Brže od pregledniku!
113 odnosi: Abdul Medžid I., Adalbert Praški, Đurđevac, Đurđica Barlović, Đuro Pilar, Đuro Popijač, Švedska, Balint Vujkov, Boris Demidovič, Boris Jeljcin, Cúige Laighean, Daniela Hantuchová, Dublin, Edmund Brisco Ford, Engleska, Estonija, Georges Ohsawa, Gliese 581 c, Gregorijanski kalendar, Irci, Ivo Bagarić, Ivo Horvat (botaničar), Ivo Lola Ribar, Jean, veliki vojvoda Luksemburga, Jelena Veljača, Johannes Andreas Grib Fibiger, John Lennon, Jurjevski noćni ustanak, Knut Emil Lundmark, Latvija, Livonija, Luksemburg, Mariana Sadovska, Marie Taglioni, Max Planck, Michael Moore, Miguel de Cervantes, Mihail Fokin, Mikronacija, Nastanjiva zona, Nezavisnost, Paul McCartney, Peter Dajnko, Poljska, Prijestupna godina, Riga, Roy Orbison, Sammir, Senj, Sergej Prokofjev, ..., Sjedinjene Američke Države, Srednji vijek, Sveti Juraj, Svjetski dan knjige i autorskih prava, Terestrički planet, Ujedinjeno Kraljevstvo, Uskrsni ustanak, Vis (grad), Vlaho Bukovac, William Shakespeare, YouTube, 1014., 1343., 1547., 1564., 1616., 1660., 1787., 1804., 1823., 1846., 1855., 1858., 1861., 1867., 1873., 1880., 1884., 1889., 1891., 1893., 1897., 1901., 1906., 1912., 1916., 1919., 1921., 1922., 1928., 1931., 1936., 1942., 1950., 1953., 1954., 1958., 1959., 1960., 1963., 1966., 1972., 1977., 1981., 1982., 1983., 1987., 1988., 1992., 2005., 2007., 2009., 2019.. Proširite indeks (63 više) »
Abdul Medžid I.
'''Abdul Medžid I.''' Abdul Medžid I. (23. travnja 1823. – 25. lipnja 1861.), osmanski sultan.
Novi!!: 23. travnja i Abdul Medžid I. · Vidi više »
Adalbert Praški
Srebrni relikvijar u katedrali, Gniezno, Poljska. Adalbert Praški ili Vojtjeh Slavniković (češ. Vojtěch; Libice nad Cidlinou, oko 956. – Elbląg, 23. travnja 997.) katolički je mučenik, biskup i svetac.
Novi!!: 23. travnja i Adalbert Praški · Vidi više »
Đurđevac
Središte Đurđevca Središte Đurđevca Središte Đurđevca Đurđevac (kajk.: Đurđevec, mađ.: Szentgyörgyvár) je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: 23. travnja i Đurđevac · Vidi više »
Đurđica Barlović
Đurđica Barlović (r. Miličević; Split, 23. travnja 1950. – Zadar, 26. kolovoza 1992.) bila je hrvatska pjevačica.
Novi!!: 23. travnja i Đurđica Barlović · Vidi više »
Đuro Pilar
Đuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.), hrvatski geolog, sveučilišni profesor, prvi profesor astronomije na zagrebačkom sveučilištu, rektor Sveučilišta u Zagrebu, putopisac i šahist.
Novi!!: 23. travnja i Đuro Pilar · Vidi više »
Đuro Popijač
Đuro Popijač (Botinac kraj Bjelovara, 23. travnja 1959.) - hrvatski političar, inženjer i menadžer, saborski zastupnik od 2011.
Novi!!: 23. travnja i Đuro Popijač · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: 23. travnja i Švedska · Vidi više »
Balint Vujkov
Balint Vujkov (Subotica, 26. svibnja 1912. – Subotica, 23. travnja 1987.), bio je hrvatski književnik, sakupljač i obrađivač hrvatskih narodnih djela iz Vojvodine i susjednih država, pripovjedač i romanopisac.
Novi!!: 23. travnja i Balint Vujkov · Vidi više »
Boris Demidovič
Boris Pavlovič Demidovič (ruski: Борис Павлович Демидович; bjeloruski: Барыс Паўлавіч Дземідовіч), (Novogrudok, 2. ožujka 1906. – Moskva, 23. travnja 1977.) - bjeloruski matematičar Boris Demidovič je rođen u obitelji nastavnika.
Novi!!: 23. travnja i Boris Demidovič · Vidi više »
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Novi!!: 23. travnja i Boris Jeljcin · Vidi više »
Cúige Laighean
Laighean (engleski: Leinster), jedna od provincija Irske, smještena je na istoku Irske i obuhvaća okruge Carlow, Dublin, Kildare, Kilkenny, Laois, Longford, Louth, Meath, Offaly, Westmeath, Wexford i Wicklow.
Novi!!: 23. travnja i Cúige Laighean · Vidi više »
Daniela Hantuchová
Daniela Hantuchová (Poprad, Slovačka, 23. travnja 1983.) umirovljena je slovačka profesionalna tenisačica.
Novi!!: 23. travnja i Daniela Hantuchová · Vidi više »
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Novi!!: 23. travnja i Dublin · Vidi više »
Edmund Brisco Ford
Profesor Edmund Brisco "Henry" Ford, F.R.S. (23. travnja 1901. – 2. siječnja 1988.) bio je britanski ekološki genetičar.
Novi!!: 23. travnja i Edmund Brisco Ford · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: 23. travnja i Engleska · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: 23. travnja i Estonija · Vidi više »
Georges Ohsawa
George Ohsawa Georges Ohsawa, rođen Nyoichi Sakurazawa (桜沢 如一, romanizirano kao Sakurazawa Nyoichi, 18. listopada 1893. – 23. travnja 1966.), japanski filozof i makrobiotičar.
Novi!!: 23. travnja i Georges Ohsawa · Vidi više »
Gliese 581 c
Gliese 581 c je egzoplanet u orbiti oko zvijezde Gliese 581 u zviježđu Vage udaljen 20,37 svjetlosnih godina od Zemlje.
Novi!!: 23. travnja i Gliese 581 c · Vidi više »
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
Novi!!: 23. travnja i Gregorijanski kalendar · Vidi više »
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Novi!!: 23. travnja i Irci · Vidi više »
Ivo Bagarić
Dr.
Novi!!: 23. travnja i Ivo Bagarić · Vidi više »
Ivo Horvat (botaničar)
Ivo Horvat (Čazma, 7. listopada 1897. – Zagreb, 23. travnja 1963.), hrvatski botaničar.
Novi!!: 23. travnja i Ivo Horvat (botaničar) · Vidi više »
Ivo Lola Ribar
Ivo Lola Ribar (Zagreb, 23. travnja 1916. – Glamočko polje, 27. studenoga 1943.), bio je jugoslavenski i hrvatski političar (član KPJ), partizanski dužnosnik, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: 23. travnja i Ivo Lola Ribar · Vidi više »
Jean, veliki vojvoda Luksemburga
Jean na inauguraciji 1964. godine Jean (dvorac Colmar-Berg, 5. siječnja 1921. – Luxembourg, 23. travnja 2019.), bio je luksemburški veliki vojvoda (1964. – 2000.) iz dinastije Bourbon-Parma.
Novi!!: 23. travnja i Jean, veliki vojvoda Luksemburga · Vidi više »
Jelena Veljača
Jelena Veljača (Zagreb, 23. travnja 1981.), hrvatska filmska, televizijska i kazališna glumica, kolumnistica, feministkinja i aktivistkinja.
Novi!!: 23. travnja i Jelena Veljača · Vidi više »
Johannes Andreas Grib Fibiger
'''Johannes Andreas Grib Fibiger''' Johannes Andreas Grib Fibiger (Silkeborg, 23. travnja 1867. – Kopenhagen, 30. siječnja 1928.), danski znanstvenik koji je 1926.
Novi!!: 23. travnja i Johannes Andreas Grib Fibiger · Vidi više »
John Lennon
John Winston Ono Lennon (Liverpool, 9. listopada 1940. – New York, 8. prosinca 1980.), bio je britanski glazbenik, skladatelj, tekstopisac, pjevač i gitarist najpopularnijeg glazbenog rock banda 20. stoljeća, Beatlesa.
Novi!!: 23. travnja i John Lennon · Vidi više »
Jurjevski noćni ustanak
Jurjevski noćni ustanak (est. Jüriöö ülestõus) je naziv za pobunu estonskih seljaka protiv tuđinske vlasti svojih feudalnih gospodara.
Novi!!: 23. travnja i Jurjevski noćni ustanak · Vidi više »
Knut Emil Lundmark
Knut Emil Lundmark (Älvsbyn, 14. lipnja 1889. – Lund, 23. travnja 1958.), švedski astronom, profesor astronomije i voditelj opservatorija Sveučilišta Lund 1929. – 1955. Lundmark je stekao astronomsko obrazovanje na opsertvatoriju Sveučilišta Uppsala.
Novi!!: 23. travnja i Knut Emil Lundmark · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: 23. travnja i Latvija · Vidi više »
Livonija
Livonija (let. i lit. Livonija, est. Liivimaa) je povijesna država na Baltiku čiji se teritorij danas nalazi na područjima država Estonije i Latvije.
Novi!!: 23. travnja i Livonija · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: 23. travnja i Luksemburg · Vidi više »
Mariana Sadovska
Mariana Sadovska (Lviv, Ukrajina, 23. travnja 1972.) - ukrajinska je pjevačica, skladateljica i glumica Otac joj je ukrajinski pjevač Viktor Morozov.
Novi!!: 23. travnja i Mariana Sadovska · Vidi više »
Marie Taglioni
Maria Taglioni 1839. godine Marie Taglioni (Stockholm, 23. travnja 1804. — Marseille, 24. travnja 1884.) - švedska balerina iz ere romantičnog baleta i središnja ličnost u povijesti europskoga plesa.
Novi!!: 23. travnja i Marie Taglioni · Vidi više »
Max Planck
crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23. travnja 1858. - Göttingen, 4. listopada 1947.), njemački fizičar, kojeg se smatra osnivačem kvantne teorije, za koju je dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1918.
Novi!!: 23. travnja i Max Planck · Vidi više »
Michael Moore
Michael Francis Moore (23. travnja 1954., Michigan SAD) američki pisac, filmski redatelj i producent.
Novi!!: 23. travnja i Michael Moore · Vidi više »
Miguel de Cervantes
'''Miguel de Cervantes''', (''Retratos de Españoles Ilustres'', 1791). Miguel de Cervantes Saavedra (Alcalá de Henares, 29. rujna 1547. – Madrid, 23. travnja 1616.) najveći je španjolski pripovjedač i jedan od najvećih pisaca svjetske književnosti.
Novi!!: 23. travnja i Miguel de Cervantes · Vidi više »
Mihail Fokin
Mihail Fokin oko 1905. godine. Mihail Fokin (francuska transliteracija Michel Fokine; engleska transliteracija Mikhail Fokin; rus. Михаи́л Миха́йлович Фо́кин) (Petrograd, 23. travnja 1880. – New York, 22. kolovoza 1942.) bio je ruski koreograf i baletan.
Novi!!: 23. travnja i Mihail Fokin · Vidi više »
Mikronacija
Ne miješati s Mikrodržavama. Kneževina Sealand Mikronacija je samoproglašena imaginarna "država" koja ne zadovoljava pravne kriterije za državu (definirani teritorij, stalno stanovništvo, funkcionalnu vlast i sposobnost da stvara odnose s drugim državama), nije međunarodno priznata, ima vrlo malu površinu teritorija kojeg prisvaja i vrlo mali broj stalnog stanovništva, ako ga uopće ima.
Novi!!: 23. travnja i Mikronacija · Vidi više »
Nastanjiva zona
Proksime Centauri b. Nastanjiva zona je područje u kojem planet ima temperaturu na kojoj voda može biti u tekućem obliku.
Novi!!: 23. travnja i Nastanjiva zona · Vidi više »
Nezavisnost
Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.
Novi!!: 23. travnja i Nezavisnost · Vidi više »
Paul McCartney
Sir James Paul McCartney MBE (Liverpool, 18. lipnja 1942.) britanski je glazbenik i slikar te bivši član Beatlesa.
Novi!!: 23. travnja i Paul McCartney · Vidi više »
Peter Dajnko
Bohoričovom pravopisu. Kmet Izidor ''(Ratar Izidor)'' iz 1824. Knjiga po dajnčici. Peter Dajnko (Črešnjevci, 23. travnja, 1787. – Velika Nedelja, 22. veljače, 1873.) slovenski je pisac, pčelar, rimokatolički svećenik, autor takozvanog istočnoštajerskog jezika. 1824. godine je stvorio novi pravopis, takozvanu dajnčicu. Istočnoštajerski jezik je nastao iz dijalekta Prlekije, Slovenskih gorica, Radgone i Ormoža.
Novi!!: 23. travnja i Peter Dajnko · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: 23. travnja i Poljska · Vidi više »
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
Novi!!: 23. travnja i Prijestupna godina · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: 23. travnja i Riga · Vidi više »
Roy Orbison
Roy Kelton Orbison (23. travnja 1936. -, 6. prosinca 1988.) bio je popularni i utjecajni američki pjevač, skladatelj i gitarist.
Novi!!: 23. travnja i Roy Orbison · Vidi više »
Sammir
Jorge Sammir Cruz Campos (Itabuna, Brazil, 23. travnja 1987.), bivši je brazilsko-hrvatski je nogometaš.
Novi!!: 23. travnja i Sammir · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: 23. travnja i Senj · Vidi više »
Sergej Prokofjev
Sergej Sergejevič Prokofjev (rus.: Серге́й Серге́евич Проко́фьев, ukr.: Сергі́й Сергі́йович Проко́ф'єв; Soncivka, 27. travnja 1891. – Moskva, 5. ožujka 1953.), ruski skladatelj, pionir neoklasicizma, potomak ruskih doseljnika rođen u manjem ukrajinskom mjestu Soncivka, koji je zbog svog brzog svladavanja skoro svih glazbenih žanrova postao jedan od najpopularnijih i najznačajnijih skladatelja XX. stoljeća.
Novi!!: 23. travnja i Sergej Prokofjev · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: 23. travnja i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: 23. travnja i Srednji vijek · Vidi više »
Sveti Juraj
Sveti Juraj (od grč. Γεώργιος, Geó̱rgios; lat. Georgius; Kapadocija, 280. – Lydda (Lod), Palestina, ili Nikomedija, 23. travnja 303.), kršćanski svetac i jedan od najslavnijih kršćanskih mučenika Istočne i Zapadne Crkve.
Novi!!: 23. travnja i Sveti Juraj · Vidi više »
Svjetski dan knjige i autorskih prava
Svjetski dan knjige i autorskih prava obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, i William Shakespeare te se sama zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Juraja.
Novi!!: 23. travnja i Svjetski dan knjige i autorskih prava · Vidi više »
Terestrički planet
Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.
Novi!!: 23. travnja i Terestrički planet · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: 23. travnja i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Uskrsni ustanak
Proglašenje Irske republike na Uskrs 1916. Uskrsni ustanak (engleski: Easter Rising, irski: Éirí Amach na Cásca) naziv je za vojno neuspjelu pobunu irskog naroda u Dublinu kojom se htjelo osloboditi britanske vlasti.
Novi!!: 23. travnja i Uskrsni ustanak · Vidi više »
Vis (grad)
Vis (tal. Lissa i starogrčki Issa) je grad u Hrvatskoj, na otoku Visu.
Novi!!: 23. travnja i Vis (grad) · Vidi više »
Vlaho Bukovac
Vlaho Bukovac (Biagio Faggioni) (Cavtat, 4. srpnja 1855. – Prag, 23. travnja 1922.), bio je hrvatski slikar.
Novi!!: 23. travnja i Vlaho Bukovac · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: 23. travnja i William Shakespeare · Vidi više »
YouTube
YouTube je popularna mrežna usluga za razmjenu videozapisa na kojoj korisnici mogu postavljati, pregledavati, komentirati i ocjenjivati videozapise.
Novi!!: 23. travnja i YouTube · Vidi više »
1014.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1014. · Vidi više »
1343.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1343. · Vidi više »
1547.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1547. · Vidi više »
1564.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1564. · Vidi više »
1616.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1616. · Vidi više »
1660.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1660. · Vidi više »
1787.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1787. · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1804. · Vidi više »
1823.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1823. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1846. · Vidi više »
1855.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1855. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1861. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1867. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1873. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1880. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1884. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1891. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1893. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1897. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: 23. travnja i 1901. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1906. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1912. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1916. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1919. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1921. · Vidi više »
1922.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1922. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: 23. travnja i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1931. · Vidi više »
1936.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1936. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: 23. travnja i 1942. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1950. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1954. · Vidi više »
1958.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1958. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1959. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1960. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1966. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1972. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1977. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1983. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: 23. travnja i 1988. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: 23. travnja i 1992. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: 23. travnja i 2005. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: 23. travnja i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: 23. travnja i 2009. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: 23. travnja i 2019. · Vidi više »
