, Litavski jezik, Litva, Mađarska, Njemačka, Njemački jezik, Njemen, Pakt Ribbentrop-Molotov, Poljaci, Poljska, Rusi, Rusija, Sovjetski Savez, Srbija, Tatari, Ukrajinci, Volga Korbut, XX. Olimpijske igre – München 1972., 2020..
- Gradovi u Bjelorusiji
Športska gimnastika
Vježbač na konju s hvataljkama Športska gimnastika je najraširenija i najpoznatija športska disciplina gimnastike.
Pogledaj Hrodna i Športska gimnastika
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Hrodna i Židovi
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Hrodna i Beograd
Białystok
Białystok je grad u Poljskoj.
Pogledaj Hrodna i Białystok
Bjelorusi
Povijesni prostor nastanjen Bjelorusima Bjelorusi (bjeloruski: беларусы / belarus'i) su indoeuropski narod iz grupe Istočnih Slavena naseljen uglavnom na teritoriju današnje Bjelorusije, nešto manje Ukrajine i Rusije.
Pogledaj Hrodna i Bjelorusi
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Hrodna i Bjelorusija
Bjeloruski jezik
Bjeloruski jezik (ISO 639-3: bel), istočnoslavenski jezik koji je materinski jezik oko devet milijuna Bjelorusa.
Pogledaj Hrodna i Bjeloruski jezik
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Hrodna i Drugi svjetski rat
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Hrodna i Francuska
Grodnenska oblast
Grodnenska oblast (bjeloruski: Гродзенская вобласць, ruski: Гродненская область, poljski: Obwód grodzieński) je jedna od šest oblasti u Bjelorusiji.
Pogledaj Hrodna i Grodnenska oblast
Gruzijci
Gruzijci ili Gruzini, ili kako sebe nazivaju Kartveli (gruzijski: ქართველები, romanizirano: kartvelebi) etnička su skupina prisutna u Zakavkazju.
Pogledaj Hrodna i Gruzijci
Himki
Himki (ruski: Химки) su grad u Moskovskoj oblasti u Rusiji.
Pogledaj Hrodna i Himki
Katedrala sv. Franje Ksaverskog u Hrodni
Katedrala sv. Franje Ksaverskog u Hrodni Katedrala sv.
Pogledaj Hrodna i Katedrala sv. Franje Ksaverskog u Hrodni
Limoges
Limoges je grad u Francuskoj.
Pogledaj Hrodna i Limoges
Litavci
''Litavka'' (Litavski muzej umjetnosti, Vilnius) Litavac Antanas Vileišis Litavci (izvorno: lietuvis, lietuviai), jedan od baltičkih naroda indoeuropske porodice nastanjen u području uz Baltičko more, najviše u Litvi.
Pogledaj Hrodna i Litavci
Litavski jezik
Litavski jezik (ISO 639-3: lit) zajedno s latvijskim i izumrlim staropruskim pripada u baltički ogranak indoeuropske jezične skupine.
Pogledaj Hrodna i Litavski jezik
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Hrodna i Litva
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Hrodna i Mađarska
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Hrodna i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Hrodna i Njemački jezik
Njemen
Njemen (lit. Nemunas, bje. Нёман) je rijeka u Istočnoj Europi, koja izvire u Bjelorusiji, protječe kroz Rusiju, a u Litvi se deltom ulijeva u Kurski zaljev, Baltičko more.
Pogledaj Hrodna i Njemen
Pakt Ribbentrop-Molotov
Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.
Pogledaj Hrodna i Pakt Ribbentrop-Molotov
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Hrodna i Poljaci
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Hrodna i Poljska
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Pogledaj Hrodna i Rusi
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Hrodna i Rusija
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Hrodna i Sovjetski Savez
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Hrodna i Srbija
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Pogledaj Hrodna i Tatari
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Pogledaj Hrodna i Ukrajinci
Volga Korbut
Volga Valjancinaǔna Korbut odnosno prema ruskom Olga Valentintinovna Korbut (bjeloruski: Вольга Валянцінаўна Корбут; ruski: Ольга Валентиновна Корбут) (16. svibnja 1955.) je umirovljena gimnastičarka bjeloruskog podrijetla koja je svoje medalje osvajala pod zastavom SSSR-a.
Pogledaj Hrodna i Volga Korbut
XX. Olimpijske igre – München 1972.
XX.
Pogledaj Hrodna i XX. Olimpijske igre – München 1972.
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Hrodna i 2020.
Vidi također
Gradovi u Bjelorusiji
- Babrujsk
- Baranaviči
- Barysaŭ
- Brest (Bjelorusija)
- Gomel
- Hrodna
- Lida
- Mahiloŭ
- Mazir
- Minsk
- Navapolack
- Orša
- Pinsk
- Saligorsk
- Vicebsk
Također poznat kao Grodno, Hrodno.