Brže od pregledniku!
200 odnosi: Aluminij, Amfiteatar u Puli, Andrej Plenković, Ante Starčević, Astronom, Austrija, Austro-Ugarska, Avers i revers, Bašćanska ploča, Bakar, Ban, Banovac, Banovina Hrvatska, Banovine u Kraljevini Jugoslaviji, Beograd, Boris Vujčić, Carina, Cink, Cres, Dalmacija, Dan državnosti (Hrvatska), Dan neovisnosti (Hrvatska), Devalvacija, Dinar, Dioklecijanova palača, Domovinski rat, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Dubrovnik, Dvorac Eltz u Vukovaru, Esperanto, Euro, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska komisija, Europska središnja banka, Europska unija, Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996., Eurozona, Fran Krsto Frankapan, Franjo Tuđman, Grb Slavonije, Heraldika, Hiperinflacija, Hrast lužnjak, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska državna banka, Hrvatska enciklopedija, Hrvatska enciklopedija (LZMK), ..., Hrvatska i euro, Hrvatska izvještajna novinska agencija, Hrvatska kovnica novca, Hrvatska narodna banka, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska stranka prava, Hrvatska zajednica tehničke kulture, Hrvatske eurokovanice, Hrvatski dinar, Hrvatski herceg, Hrvatski krugoval, Hrvatski sabor, Hrvatski suverenisti, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko Podunavlje, Hrvatsko primorje, Hrvatsko proljeće, Hrvoje Zekanović, Inflacija, ISO 4217, Istra, Ivan Gundulić, Ivan Mažuranić, Josip Jelačić, Jugoslavenski dinar, Juraj Dobrila, Jutarnji list, Katedrala sv. Vida u Rijeci, Kijevska Rus', Knežev dvor, Kovanica, Kovanje, Kralj Tomislav, Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kratica, Kruna (valuta), Kukuruz, Kuna (NDH), Kuna zlatica, Kune, Kuzma Kovačić, Kvarnerski zaljev, Latinski jezik, Lavov, Legura, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Lipa (novac), Lisabon, Magnezij, Marijan Pavliček, Marko Marulić, Maslina, Matematičar, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Miroslav Šutej, Motovun, Narodne novine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Nedićeva Srbija, Neovisni za Hrvatsku, Nezavisna Država Hrvatska, Njemačka, Novo srebro, Organizacija za prehranu i poljoprivredu, Osor, Pakrac, Para, Pelješki most, Petar IV. Zrinski, Porez, Potrošač, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Pukovnik, Raspad SFRJ, Redenominacija, Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Rijeka, Ruđer Bošković, Senjski glagoljski misal, Slaveni, Slavko Kvaternik, Slavonija, Slavuj, Smeđi medvjed, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Split, Srebro, Srednjovjekovna hrvatska država, Srpanj, Stari grad Varaždin, Stjepan Radić, Sveta Nedelja (Zagrebačka županija), Sveučilište u Zagrebu, Svjetska izložba, Tisućljeće, Tlocrt, Travanjski rat, Treći Reich, Trgovina, Tunj, Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ujedinjeni narodi, Ustaše, Valuta, Varaždin, Večernji list, Velebitska degenija, Vijeće Europske unije, Vijenac (časopis), Vilko Žiljak, Vinova loza, Virginijski duhan, Vučedolska golubica, Vukovar, XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996., Zadar, Zagrebačka županija, Zagrebačka katedrala, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku, Znak eura, 1. siječnja, 1018., 11. stoljeće, 1235., 13. svibnja, 1384., 14. siječnja, 18. srpnja, 1918., 1930-ih, 1939., 1941., 1943., 1988., 1990., 1991., 1993., 1994., 1997., 2000., 2011., 2022., 2023., 23. prosinca, 23. travnja, 30. svibnja, 31. prosinca. Proširite indeks (150 više) »
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Aluminij · Vidi više »
Amfiteatar u Puli
Amfiteatar u Puli ili pulska Arena (u narodu poznata i kao Divić-grad) najveći je i najsačuvaniji spomenik antičkog graditeljstva u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Amfiteatar u Puli · Vidi više »
Andrej Plenković
Andrej Plenković (Zagreb, 8. travnja 1970.), hrvatski političar, pravnik i diplomat, 12.
Novi!!: Hrvatska kuna i Andrej Plenković · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ante Starčević · Vidi više »
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Novi!!: Hrvatska kuna i Astronom · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hrvatska kuna i Austrija · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Austro-Ugarska · Vidi više »
Avers i revers
Avers i revers su nazivi za prednju i stražnju stranu kovanog novca i medalje.
Novi!!: Hrvatska kuna i Avers i revers · Vidi više »
Bašćanska ploča
Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Bašćanska ploča · Vidi više »
Bakar
Kuprat je naziv za bakar u anionskom kompleksu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Bakar · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ban · Vidi više »
Banovac
Banovac je naziv za prvi hrvatski novac kovan u Pakracu i Zagrebu otprilike u razdoblju od 1235. do 1384. godine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Banovac · Vidi više »
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Banovina Hrvatska · Vidi više »
Banovine u Kraljevini Jugoslaviji
Banovine kraljevine Jugoslavije. Od 1929. godine kraljevina Jugoslavija je bila podjeljena u devet banovina.
Novi!!: Hrvatska kuna i Banovine u Kraljevini Jugoslaviji · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Hrvatska kuna i Beograd · Vidi više »
Boris Vujčić
Boris Vujčić (Zagreb, 2. lipnja 1964.) hrvatski ekonomist, sveučilišni profesor, guverner Hrvatske narodne banke i zamjenik glavnog pregovarača Hrvatske s Europskom Unijom.
Novi!!: Hrvatska kuna i Boris Vujčić · Vidi više »
Carina
Carina je porez na uvoznu robu i važna je u vanjskotrgovinskoj razmjeni.
Novi!!: Hrvatska kuna i Carina · Vidi više »
Cink
Cink je kemijski element 12.
Novi!!: Hrvatska kuna i Cink · Vidi više »
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Novi!!: Hrvatska kuna i Cres · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dalmacija · Vidi više »
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dan državnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Dan neovisnosti (Hrvatska)
Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dan neovisnosti (Hrvatska) · Vidi više »
Devalvacija
Devalvacija je službena promjena pariteta neke nacionalne valute utvrđivanjem njezine niže vrijednosti u odnosu na neku stabilnu valutu ili u odnosu na neko drugo mjerilo.
Novi!!: Hrvatska kuna i Devalvacija · Vidi više »
Dinar
Dinar je naziv valute u nekim, uglavnom arapskim, državama.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dinar · Vidi više »
Dioklecijanova palača
Dioklecijanova palača je antička palača cara Dioklecijana u Splitu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dioklecijanova palača · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Hrvatska kuna i Domovinski rat · Vidi više »
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Novi!!: Hrvatska kuna i Družba Isusova · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Hrvatska kuna i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dubrovnik · Vidi više »
Dvorac Eltz u Vukovaru
350px Dvorac Eltz je barokni dvorac smješten na obali Dunava u gradu Vukovaru.
Novi!!: Hrvatska kuna i Dvorac Eltz u Vukovaru · Vidi više »
Esperanto
Rijeci na Korzu u kojoj se nalazilo sjedište "Adriatika ligo esperantista", prve esperantske udruge u Rijeci i Hrvatskoj od njezina osnutka 28. rujna 1907. godine Esperanto (ISO 639-3: epo), međunarodni je umjetni jezik nastao u drugoj polovici 19.
Novi!!: Hrvatska kuna i Esperanto · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Euro · Vidi više »
Europska banka za obnovu i razvoj
Zaštitni znak Europske banke za obnovu i razvoj) Europska banka za obnovu i razvoj (EBOR) (engl. European Bank for Reconstruction and Development - EBRD) osnovana je 15. travnja 1991. godine sa sjedištem u Londonu, u cilju olakšavanja tranzicije sedam planskih privreda bivših socijalističkih država (Bugarska, Čehoslovačka, Mađarska, Poljska, Rumunjska, SSSR i SFRJ) na tržišnu privredu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Europska banka za obnovu i razvoj · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Hrvatska kuna i Europska komisija · Vidi više »
Europska središnja banka
Sjedište Europske središnje banke Europska središnja banka (ESB, eng. European Central Bank - ECB) središnja je banka eurozone, monetarne unije 20 država članica Europske unije koje su usvojile euro kao vlastitu valutu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Europska središnja banka · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Hrvatska kuna i Europska unija · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.
Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996., često nazivano i skraćenicom Euro '96. bilo je 10.
Novi!!: Hrvatska kuna i Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996. · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: Hrvatska kuna i Eurozona · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Hrvatska kuna i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Hrvatska kuna i Franjo Tuđman · Vidi više »
Grb Slavonije
Grb Slavonije Fojničkom grbovniku. Grb Slavonije, povijesni hrvatski grb koji se danas nalazi u kruni grba Hrvatske, a predstavlja heraldički simbol regije Slavonije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Grb Slavonije · Vidi više »
Heraldika
Heraldika ili grboslovlje likovna je disciplina i pomoćna povijesna znanost koja proučava postojeće grbove te stvara nove.
Novi!!: Hrvatska kuna i Heraldika · Vidi više »
Hiperinflacija
Hiperinflacija u Argentini Novčanica od sto bilijuna njemačkih maraka iz 1924. Hiperinflacija je pojam u ekonomskoj znanosti koji označava inflaciju izvan nadzora nadležnih državnih tijela, stanje u kojemu potrošačke cijene naglo rastu zbog ubrzanoga gubitka vrijednosti valute (devalvacije).
Novi!!: Hrvatska kuna i Hiperinflacija · Vidi više »
Hrast lužnjak
Žir Hrast lužnjak (Quercus robur) je bjelogorično drvo iz roda hrastova porodice Fagaceae.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrast lužnjak · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska državna banka
Hrvatska državna banka, središnja banka NDH.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska državna banka · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska enciklopedija · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska i euro
(Kosovo i Crna Gora). U Hrvatskoj je monetarnoj politici euro glavna referentna valuta.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska i euro · Vidi više »
Hrvatska izvještajna novinska agencija
Hrvatska izvještajna novinska agencija (Hina) hrvatska je novinska agencija sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska izvještajna novinska agencija · Vidi više »
Hrvatska kovnica novca
Hrvatska kovnica novca (bivši Hrvatski novčarski zavod) je zavod u državnom vlasništvu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska kovnica novca · Vidi više »
Hrvatska narodna banka
Hrvatska narodna banka (HNB, od 1990. do 1997. godine Narodna banka Hrvatske) je središnja banka Republike Hrvatske sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska narodna banka · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatska zajednica tehničke kulture
Hrvatska zajednica tehničke kulture krovna je udruga tehničke kulture u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatska zajednica tehničke kulture · Vidi više »
Hrvatske eurokovanice
Hrvatske eurokovanice novi su skup kovanica eura koje od srpnja 2022.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatske eurokovanice · Vidi više »
Hrvatski dinar
Hrvatski dinar (ISO 4217: HRD) je kao zakonsko sredstvo plaćanja uveden 23.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatski dinar · Vidi više »
Hrvatski herceg
Huma (1197. – 1205.) Hrvatski herceg (lat. dux Dalmatiae et Croatiae, dux totius Sclavoniae), uvriježen prijevod latinskog naslova dux kojom se od vremena dinastije Arpadovića označavao kraljev namjesnik u hrvatskim zemljama.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatski herceg · Vidi više »
Hrvatski krugoval
Hrvatski krugoval, punim nazivom (od 1942.) Hrvatski državni zavod za krugovalnu službu »Hrvatski krugoval«, bio je sustav krugovalnih (ondašnja riječ za radio) postaja u državnom vlasništvu Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatski krugoval · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatski suverenisti
Hrvatski suverenisti, hrvatska je konzervativna i desna politička stranka, osnovana 2019. godine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatski suverenisti · Vidi više »
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatsko iseljeništvo · Vidi više »
Hrvatsko Podunavlje
Karta Hrvatskog Podunavlja Hrvatsko Podunavlje ili Istočna Hrvatska je naziv kojim se u novije vrijeme označava hrvatsko državno područje koji regionalno odgovara području istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatsko Podunavlje · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvatsko proljeće · Vidi više »
Hrvoje Zekanović
Hrvoje Zekanović (Šibenik, 22. travnja 1974.), hrvatski političar, saborski zastupnik i član Hrvatske Demokršćanske stranke, bivši predsjednik i bivši član stranke Hrvatskih suverenista.
Novi!!: Hrvatska kuna i Hrvoje Zekanović · Vidi više »
Inflacija
Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.
Novi!!: Hrvatska kuna i Inflacija · Vidi više »
ISO 4217
ISO 4217 je međunarodni standard koji pomoću koda od tri znamenke (kod valute) definira imena valuta koje su važeće prema standardima Međunarodne organizacije za normizaciju (ISO).
Novi!!: Hrvatska kuna i ISO 4217 · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvatska kuna i Istra · Vidi više »
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ivan Gundulić · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Hrvatska kuna i Josip Jelačić · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: Hrvatska kuna i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Juraj Dobrila
Juraj Dobrila (Veli Ježenj, 16. travnja 1812. – Trst, 13. siječnja 1882.) bio je istaknuti biskup, tiskar i dobročinitelj iz Istre te preporoditelj istarskih Hrvata.
Novi!!: Hrvatska kuna i Juraj Dobrila · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Hrvatska kuna i Jutarnji list · Vidi više »
Katedrala sv. Vida u Rijeci
Oltar crkve Unutrašnjost crkve Katedrala sv.
Novi!!: Hrvatska kuna i Katedrala sv. Vida u Rijeci · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kijevska Rus' · Vidi više »
Knežev dvor
Knežev dvor Predvorje Kneževa dvora po noći Knežev dvor je palača u Dubrovniku sagrađena kao sjedište vlade i stan kneza, najviše političke funkcije u Dubrovačkoj Republici.
Novi!!: Hrvatska kuna i Knežev dvor · Vidi više »
Kovanica
Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kovanica · Vidi više »
Kovanje
obrade metala. batom. Koljenasto vratilo se izrađuje kovanjem. kristalnih zrna. Otvoreno kovanje u ukovnju (s dva ukovnja), gdje se od ingota dobiva kovani kotač. batom od 50 kilograma. Hidraulička preša za kovanje. Kovanje prstena. Dijagram naprezanja za niskougljični čelik. Hookeov zakon vrijedi u početnom području od 0 do donje granice razvlačenja(2). 1. Vlačna čvrstoća materijala 2. Granica razvlačenja ili ''σ0,2'' 3. Lom materijala 4. '''Područje plastičnih deformacija''' 5. Područje klonulosti A: Teoretski dijagram rastezanja B: Stvarni dijagram rastezanja (F/A) Dva proizvoda dobivena kovanjem. Koljenasta vratila dobivena kovanjem. Kovanje u ukovnjima. žarenja (od 550 °C do 1300 °C). Kovanje je prostorno oblikovanje metala deformiranjem u toplom (užarenom), polutoplom ili hladnom stanju.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kovanje · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kraljevina Italija · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Kratica
Kratice su u pismu kraćene nepotpuno ispisane riječi.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kratica · Vidi više »
Kruna (valuta)
Kruna je bivše i sadašnje službeno sredstvo plaćanja u više europskih zemalja.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kruna (valuta) · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Hrvatska kuna i Kukuruz · Vidi više »
Kuna (NDH)
Kuna je od 1941. do 1945. bila valuta Nezavisne Države Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kuna (NDH) · Vidi više »
Kuna zlatica
Kuna zlatica (lat. Martes martes) rasprostranjena je po svim šumovitim predjelima sjeverne polovice Staroga Svijeta.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kuna zlatica · Vidi više »
Kune
Kune (Mustelidae) su porodica psolikih zvijeri, dio je natporodice Musteloidea.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kune · Vidi više »
Kuzma Kovačić
Kuzma Kovačić (Hvar, 6. lipnja 1952.), hrvatski akademski kipar i akademik.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kuzma Kovačić · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Hrvatska kuna i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Hrvatska kuna i Latinski jezik · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Hrvatska kuna i Lavov · Vidi više »
Legura
Legura ili slitina je homogena smjesa (čvrsta otopina) dvaju ili više metala.
Novi!!: Hrvatska kuna i Legura · Vidi više »
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Novi!!: Hrvatska kuna i Leksikografski zavod Miroslav Krleža · Vidi više »
Lipa (novac)
Lipa, stoti dio jedne hrvatske kune, hrvatske novčane jedinice do 31.
Novi!!: Hrvatska kuna i Lipa (novac) · Vidi više »
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Novi!!: Hrvatska kuna i Lisabon · Vidi više »
Magnezij
Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.
Novi!!: Hrvatska kuna i Magnezij · Vidi više »
Marijan Pavliček
Prof. Marijan Pavliček (4. prosinca 1980.), hrvatski profesor i političar, saborski zastupnik iz redova Hrvatskih suverenista predsjednik stranke Hrvatskih Suverenista i bivši dogradonačelnik grada Vukovara.
Novi!!: Hrvatska kuna i Marijan Pavliček · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Hrvatska kuna i Marko Marulić · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Hrvatska kuna i Maslina · Vidi više »
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Novi!!: Hrvatska kuna i Matematičar · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Miroslav Šutej
Miroslav Šutej (Duga Resa, 29. travnja 1936. – Krapinske Toplice, 13. svibnja 2005.), bio je hrvatski slikar, grafičar i član HAZU-a. Kao dizajner oblikovao je hrvatski grb, veliki dio novčanica hrvatske kune, nekoliko sportskih dresova (za reprezentaciju i zagrebački Dinamo) i rane plakate HDZ-a. Njegov umjetnički rukopis bio je poseban i prepoznatljiv po umnažanju elemenata od rane optičke umjetnosti do zadnjih radova.
Novi!!: Hrvatska kuna i Miroslav Šutej · Vidi više »
Motovun
Motovun (tal. Montona), naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj, u Istarskoj županiji.
Novi!!: Hrvatska kuna i Motovun · Vidi više »
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Novi!!: Hrvatska kuna i Narodne novine · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
Nedićeva Srbija
Nedićeva Srbija ili Vlada Narodnog Spasa je naziv za marionetsku i profašističku srbijansku državu s generalom Milanom Nedićem na čelu, koja je uspostavljena 1941. na Području njemačke vojne uprave u Srbiji i nestala je sa svjetske pozornice 1944. pred slom Sila Osovine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Nedićeva Srbija · Vidi više »
Neovisni za Hrvatsku
Neovisni za Hrvatsku (NHR), hrvatska je desna politička stranka.
Novi!!: Hrvatska kuna i Neovisni za Hrvatsku · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Njemačka · Vidi više »
Novo srebro
Predmet od novog srebra, od umjetnika Bruce Caesar (Pawnee), Oklahoma, 1984 Novo srebro je slitina bakra, cinka i nikla, najčešće u omjeru 60 % bakra, 20 % cinka, 20 % nikla.
Novi!!: Hrvatska kuna i Novo srebro · Vidi više »
Organizacija za prehranu i poljoprivredu
Organizacija za prehranu i poljoprivredu (kratica FAO od engl. Food and Agriculture Organization; fran. Organisation des Nations Unies pour l’alimentation et l’agriculture, ONUAA), organizacija za prehranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Hrvatska kuna i Organizacija za prehranu i poljoprivredu · Vidi više »
Osor
Osor je mjesto na otoku Cresu, na prevlaci što je nekad spajala danas razdvojene otoke Cres i Lošinj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Osor · Vidi više »
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Novi!!: Hrvatska kuna i Pakrac · Vidi više »
Para
Vodena para iznad termoelektrane se kondenzira u obliku aerosola Para je plinovito stanje vode.
Novi!!: Hrvatska kuna i Para · Vidi više »
Pelješki most
Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.
Novi!!: Hrvatska kuna i Pelješki most · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Hrvatska kuna i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Hrvatska kuna i Porez · Vidi više »
Potrošač
Potrošač ili konzument je osoba (ili kućanstvo) koje kupuje (konzumira, troši) proizvode i usluge stvorene od gospodarskog (ekonomskog) sustava.
Novi!!: Hrvatska kuna i Potrošač · Vidi više »
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.
Novi!!: Hrvatska kuna i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Pukovnik
Oznaka čina pukovnika u OS RHPukovnik je visoki časnički vojni čin u Hrvatskoj vojsci.
Novi!!: Hrvatska kuna i Pukovnik · Vidi više »
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Novi!!: Hrvatska kuna i Raspad SFRJ · Vidi više »
Redenominacija
Denominacija je promjena nominalne vrijednosti novčane jedinice (najčešće brisanjem jedne ili više ništica) koja se provodi zamjenom novca novcem manje ili veće vrijednosti.
Novi!!: Hrvatska kuna i Redenominacija · Vidi više »
Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji
Glasački listić s referenduma Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao se 22. siječnja 2012. godine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Rijeka · Vidi više »
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ruđer Bošković · Vidi više »
Senjski glagoljski misal
Rimski misal tiskan u Senju, odnosno Senjski glagoljski misal je četvrta po redu hrvatska inkunabula.
Novi!!: Hrvatska kuna i Senjski glagoljski misal · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Hrvatska kuna i Slaveni · Vidi više »
Slavko Kvaternik
Slavko Kvaternik (Komorske Moravice, 25. kolovoza 1878. – Zagreb, 13. lipnja 1947.), bio je hrvatski vojnik, rodoljub, austrougarski, jugoslavenski i Hrvatski časnik, političar i državni dužnosnik.
Novi!!: Hrvatska kuna i Slavko Kvaternik · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Slavonija · Vidi više »
Slavuj
Slavuj ili mali slavuj (Luscinia megarhynchos) je vrsta ptica iz reda vrapčarki (Passeriformes), podreda ptica pjevica.
Novi!!: Hrvatska kuna i Slavuj · Vidi više »
Smeđi medvjed
zagrebačkom zoološkom vrtu Smeđi medvjed (Ursus arctos) zvijer je iz porodice medvjeda.
Novi!!: Hrvatska kuna i Smeđi medvjed · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Socijalistička Republika Hrvatska · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Split · Vidi više »
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Novi!!: Hrvatska kuna i Srebro · Vidi više »
Srednjovjekovna hrvatska država
Srednjovjekovnom hrvatskom državom smatraju se neovisne ili djelomično neovisne države koje su utemeljili Hrvati, a koje nakon 1102. potpadaju pod vlast kralja Ugarske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Srednjovjekovna hrvatska država · Vidi više »
Srpanj
Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatska kuna i Srpanj · Vidi više »
Stari grad Varaždin
Stari grad Varaždin Tlocrt Ulazna kula Stari grad Varaždin tvrđava je u Varaždinu i jedna od njegovih znamenitosti.
Novi!!: Hrvatska kuna i Stari grad Varaždin · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Hrvatska kuna i Stjepan Radić · Vidi više »
Sveta Nedelja (Zagrebačka županija)
Povijesni grb, u upotrebi do 2013. godinehttp://zeljko-heimer-fame.from.hr/hrvat/hr-zg1.html#hr-zg-sn99 Sveta Nedjelja, oko 1999. – 2013., zeljko-heimer-fame.from.hr, pristupljeno 4. rujna 2020. Sveta Nedelja je grad u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Novi!!: Hrvatska kuna i Sveta Nedelja (Zagrebačka županija) · Vidi više »
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Novi!!: Hrvatska kuna i Sveučilište u Zagrebu · Vidi više »
Svjetska izložba
Svjetska izložba je naziv manifestacije koja se u obliku sajma ili izložbe održava od sredine 19. stoljeća pa do danas.
Novi!!: Hrvatska kuna i Svjetska izložba · Vidi više »
Tisućljeće
Tisućljeće je vremenski period od 1000 godina, tj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Tisućljeće · Vidi više »
Tlocrt
Tlocrt je naziv za crtež pojedinih etaža građevnog objekta projeciranjem njegovih kota na papir ili koju drugu ravnu plohu (npr. kamena ili metalna ploča).
Novi!!: Hrvatska kuna i Tlocrt · Vidi više »
Travanjski rat
Travanjski rat (ili Direktiva br. 25, ponegdje Aprilski rat) u vojnoj povijesti naziv je za rat vođen između 6. i 17. travnja 1941. između Sila Osovine (Njemačka, Italija, Mađarska i Bugarska) i Kraljevine Jugoslavije. Odluku o napadu na Jugoslaviju donio je Adolf Hitler 27. ožujka, nakon državnog udara u Beogradu koji je Sile Osovine pokolebao u uvjerenju da se mogu osloniti da Jugoslaviju neće u suradnji s Ujedinjenim Kraljevstvom ugroziti vojnu poziciju Njemačke i Italije. Sile Osovine su bez poteškoća porazile, okupirale i razdijelile Kraljevinu Jugoslaviju, ali neki autori iznose da je tajno pripremani napad Trećeg Reicha na SSSR (koji, vrijedi opaziti, nije ni riječju protestirao zbog njemačkog napada na Jugoslaviju; uostalom su 10 mjeseci ranije sovjetske snage uz njemačku podršku okupirale Moldaviju, tj. dio Jugoslaviji susjedne Rumunjske) - Operacija Barbarossa - bio odgođen za nekoliko tjedana; posljedično su njemačke snage zauzele do početka oštre ruske zime 1941. godine nešto manji teritorij, nego što bi bile u stanju bez napada na Jugoslaviju. Brz poraz u ratu je bio posljedica slabosti Kraljevine Jugoslavije, koja je njenim stanovnicima - pa i vojnim obveznicima - bila jasna: njemačkoj vojnoj sili koja je već pregazila pola Europe nije Jugoslavenska vojska sama za sebe mogla predstavljati ozbiljnog neprijatelja. Uz to, 22 godine stara država u kojoj su vlade padale više nego jednom godišnje, a vodstvo se uvelike oslanjalo na četnike i orjunaše, nije uspjela pridobiti vjernost velikog dijela svojega stanovništva. U 108. pješačkom puku na području Bjelovara zapovjednici su metke podijelili samo Srbima, a hrvatski vojnici su se potom pobunili čim su 8. travnja bili meci podijeljeni i njima, radi pripreme za borbu s Nijemcima koji su nedaleko bili prešli granicu; ta je vojna pobuna poslije postala poznata kao Bjelovarski ustanak. I inače su se vojnici i vojni zapovjednici koji nisu bili Srbi pokazali slabo spremnima da ratuju u redovima zastarjele vojske koja je odlučila mobilizirati preko milijun vojnih obveznika, od kojih čak trećina nije mogla dobiti niti uniforme. Nakon državnog udara je na čelu jugoslavenske vlade i istodobno na čelu generalštaba bio general Dušan Simović, glavni tvorac plana prema kojima su se jugoslavenske vojne snage trebale angažirati u prihvaćanju udara neprijatelja na svim frontovima, te po mogućnosti potisnuti talijanske snage u Albaniji, kako bi se omogućilo organizirano povlačenje glavnih postrojbi vojske u Makedoniju i Grčku, radi formiranja "novog Solunskog fronta" u suradnji s grčkim i britanskim vojnim snagama. Zastarjela i demoralizirana Jugoslavenska vojska se nije pokazala dorasla takvoj zadaći, kada se našla izložena udarima superiornih njemačkih snaga (koje su se i prije puča u Beogradu počele koncentrirati u Bugarskoj radi planiranog sukoba s Britancima koji su se iskrcavali u Grčkoj, v. Operacija Marita) koje je glavni udar usmjerila baš prema Makedoniji: već 7. travnja su njemačke snage zauzele komunikacije u dolini Vardara, presjekavši jugoslavenskoj vojsci planirani put odstupanja. Njemačke snage su narednih dana nastavile istodobno nadirati sa zapada i iz Bugarske; postigavši brzu i potpunu pobjedu uz vrlo ograničene njemačke gubitke. Jugoslavenske snage su uspjele s određenim ofenzivnim akcijama protiv talijanskih snaga u Albaniji, ali zahvaljujući njemačkom zauzimanju prostora Makedonije, Kosova i juga Srbije, nije taj ograničeni uspjeh jugoslavenskih snaga bitno promijenio tijek rata. 10. travnja je veliki dio jugoslavenskih snaga prestao pružati otpor, a 11. je počelo opće rasulo jugoslavenske vojske. Narednih dana ima tek sporadičnih borbi, kako invazijske snage zaposjedaju teritorij Kraljevine Jugoslavije, koja je u cijelosti u stanju raspada.
Novi!!: Hrvatska kuna i Travanjski rat · Vidi više »
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Novi!!: Hrvatska kuna i Treći Reich · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Hrvatska kuna i Trgovina · Vidi više »
Tunj
Tunj (lat. Thunnus thynnus, atlantska plavoperajna tuna) je morska riba iz porodice skušovki (Scombridae).
Novi!!: Hrvatska kuna i Tunj · Vidi više »
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
Članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Hrvatska kuna i Ustaše · Vidi više »
Valuta
Razne valute Valuta je riječ talijanskog porijekla koja označava novčanu jedinicu neke zemlje (sredstvo plaćanja u toj zemlji).
Novi!!: Hrvatska kuna i Valuta · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Varaždin · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Večernji list · Vidi više »
Velebitska degenija
Velebitska degenija (degenija, lat. Degenia velebitica), endemska biljka iz porodice Brassicaceae.
Novi!!: Hrvatska kuna i Velebitska degenija · Vidi više »
Vijeće Europske unije
Logo Vijeća Europske unije. Vijeće Europske unije je institucija Europske unije koju čine 27 ministara vlada država članica od kojih svaki predstavlja jednu državu članicu (koji će ministri sudjelovati na sastanku, ovisi o temi koja je na dnevnom redu).
Novi!!: Hrvatska kuna i Vijeće Europske unije · Vidi više »
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Vijenac (časopis) · Vidi više »
Vilko Žiljak
Vilko Žiljak (Sveti Ivan Zelina, 18. prosinca 1946.), inženjer eksperimentalne fizike; začetnik računalne grafike u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Vilko Žiljak · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Hrvatska kuna i Vinova loza · Vidi više »
Virginijski duhan
Virginijski duhan (pravi duhan, duhan pušenac, tabak, tutun, lat. Nicotiana tabacum), jedna od sedamdesetak vrsta u rodu duhana.
Novi!!: Hrvatska kuna i Virginijski duhan · Vidi više »
Vučedolska golubica
Vučedolska golubica, ispravnije vučedolska jarebica, najpoznatija je keramička posuda s arheoloških iskopina na Vučedolu.
Novi!!: Hrvatska kuna i Vučedolska golubica · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Vukovar · Vidi više »
XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996.
XXVI.
Novi!!: Hrvatska kuna i XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Hrvatska kuna i Zadar · Vidi više »
Zagrebačka županija
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatska kuna i Zagrebačka županija · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Hrvatska kuna i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Novi!!: Hrvatska kuna i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske · Vidi više »
Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku
Pročelje, ulaz u današnju zgradu rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera Zgrada rektorata Sveučilišta J. J. Strossmayera, povijesno Zgrada glavnog vojnog zapovjedništva (Palača Slavonske Generalkomande, Generalkomanda, Generalatshaus), kasnije vojarna (Generalatskasserne) je zgrada bivšeg sjedišta generalata za Slavonsku vojnu krajinu u Osijeku, a danas je u njoj smješten Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Novi!!: Hrvatska kuna i Zgrada glavnog zapovjedništva u Osijeku · Vidi više »
Znak eura
Službeno grafičko rješenje logotipa eura Znak eura, €, je valutni znak koji se koristi za euro, službenu valutu eurozone i nekih drugih zemalja (primjerice Kosova i Crne Gore).
Novi!!: Hrvatska kuna i Znak eura · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1. siječnja · Vidi više »
1018.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1018. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 11. stoljeće · Vidi više »
1235.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1235. · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Hrvatska kuna i 13. svibnja · Vidi više »
1384.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1384. · Vidi više »
14. siječnja
14.
Novi!!: Hrvatska kuna i 14. siječnja · Vidi više »
18. srpnja
18.
Novi!!: Hrvatska kuna i 18. srpnja · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1918. · Vidi više »
1930-ih
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1930-ih · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1939. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1941. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1943. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1988. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1991. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1993. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Hrvatska kuna i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Hrvatska kuna i 2000. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatska kuna i 2011. · Vidi više »
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska kuna i 2022. · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatska kuna i 2023. · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Hrvatska kuna i 23. prosinca · Vidi više »
23. travnja
23.
Novi!!: Hrvatska kuna i 23. travnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Hrvatska kuna i 30. svibnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Hrvatska kuna i 31. prosinca · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HRK, Kn, Kuna (novac).
