Brže od pregledniku!
295 odnosi: Adventski vijenac, Alat, Anđeo, Antun Radić, August, Šolta, Čizma, Bačka, Badem, Badnjak, Bakalar, Betlehem, Betlehemska zvijezda, Bijela, Biskup, Bjelovar, Blagoslov, Blagostanje, Blagovijest, Božić, Božićne skladbe, Božićno drvce, Bogojavljenje, Bosna, Bosna i Hercegovina, Brač, Brada, Bršljan (biljni rod), Brodet, Bunjevci, Cipela, Crkva, Crni Dabar, Crvena, Crveni luk, Cvijet, Dalmacija, Dekoracija, Dječak, Djeca, Djed Mraz, Djevojka, Došašće, Dojka, Dom (pleme), Domaća kokoš, Domaća ovca, Domaće životinje, Domaće govedo, Domaći konj, ..., Domaći magarac, Domaći puran, Donja Lomnica, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dvorani neba, Etnografija, Evanđelje, Evanđelje po Mateju, Franjevci, Franjo Asiški, Fritule, Frizura, Gibanica, Gitara, Glava, Grah, Grlo, Grohote, Haljina, Harmonika, Hercegovina, Herod I. Veliki, Hladetina, Hrana, Hren, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatska, Hrvatske narodne nošnje, Hrvatski uskrsni običaji, Hrvatsko zagorje, Imendani, Istra, Isus, Isusovo rođenje, Italija, Ivan Evanđelist, Ivan Krstitelj, Jabuka, Jadransko more, Jaslice, Jezik, Juha, Jutro, Kajkavsko narječje, Kapa, Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci, Kaput, Katarina Aleksandrijska, Kiša, Kiseli kupus, Košara, Košljun, Kobasica, Kolač, Komunizam, Konavle, Kovanica, Krštenje Isusovo, Križ, Kruška, Krug, Kruh, Krumpir, Kuća, Kubura, Kukuruz, Kult, Kyrie Eleison, Lanac, Lik, Lika, Lovor, Makovnjača, Mandolina, Marija (majka Isusova), Maslina, Masti, Međimurska županija, Med, Meso, Ministrant, Misa, Mjesec, Mladost, Mlinci, Mogranj, Molitva, Muškarac, Mužar, Mula, Nada, Napredak, Narodna nošnja, Nikola, Njemačka, Nož, Noć, Nova godina, Novac, Novi zavjet, Obična lijeska, Obitelj, Oblik, Ognjište, Oko, Orah, Orahnjača, Osjećaji, Otac, Pag, Palenta, Pamuk, Papir, Paprenjak, Pšenica, Pecivo, Pelješac, Pepeo, Petrinja, Piće, Plava, Plodnost, Podravina, Poklon, Pokolj nevine dječice, Polnoćka, Portugal, Post, Postelja, Posuda, Povrće, Prave svinje, Pršut, Prijateljstvo, Proljeće, Prozor, Ptice, Puška, Radujte se narodi, Rakija, Rasol, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Repa, Ribe, Riječ, Rijeka, Rodbina, Rogač, Ručak, Ružmarin, Rupa, Ruski jezik, Sarajevo, Sarma, Selo, Silvestrovo, Sinj, Sinjska krajina, Sir, Slama, Slanina, Slatka naranča, Slatkiši, Slavonija, Slavonski kulen, Smokva, Snijeg, Soba, Sreća, Srednji vijek, Srijem, Stablo, Stari zavjet, Staroslavenski jezik, Stjepan Prvomučenik, Stoka, Stol, Stradun, Stvaranje Adama, Sudnji dan, Svećenik, Sveta Barbara, Sveta Lucija (mučenica), Sveta tri kralja, Sveta voda, Svetac zaštitnik, Sveti Josip, Sveti Luka, Sveti Nikola, Svijeća, Svijet, Svim na zemlji, Svjetlost, Tamjan, Tanjur, Tiha noć, Tijesto, Toma Apostol, Torta, Trojstvo, Trstenik (Lanišće), U to vrijeme godišta, Ulica, Uskrs, Vatra, Velebit, Velika Gorica, Vile, Vino, Vinova loza, Virje, Vječnost, Vjenčanje, Vlaga, Voće, Voćni sok, Voda, Vratišinec, Zagora, Zagreb, Zagrebačka katedrala, Zastava Republike Hrvatske, Zdravlje, Zelena, Zora, Zornica, Zvono, 1223., 1272., 13. prosinca, 13. stoljeće, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 19. stoljeće, 1976., 21. prosinca, 25. studenoga, 27. prosinca, 28. prosinca, 4. prosinca, 6. prosinca, 6. siječnja. Proširite indeks (245 više) »
Adventski vijenac
Adventski vijenac Adventa u Zagrebu. Adventski je vijenac krug ili prsten od zimzelenog granja s četiri svijeće.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Adventski vijenac · Vidi više »
Alat
Moderna kutija s alatom. Prapovijesni alati stari oko 10 000 godina, nađeni u pećini Les Combarelles (Francuska). Mikrometarski vijak za vanjska i unutarnja mjerenja, te dubinomjer. Nedelišću. alatnog stroja. Francuskoj. Starorimska dizalica ''Pentaspastos'' ("dizalica s pet kolotura") koja je mogla dizati teret do 450 kilograma. Potkivanje konja. Parni stroj u radu. Alat (tur. alât; dolazi od arap. mn. ālāt, jed. āla) je oruđe za oblikovanje materijala i izvođenje radnih operacija, izrađen od različita materijala, najčešće sa svojstvima poluge, kosine ili klina (jednostavni strojevi), na primjer kliješta, svrdlo, sjekira, čekić.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Alat · Vidi više »
Anđeo
gotike, oko 1250., Louvre Anđeo, mn. anđeli (grč. "poslanik, vjesnik", što je prijevod; posuđeno i u), je naziv za vječna bića prisutna u mnogim religijama, čija je dužnost da služe Bogu ili bogovima.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Anđeo · Vidi više »
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Antun Radić · Vidi više »
August
August, lat. IMP·CAESAR·DIVI·F·AVGVSTVS, (Rim, 23. rujna 63. pr. Kr. – Nola kod Napulja, 19. kolovoza 14.), punim imenom Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Julius Caesar Octavianus), pranećak Julija Cezara (unuk Cezarove sestre Julije), bio je trijumvir u drugom trijumviratu, a kasnije i prvi rimski car.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i August · Vidi više »
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Šolta · Vidi više »
Čizma
Čizma, čižma ili škornja je komad obuće, koji pokriva veću ili manju dužinu nogu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Čizma · Vidi više »
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bačka · Vidi više »
Badem
Badem (bajam, mindul, mjendul, mendula, mendul, omiendul, lat. Prunus amygdalus; sinonimi: Prunus dulcis, Amygdalis communis) je drvenasta biljka iz porodice ružovki (Rosaceae), jestive jezgre ploda.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Badem · Vidi više »
Badnjak
Slika "Badnjak" švedskog slikara Carla Larssona Badnjak, Badnji dan ili Badnja večer je naziv dana prije Božića u kršćanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Badnjak · Vidi više »
Bakalar
Bakalar (Gadus morhua) je riba iz porodice Gadidae (Ugotice), jedna od najviše ekonomski eksploatiranih ribljih vrsta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bakalar · Vidi više »
Betlehem
Betlehem (također Bethlehem, arapski: بيت لحم, Beit Lahm, "Kuća mesa"; hebrejski: בית לחם, Beit Lehem, "Kuća kruha") grad je na području Palestinske samouprave s više od 25.000 stanovnika.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Betlehem · Vidi više »
Betlehemska zvijezda
Giotto: Poklon kraljeva. Vidi se i betlehemska zvijezda Betlehemska zvijezda, rjeđe i Božićna zvijezda, nebeska je pojava, koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13), kada su se tri kralja s istoka pojavila u Jeruzalemu raspitujući se, gdje se rodio Isus.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Betlehemska zvijezda · Vidi više »
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bijela · Vidi više »
Biskup
Sveti Ambrozije, milanski biskup Biskup (grč. epískopos: nadzornik, pazitelj).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Biskup · Vidi više »
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bjelovar · Vidi više »
Blagoslov
prve pričesti. Blagoslov označava podjelu božanske milosti osobi ili stvari.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Blagoslov · Vidi više »
Blagostanje
Blagostanje (hrv. blago + stanje) stanje je koje pojedinci doživljavaju na različite načine pa se može govoriti o materijalnom, duhovnom i drugim vrstama blagostanja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Blagostanje · Vidi više »
Blagovijest
Blagovijest, Melozzo da Forlì Blagovijest, Leonardo da Vinci Navještenje Gospodinovo, El Greco, 1575. Blagovijest, Sandro Botticelli Blagovijest ili Navještenje Gospodinovo (lat. Annuntiatio) kršćanska je svetkovina u spomen na događaj kad je arkanđeo Gabrijel navijestio Blaženoj Djevici Mariji da će začeti Isusa po Duhu Svetom.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Blagovijest · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Božić · Vidi više »
Božićne skladbe
''The Twelve Days of Christmas.'' Božićne skladbe su one koje se izvode i slušaju najčešće u vrijeme kršćanskih božićnih blagdana, pa sve do Tri kralja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Božićne skladbe · Vidi više »
Božićno drvce
Tradicionalno božićno drvce Božićno drvce u domu Božićno drvce ili Božićna jelka jedna je od najpoznatijih i najpopularnijih tradicija koje se povezuju s proslavom Božića.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Božićno drvce · Vidi više »
Bogojavljenje
Bogojavljenje (grč. επιφάνεια „pojavak“, „objava“) je kršćanski blagdan kojim se slavi objava Boga čovječanstvu u ljudskom liku, u osobi Isusovoj, a obilježava se 6. siječnja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bogojavljenje · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bosna · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Brač · Vidi više »
Brada
Čovjek s bradom. Brada je nakupina dlaka, koje rastu na donjem dijelu lica.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Brada · Vidi više »
Bršljan (biljni rod)
Bršljan (lat. Hedera), biljni rod iz porodice brestanjevki (Araliaceae) kojemu pripada 17 vrsta vazdazelenih grmastih penjačica.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bršljan (biljni rod) · Vidi više »
Brodet
Brodet (brudet, brujet) jelo je od morske ribe.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Brodet · Vidi više »
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Bunjevci · Vidi više »
Cipela
Marte Tradicijske marokanske cipele. Cipele ili postole su vrsta zaštitne obuće za ljudska stopala.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Cipela · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Crkva · Vidi više »
Crni Dabar
Crni Dabar je danas napušteno naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Karlobag, Ličko-senjska županija.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Crni Dabar · Vidi više »
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Crvena · Vidi više »
Crveni luk
Allium cepa Allium cepa Crveni luk Mrtva priroda s lukom, Paul Cézanne, 1896. – 1898. Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz porodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Crveni luk · Vidi više »
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Cvijet · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dalmacija · Vidi više »
Dekoracija
Rokoko štuko reljef na svodu ''Crkve sv. Petra i Pavla'' u Krakovu, Poljska. Dekoracija (francuski: décoration, latinski: decoratio.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dekoracija · Vidi više »
Dječak
Dječak je mladi muškarac od djetinjstva do adolescencije kada postaje muškarac.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dječak · Vidi više »
Djeca
Dijete Djeca su najmlađi članovi ljudskog roda.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Djeca · Vidi više »
Djed Mraz
Ivana Bilibina. Djed Mraz (rus. Дед Мороз/Ded Moroz) je lik sličan Djedu Božićnjaku.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Djed Mraz · Vidi više »
Djevojka
Djevojka ili cura (engleski: girlfriend, španjolski: novia, njemački: (feste) Freundin, talijanski: ragazza) jest naziv za ženu koja se s nekom osobom nalazi u intimnoj (romantičnoj i/ili seksualnoj) vezi.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Djevojka · Vidi više »
Došašće
Adventski vijenac u prvoj nedjelji došašća Adventska zvijezda Došašće ili latinizam advent (lat. adventus.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Došašće · Vidi više »
Dojka
| lat-oznaka.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dojka · Vidi više »
Dom (pleme)
Dom, jedno su od domorodačkih plemena raspršeno po velikom dijelu Indije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dom (pleme) · Vidi više »
Domaća kokoš
Domaća kokoš (Gallus domesticus) je uzgojni, odomaćeni oblik divlje kokoši, vrste porijeklom iz Jugoistočne Azije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaća kokoš · Vidi više »
Domaća ovca
Patagoniji, Argentina. Domaće ovce (Ovis aries aries) su domaće životinje, grupirane u rod Ovis, unutar porodice šupljorožaca (Bovidae), podrijetlom od vrste Ovis aries.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaća ovca · Vidi više »
Domaće životinje
Domaće ovce i psi Domaće životinje su one životinje koje čovjek pripitomljava i uzgaja radi koristi i razonode, a koje i same imaju koristi od takve trajne zajednice s čovjekom jer su zaštićene u borbi za opstanak.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaće životinje · Vidi više »
Domaće govedo
Domaćim govedom, često jednostavno samo govedom, nazivaju se domesticirani potomci divljeg goveda (Bos taurus).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaće govedo · Vidi više »
Domaći konj
Domaći konj (konj, lat. Equus (Equus) caballus; sin. Equus ferus caballus, Equus caballus caballus, Equus caballus) je veliki četveronožni sisavac, pripadnik roda Equus.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaći konj · Vidi više »
Domaći magarac
Domaći magarci (lat. Equus (Asinus) asinus), domaće su životinje rasprostranjene cijelim svijetom.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaći magarac · Vidi više »
Domaći puran
Domaći puran pasmine ‚Bourbon Red‘ Domaći puran (lat.Meleagris gallopavo Linnaeus f. domestica) velika je ptica iz reda kokoški (lat. Galliformes).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Domaći puran · Vidi više »
Donja Lomnica
Donja Lomnica je selo kraj Velike Gorice i grada Zagreba.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Donja Lomnica · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dubrovnik · Vidi više »
Dvorani neba
Dvorani neba je hrvatska božićna skladba.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Dvorani neba · Vidi više »
Etnografija
Muzeja Međimurja u Čakovcu Etnografija (grč. narod i pisati), opisni (deskriptivni) dio etnologije, znanost koja opisuje i proučava materijalnu, društvenu i duhovnu kulturu (život, običaje, vjerovanja i dr.) pojedinih naroda; u stvari sabiračka, muzejska djelatnost etnologa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Etnografija · Vidi više »
Evanđelje
Evanđelje (grč., dobra vijest, radosna vijest;, donositelj dobre vijesti, evan-divan, gelos-glas) najčešći je naziv za kršćansku poruku.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Evanđelje · Vidi više »
Evanđelje po Mateju
Evanđelje po Mateju (grč., Kata Matthaion Euangelion ili, To Euangelion kata Matthaion) jedno je od četiriju kanonskih evanđelja Novoga zavjeta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Evanđelje po Mateju · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Franjevci · Vidi više »
Franjo Asiški
»Franjo Asiški u meditaciji«, Francisco de Zurbarán, Španjolska oko 1658.; Alte Pinakothek, München Franjo Asiški (Asiz, 1181. – Porcijunkula kod Asiza, 3. listopada 1226.) pravim imenom – Giovanni Francesco Bernardone utemeljitelj je franjevačkog reda ili Reda manje braće, suutemeljitelj reda klarisa ili Reda siromašnih gospođa, a njime je nadahnut i Treći franjevački red, koji se danas dijeli na Samostanski treći red i Franjevački svjetovni red.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Franjo Asiški · Vidi više »
Fritule
Fritule pripremljene za Badnjak Fritule su slastica koja nalikuje krafnama, a pripremaju se u Kvarnerskome primorju, Istri, Dalmaciji, Sloveniji i Veneciji.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Fritule · Vidi više »
Frizura
Frizura s umjetničke slike iz 1898. godine. Frizura se dobiva oblikovanjem kose.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Frizura · Vidi više »
Gibanica
Gibanica je naziv za vrstu slojevite pite sa sirom vrlo raširene u hrvatskoj kuhinji.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Gibanica · Vidi više »
Gitara
Gitara je glazbalo sa žicama kod kojega se zvuk proizvodi okidanjem žica desnom rukom, dok se pritiskanjem žica uz vrat gitare lijevom rukom mijenja visina tona.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Gitara · Vidi više »
Glava
Anatomija ljudske glave Glava je anatomski naziv za dio tijela, u kojemu se nalaze mozak, usta i osjetilni organi (oči, uši i nos).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Glava · Vidi više »
Grah
Grah (fažol, lat. Phaseolus) biljni rod iz porodice mahunarki.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Grah · Vidi više »
Grlo
Grlo Grlo (lat. gula) je organ koji spada pod dišni sustav.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Grlo · Vidi više »
Grohote
Grohote su mjesto na otoku Šolti.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Grohote · Vidi više »
Haljina
Haljina iz 1899. godine Haljina je odjevni predmet koji obično nose žene.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Haljina · Vidi više »
Harmonika
Dijatonska harmonika Stara talijanska harmonika s klavijaturom Harmonika (armunika) je široko rasprostranjeno glazbalo koje se upotrebljava u raznim tipovima glazbe.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Harmonika · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hercegovina · Vidi više »
Herod I. Veliki
Kralj Judeje Herod I. Veliki (73. pr. Kr. – 4. pr. Kr.) vladao je 37. pr. Kr. – 4. pr. Kr. Sin rimskog saveznika, namjesnika Idumeje Antipatera.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Herod I. Veliki · Vidi više »
Hladetina
Hladetina, aspik, pače, pitije, pihtija, mrzletina, drče, žele, žulica, đelatina je ohlađena juha od svinjskog mesa sa začinima i korjenastim povrćem.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hladetina · Vidi više »
Hrana
Hrana Riblja juha Hrana je bilo koja tvar koja apsorpcijom u ljudskom organizmu doprinosi očuvanju homeostaze istog.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrana · Vidi više »
Hren
Hren (lat. Armoracia) je biljni rod iz porodice krstašica, poznat po svome ljutom korijenu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hren · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvati · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvati u Mađarskoj
Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvati u Mađarskoj · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatske narodne nošnje
Hrvatska narodna nošnja iz Neuma Hrvatske narodne nošnje predstavljaju dio kulturne baštine hrvatskog naroda s neobično širokim rasponom različitih nošnji.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvatske narodne nošnje · Vidi više »
Hrvatski uskrsni običaji
Trgu sv. Marka u Zagrebu 2009. godine. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvatski uskrsni običaji · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Imendani
Kalendarska stranica iz 1712. godine s imendanima Imendani su tradicija pripisivanja osobnih imena svakom danu u godini i proslava povezanosti posebnih dana s onima po kojima je taj dan imenovan.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Imendani · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Istra · Vidi više »
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Isus · Vidi više »
Isusovo rođenje
Giorgione: ''Isusovo rođenje'' Charles Poerson: ''Isusovo rođenje'', 1667. Isusovo rođenje, Kristovo rođenje ili Rođenje Isusa Krista odnosi se na rođenje Isusa Krista, koje je opisano u Bibliji i povijesnim spisima.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Isusovo rođenje · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Italija · Vidi više »
Ivan Evanđelist
Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ivan Evanđelist · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Jabuka
Jabuka (lat. Malus), biljni rod iz porodice ružovki s oko 40 priznatih vrsta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Jabuka · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Jadransko more · Vidi više »
Jaslice
Rijeci. Jaslice (umanjenica i odmilica od jasle, prasl. (j)ěsli - jesti; lat. praesepe, grč. φάτνη), poznate i kao Božićne jaslice, umjetnički su, scenski ili ukrasni prikaz Isusova rođenja opisana u Evanđeljima po Mateju i Luki.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Jaslice · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Jezik · Vidi više »
Juha
Juha je obično topla tekuća hrana, koja se može pripremiti od povrća, mesa, kostiju, ribe, rakova, školjaka, masti, začina, soli i drugih sastojaka kuhanih u vodi ili odgovarajućem temeljcu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Juha · Vidi više »
Jutro
Konstantin Savitskij: Jutro u jelovoj šumi Jutro je razdoblje vremena između zore i prijepodneva.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Jutro · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Kapa
Kapa (grčki srednji rod: Κάππα; veliko slovo Κ; malo slovo κ ili \varkappa) deseto je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 20.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kapa · Vidi više »
Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci
Kapucinska crkva Gospe Lurdske tijekom proslave 400. godina Kapucina u Rijeci i Hrvatskoj. Figure anđela: Oproštenja, Nevinosti, Milosrđa i Pokore u crkvi Gospe Lurdske Unutrašnjost Crkve Gospe Lurdske Riječke nadbiskupije smještene u ulici iznad crkve. Kapucinska crkva Gospe Lurdske (tal. Nostra Signora di Lourdes) svojim raskošnim neogotičkim pročeljem ukrašenim mozaicima i kitnjastom kamenom dekoracijom, dominira Trgom Žabica u Rijeci.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kapucinska crkva Gospe Lurdske u Rijeci · Vidi više »
Kaput
Kaput Kaput je odjevni predmet.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kaput · Vidi više »
Katarina Aleksandrijska
Sveta Katarina Aleksandrijska (Aleksandrija, oko 282. – Aleksandrija, oko 307.), kršćanska svetica i mučenica.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Katarina Aleksandrijska · Vidi više »
Kiša
Kapljice kiše u lokvi vode Pljusak. Kiša je oborina tekuće vode u obliku kapljica promjera većeg od 0,5 mm, ili manjih ali vrlo rijetkih kapljica što padaju na rubu kišnog područja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kiša · Vidi više »
Kiseli kupus
Kiseli kupus Kiseli kupus s mesom u jelu bigos. Kiseli kupus, odnosno kiselo zelje, je prirodno ukiseljeni kupus koji se dobiva fermentacijom uz pomoć više vrsta bakterija, među kojima su Leuconostoc, Lactobacillus, Streptococcus i Pediococcus.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kiseli kupus · Vidi više »
Košara
Košara (Kožara) je nenaseljeni otočić u hrvatskom dijelu Jadranskog mora, uz jugozapadnu obalu otoka Pašmana.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Košara · Vidi više »
Košljun
Košljun, lok.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Košljun · Vidi više »
Kobasica
Kobasica je tradicionalni naziv za prerađevinu mljevenog mesa s dodatkom začina koje se stavlja u tanko prirodno životinjsko crijevo ili sintetičko crijevo.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kobasica · Vidi više »
Kolač
Kolač je vrsta najčešće slatkog prehrambenog proizvoda (definicija prema hrvatskom pravilniku iz „Narodnih novina”).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kolač · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Komunizam · Vidi više »
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Konavle · Vidi više »
Kovanica
Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kovanica · Vidi više »
Krštenje Isusovo
Krštenje Isusovo (Krštenje Gospodinovo) naziv je katoličkog i anglikanskog blagdana.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Krštenje Isusovo · Vidi više »
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Križ · Vidi više »
Kruška
Međimurju Kruška (lat. Pyrus) rod biljaka iz porodice Rosaceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kruška · Vidi više »
Krug
Animacija prikaza ploštine kruga Krug je skup svih točaka u ravnini čija je udaljenost od određene točke, koja se zove središte kruga, manja ili jednaka određenomu broju, koji se naziva polumjer kruga.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Krug · Vidi više »
Kruh
Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kruh · Vidi više »
Krumpir
Krumpir (lat. Solanum tuberosum) je biljka porodice Solanaceae porijeklom s južnoameričkih Anda, gdje su je Quechua Indijanci nazivali papa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Krumpir · Vidi više »
Kuća
Šokačke kuće u Dražu Kuća je građevina namijenjena smještaju ljudi.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kuća · Vidi više »
Kubura
malteških vitezova Kubura ili kremenjača starinsko je vatreno oružje koje se puni barutom i ispaljuje jednom iz ruke.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kubura · Vidi više »
Kukuruz
Kukuruz (lat. Zea mays), jednogodišnja biljka iz porodice Poaceae, a porijeklom je iz Srednje Amerike (južni Meksiko i Gvatemala).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kukuruz · Vidi više »
Kult
Kult ili slavlje jedna je od glavnih značajki svake religije, a predstavlja skup radnji i postupaka koji imaju određeno simboličko značenje.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kult · Vidi više »
Kyrie Eleison
Kyrie Eleison («Gospodine, smiluj se!») je drevni izraz na grčkom jeziku, neprekidno korišten u svim kršćanskim liturgijama.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Kyrie Eleison · Vidi više »
Lanac
Člankasti lanac. prijenos snage. Gallov lanac s 4 lamele po članku. Temeljni oblici pogonskih lanaca: a) valjkasti, b) zupčasti. Različite vrste završnih članaka valjkastih lanaca: a) s rascjepkom, b) s pruživim stremenom, c) savinuti članak za lance s neparnim brojem članaka. Valjkasti lanci: a) jednostruki, 1) svornjak, 2) vanjske i unutarnje lamele, 3) distancioni tuljak, 4) slobodnookretljivi valjak. Valjkasti lanci: b) dvostruki, c) trostruki. Valjkasti lanac s tuljcima. Prikaz djelovanja zupčastog lanca s unutarnjim vođenjem. Zupčasti lanac s: a) vanjskim, b) unutarnjim vođenjem. Lanac: a) s čeličnim svornjacima i b) rastavljivi zglobni lanac. bregastog vratila. Lanac, u tehnici, je niz gibljivo povezanih čeličnih dijelova koji, nalik užetu, služi za prijenos snage, vezivanje, vješanje tereta i drugo.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Lanac · Vidi više »
Lik
Lik može značiti.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Lik · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Lika · Vidi više »
Lovor
Lovor (lovorika, lat. Laurus), rod vazdazelenih grmova ili drveća iz porodice Lauraceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Lovor · Vidi više »
Makovnjača
Makovnjača je kolač od dizanog tijesta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Makovnjača · Vidi više »
Mandolina
Mandolina je trzalačko glazbalo.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mandolina · Vidi više »
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Marija (majka Isusova) · Vidi više »
Maslina
Maslina (uljika, lat. Olea europaea) ime je za suptropsku zimzelenu biljku, porodice maslina (Oleaceae).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Maslina · Vidi više »
Masti
Strukturni model trostrukog glicerida (triglicerida) Strukturna formula triglicerida Masti i masna ulja su organski spojevi s velikom ulogom u izgradnji živih bića.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Masti · Vidi više »
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Međimurska županija · Vidi više »
Med
Med je sladak i gust sok kojeg pčele medarice tvore od nektara koji skupljaju na cvjetovima ili slatkim izlučevinama (medene rose) nekih kukaca.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Med · Vidi više »
Meso
Pečeni karei Meso koje služi za prehranu čovjeka čini sirovo ili prerađeno mišićno tkivo stoke, peradi, divljači, ribe, mekušaca, školjki, rakova, puževa i žaba.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Meso · Vidi više »
Ministrant
Skupina ministranta Zvonce kojim zvoni jedan ministran za najvažniji dio mise, kad ljudi kleknu Ministrant (iz latinskog ministrare- služiti) je osoba koja pomaže svećeniku (u Katoličkoj Crkvi) za vrijeme mise.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ministrant · Vidi više »
Misa
Benediktom XVI. Misa je obred slavljenja Euharistije u nekim zapadnim Crkvama, primjerice zapadnom obredu Katoličke Crkve, Starokatoličkoj Crkvi, Anglo-katoličkoj tradiciji Anglikanskih Crkava i nekim Lutheranskim Crkvama.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Misa · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mjesec · Vidi više »
Mladost
Mladi ljudi Mladost je razdoblje života između djetinjstva i odrasle dobi, a pojam mladež označava osobe koje se nalaze u tom razdoblju.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mladost · Vidi više »
Mlinci
Mlinci (tjestenina) su jelo hrvatske i slovenske kuhinje, koje se koristi kao prilog, najčešće uz pečenu perad.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mlinci · Vidi više »
Mogranj
Mogranj (nar, granat, šipak, lat. Punica), maleni biljni rod s dvije vrste listopadnog grmlja i drveća iz porodice vrbičevki, najvažniji predstavnik je obični mogranj (Punica granatum), koje potječe iz jugozapadne Azije, odakle proširio po Sredozemlju, a zatim i po cijelome svijetu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mogranj · Vidi više »
Molitva
Isus moli na Maslinskoj gori, 1664. Molitva je religiozni čin izgovaranja određenog teksta, u kojem se vjernici obraćaju Bogu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Molitva · Vidi više »
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Muškarac · Vidi više »
Mužar
Kameni mužar. Mužar je vrsta posude koja se rabi za drobljenje i miješanje prilikom pripreme hrane.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mužar · Vidi više »
Mula
Mula (lat. Equus mullus) je mješanac (križanac) kobile i magarca.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Mula · Vidi više »
Nada
Nada je osjećaj očekivanja pozitivnog ishoda neke situacije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Nada · Vidi više »
Napredak
Napredak Amerike (''Progress of America''), Domenico Tojetti, 1875, Oakland Museum of California Napredak označava – obično u pozitivnom smislu shvaćen razvoj države.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Napredak · Vidi više »
Narodna nošnja
Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Narodna nošnja · Vidi više »
Nikola
* Nikola (ime), muško ime.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Nikola · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Njemačka · Vidi više »
Nož
Nož Nož je ručni alat s oštricom koja služi za rezanje.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Nož · Vidi više »
Noć
Noć je razdoblje vremena između zalaska sunca i svitanja tijekom kojeg se ne vidi sunčeva svjetlost.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Noć · Vidi više »
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Nova godina · Vidi više »
Novac
10.000.000-Maraka (1923) 200-Eura Novac je svojevrsna roba za koju se može kupiti svaka druga roba.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Novac · Vidi više »
Novi zavjet
Novi zavjet je dio Biblije kojim se uz Stari zavjet služe kršćani.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Novi zavjet · Vidi više »
Obična lijeska
Muški cvijet obične lijeske Obična lijeska (sivosmeđa lijeska, šumska lijeska, lat. Corylus avellana) je vrsta lijeske koja raste na područjima Europe i Azije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Obična lijeska · Vidi više »
Obitelj
Šira američka obitelj Obitelj je osnovna društvena jedinica zasnovana na zajedničkom životu užeg kruga krvnih srodnika, u kojoj se sjedinjuju biološko-reproduktivne, ekonomske i odgojne funkcije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Obitelj · Vidi više »
Oblik
Oblik je odnos krivih i ravnih površina u vanjskom izgledu, uobličenost vidljivih dijelova, reljef, konfiguracija, način na koji što percipiramo, uočavamo; obris predmeta, tijela ili osobe (Zemlja ima oblik kugle); vrsta čega, različit lik ili izgled čega, pojavnost.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Oblik · Vidi više »
Ognjište
Ognjište Ognjište je najstariji interijer u kući.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ognjište · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Oko · Vidi više »
Orah
Orah (latinski Juglans) su rod biljaka iz porodice Juglandaceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Orah · Vidi više »
Orahnjača
Orahnjača (orehnjača) hrvatsko je tradicijsko slatko jelo.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Orahnjača · Vidi više »
Osjećaji
Osjećaj ili emocija naziv je za čovjekovu reakciju na neki događaj, povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i događaja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Osjećaji · Vidi više »
Otac
Otac i sin. Otac je muški roditelj, biološki ili samo socijalni (društveni roditelj).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Otac · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pag · Vidi više »
Palenta
Palenta sa zecom. Palenta (žganci, pura) jelo je od ukuhanog kukuruznog griza.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Palenta · Vidi više »
Pamuk
pamuk spreman za berbu berba pamuka u Teksasu stroj za branje Pamuk je mekano vlakno koje raste oko sjemena biljke Gossypium, grma iz tropskih i suptropskih krajeva, uključujući Ameriku, Indiju i Afriku.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pamuk · Vidi više »
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Papir · Vidi više »
Paprenjak
Paprenjak je vrsta prehrambenog proizvoda, srodan keksu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Paprenjak · Vidi više »
Pšenica
Triticum aestivum Triticum monococcum Pšenica (pir, šenulka, lat. Triticum) je biljni rod od kojih se neke vrste uzgajaju širom svijeta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pšenica · Vidi više »
Pecivo
Pecivo je vrsta kruha koje se izrađuje se od različitih tipova brašna.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pecivo · Vidi više »
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pelješac · Vidi više »
Pepeo
Pepeo nastajući izgaranjem drveta. Pepeo ili lug fini je prah koji ostaje nakon izgaranja neke tvari.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pepeo · Vidi više »
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Petrinja · Vidi više »
Piće
Caipirinha s ledom Piće, pilo ili napitak, naziv je za sve tekućine koje ljudi unose oralno radi užitka ili da bi se zadovoljile tjelesne potrebe.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Piće · Vidi više »
Plava
Plava boja Plava boja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Plava · Vidi više »
Plodnost
Plodnost ili fertilitet sposobnost je jedinki ili populacije, da imaju potomke.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Plodnost · Vidi više »
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Podravina · Vidi više »
Poklon
božićnog drvca. Poklon ili dar, značenje pojma: poklon (pristupljeno 16. travnja 2017.) je predmet darivanja bez očekivanja ili naknade te bez ili s namjerom u svečanim prilikama kao što su praznici, blagdani, primanje vjerskih sakramenta ili neka druga slavlja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Poklon · Vidi više »
Pokolj nevine dječice
Rubens, ''Pokolj nevine dječice''. Pokolj nevine dječice (Nevina dječica) događaj je iz ''Novoga zavjeta'' i kršćanski blagdan u Božićnoj osmini liturgijske godine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pokolj nevine dječice · Vidi više »
Polnoćka
Polnoćka u austrijskom Nüzidersu. Polnoćka ili Misa polnoćka katoličko je misno slavlje kojim započinje Božić.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Polnoćka · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Portugal · Vidi više »
Post
Zavist, post i molitva, freska, Čukovec, Bugarska, 18.st. Post je prije svega čin svojevoljnog uzdržavanja od hrane i pića na neko vrijeme.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Post · Vidi više »
Postelja
Krevet Krevet ili postelja je dio namještaja prvenstveno korišten kao mjesto na kome se može ležati za vrijeme sna a može poslužiti i u drugim prilikama kada je udobno ili poželjno da tijelo bude u ležećem položaju.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Postelja · Vidi više »
Posuda
Posuda ili sud (od staroslavenskoga – so¸dú, (češki: sud, ruski: сосуд)) generički je izraz za svaki predmet u kojem se može držati tekućina, hrana ili bilo koji materijal, stoga posuda može biti čaša, lonac, vaza, vrč, itd.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Posuda · Vidi više »
Povrće
Povrće čine kultivirane i neke samonikle biljke ili njihovi dijelovi namijenjeni prehrani ljudi.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Povrće · Vidi više »
Prave svinje
Prave svinje (lat. Suidae), porodica parnoprstaša (Artiodactyla) najstariji i najprimitivniji predstavnici iz podreda Suiformes (Nonruminantia).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Prave svinje · Vidi više »
Pršut
Pršut (mlet. persuto, tal. prosciutto: prosušen, od lat. prae exsuctus, vulg. lat. perexsuctus: vrlo isušen), trajni suhomesnati proizvod dobiven soljenjem, tlačenjem i sušenjem najčešće svinjskog, rjeđe goveđeg i ovčjeg buta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Pršut · Vidi više »
Prijateljstvo
Prijateljice ''Prijateljice'', Jerry Weiss, 2003. Prijateljstvo je pozitivan odnos između dvoje ili više ljudi, koji osjećaju međusobnu simpatiju i povjerenje.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Prijateljstvo · Vidi više »
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Proljeće · Vidi više »
Prozor
Prozor Prozor je otvor koji se uglavnom nalazi u vanjskom zidu građevine kroz kojeg može proći svjetlost ili zrak u unutrašnjost prostora.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Prozor · Vidi više »
Ptice
Ptice (lat. aves) su razred dvonožnih, toplokrvnih kralježnjaka koji polažu jaja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ptice · Vidi više »
Puška
Jurišna puška Zastava M70 Puška je osobno vatreno oružje sastavljeno od cijevi, uređaja za okidanje i usadnika.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Puška · Vidi više »
Radujte se narodi
Ova božićna pjesma mogla bi se uz pjesmu 'Narodi nam se' nazvati prvom himnom Božića.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Radujte se narodi · Vidi više »
Rakija
Međimurju Na ovoj skici prikazan je tradicijski način destilacije (pečenja) rakije Prikaz bugarske inačice kotla za pečenje rakije Rakija u bocama različitih industrijskih proizvođača Rakija ili prirodna rakija (iz arapskog عرق/Arak, albanski: raki, makedonski i srpski: ракија, rumunjski: rachiu, bugarski: ракия; sve iz) ili žganica je žestoko piće slično vinjaku i votki, izrađeno destilacijom fermentiranog voća.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Rakija · Vidi više »
Rasol
Rasol (pac, salamura, marinada), naziv za više sličnih vrsta usoljene tekućine bazirane na vodi kojoj mogu biti dodani, ovisno o namjeni i ukusu, pojedini začini, i u kojoj se na određeno vrijeme umočeno ili potopljeno drže različite vrste mesa (divljači, ribe i sl.), a tradicionalno služi za njihovu pripremu prije daljnje obrade (pečenja, sušenja, dimljenja ili dr.). U nekim krajevima rasol je slana otopina u kojoj se kiseli zelje ili pak obrađuju druge namirnice (npr. luk).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Rasol · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Repa
Repa (lat. Brassica rapa var. rapa) je biljka iz roda krstašica (Brassicaceae) koja svoje podrijetlo pronalazi na Mediteranskom području Europe ali kao i sve biljke veliki broj podvrsta je moguće naći na cijeloj Sjevernoj Zemljinoj polutci počevši od Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Azije i dijela sjeverne Afrike.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Repa · Vidi više »
Ribe
Ribe (lat. Pisces) su hladnokrvne životinje iz skupine kralježnjaka koje žive gotovo isključivo u vodi i dišu uz pomoć škrga.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ribe · Vidi više »
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Riječ · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Rijeka · Vidi više »
Rodbina
Rodbina je grupa ljudi koji su međusobno povezani krvnim srodstvom ili bračnim zajednicama.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Rodbina · Vidi više »
Rogač
Rogač (lat. Ceratonia), roščić, rožić, kaluber, slatka kožica, rožičak, komiški goroc,Irma Kovačić - "Kad otok putuje" rod korisnog, vazdazelenog grmlja ili drveća kojemu je dugo pripisivana samo vrsta Ceratonia siliqua, a 1980.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Rogač · Vidi više »
Ručak
Ručak u kantini. Ručak je obrok koji se jede oko podneva.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ručak · Vidi više »
Ružmarin
Ružmarin (rozmarin, rusmarin, lužmarin, žmurod, ruzman, rožmarin, zimorad, lat. Salvia rosmarinus, sin. Rosmarinus officinalis), biljka čije ime potječe od latinskog ros (rosa) i marinus (more), odnosno "morska rosa", što govori da je za njegov rast vrlo povoljan povjetarac s mora, koji donosi vlagu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ružmarin · Vidi više »
Rupa
Rupa je pogranično naselje u općini Matulji, Primorsko-goranska županija.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Rupa · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ruski jezik · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sarajevo · Vidi više »
Sarma
Sarma je jelo od miješanog mljevenog ili sjeckanog mesa i najčešće riže umotanih u list ukiseljena kupusa, svježeg kupusa ili lišća vinove loze.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sarma · Vidi više »
Selo
Južnoj Češkoj Selo Selo je uz grad jedno od dva osnovna tipa ljudskih naselja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Selo · Vidi više »
Silvestrovo
Frankfurtu na Majni. Silvestrovo ili Stara godina je posljednji dan u godini, 31. prosinca, i noć uoči Nove godine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Silvestrovo · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sinj · Vidi više »
Sinjska krajina
Sinjska krajina je zemljopisno područje u Zagori, istočno od Drniške krajine, nizvodno Cetinom od Vrličke krajine, zapadno od Imotske krajine i Omiške krajine, sjeverno od Poljica i Dugopolja (splitske i kaštelanske Zagore).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sinjska krajina · Vidi više »
Sir
Sir je masni mliječni proizvod koji se, uz rijetke iznimke, dobiva zgrušavanjem bjelančevina u mlijeku.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sir · Vidi više »
Slama
Balirana slama Šešir od slame Slama u širem smislu predstavlja suhe stabljike svih ratarskih kultura a u strogom smislu samo osušene stabljike žitarica (pšenica, raž, ječam...). Sijeno se za razliku od slame proizvodi uglavnom od trava, ili i npr.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Slama · Vidi više »
Slanina
Slanina je suhomesnati proizvod od dimljenog i usoljenog svinjskog mesa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Slanina · Vidi više »
Slatka naranča
Slatka naranča (lat. Citrus ×aurantium f. aurantium; sin. Citrus ×sinensis) je biljka iz porodice Rutaceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Slatka naranča · Vidi više »
Slatkiši
Slatkiši Slatkiši su opći naziv za hranu slatkog okusa, koja sadrži šećer ili umjetne zaslađivače.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Slatkiši · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Slavonija · Vidi više »
Slavonski kulen
Slavonski kulen (također koristi se i naziv kulin) je hrvatski orginalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem svinjskog crijeva na dimu, koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Slavonski kulen · Vidi više »
Smokva
Mlada smokva sa svojim prvim plodom Smokva (lat. Ficus) predstavlja biljni rod iz porodice dudovki (Moraceae), jedini u tribusu Ficeae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Smokva · Vidi više »
Snijeg
221x221px Snijeg je oborina u krutom stanju.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Snijeg · Vidi više »
Soba
Soba (Sova; pl. Sobas, Sovas), jedno od plemena Piman Indijanaca iz sjeverozapadnog Meksika.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Soba · Vidi više »
Sreća
Sreća, užitak i zadovoljstvo su emocionalna stanja u kojima smo zadovoljni.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sreća · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Srednji vijek · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Srijem · Vidi više »
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stablo · Vidi više »
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stari zavjet · Vidi više »
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Staroslavenski jezik · Vidi više »
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »
Stoka
Ženka koze sa svojim jednogodišnjim mladuncem Stoka u primarnim djelatnostima označava sve one životinje, odnosno sitnu (ovca i koza) i krupnu stoku (goveda i konji) koje se drže zbog uzgoja u svrhu dobivanja prehrambenih proizvoda i sirovina, a donedavno i za rad na imanjima.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stoka · Vidi više »
Stol
1. radna površina stola, 2. noga stola Stol je komad namještaja koji ima radnu površinu za obavljanje raznih aktivnosti.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stol · Vidi više »
Stradun
Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stradun · Vidi više »
Stvaranje Adama
Stvaranje Adama (Stvaranje čovjeka) jedan je od devet prizora na najvišem dijelu svoda Sikstinske kapele; ova freska je danas jedna od najprepoznatljivijih slika na svijetu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Stvaranje Adama · Vidi više »
Sudnji dan
Michelangelo: Posljednji sud Sudnji dan, posljednji sud ili paruzija u eshatološkim religijama predstavlja vjerovanje u posljednji i konačni sud koji će biti na kraju povijesti, nakon Isusovoga drugoga dolaska, tako da razdvoji pravedne od zlih, nakon čega će pravedni zadobiti vječni život kao nagradu, a zli konačnu propast kao kaznu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sudnji dan · Vidi više »
Svećenik
Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Svećenik · Vidi više »
Sveta Barbara
Sveta Barbara (grč. Αγία Βαρβάρα), kršćanska svetica, djevica i mučenica, zaštitnica rudara, topnika i dobre smrti, jedna od Četrnaestero svetih pomoćnika u nevoljama.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveta Barbara · Vidi više »
Sveta Lucija (mučenica)
Sveta Lucija od Sirakuze (283. – 304.), kršćanska mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveta Lucija (mučenica) · Vidi više »
Sveta tri kralja
Sveta tri kralja kölnskoj katedrali koji po tradiciji sadrži kosti tri kralja Sveta tri kralja ili sveti magi su u kršćanskoj tradiciji kraljevi ili mudraci, koji su se, prema evanđelju, došli pokloniti Isusu nakon rođenja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveta tri kralja · Vidi više »
Sveta voda
Sveta voda u umjetničkoj posudi, koju drži anđeo. Sveta voda je voda koju je blagoslovio svećenik ili koja potječe iz bunara ili izvora koji se smatra svetim.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveta voda · Vidi više »
Svetac zaštitnik
hrvatskog naroda itd. Svetac zaštitnik je svaki svetac za kojega se vjeruje da ima posebnu naklonost prema određenoj grupi ili zajednici.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Svetac zaštitnik · Vidi više »
Sveti Josip
Sveti Josip, tesar iz Galileje, zaručnik Marijin i Isusov poočim i hranitelj, glava Svete obitelji.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveti Josip · Vidi više »
Sveti Luka
Sveti Luka (Antiohija, ? - Beocija, oko 84.), evanđelist, kršćanski svetac, autor Evanđelja po Luki i Djela apostolskih te po predaji autor prve ikone.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveti Luka · Vidi više »
Sveti Nikola
Sveti Nikola (Patara, 15. ožujka 270. – Mira, 6. prosinca 343.), biskup, svetac, zaštitnik djece i pomoraca.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Sveti Nikola · Vidi više »
Svijeća
Tri svijeće. Šarene svijeće. Svijeća je rasvjetno tijelo valjkasta oblika, načinjeno od loja, voska, stearina ili parafina s fitiljem u središtu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Svijeća · Vidi više »
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Svijet · Vidi više »
Svim na zemlji
Svim na zemlji je hrvatska božićna skladba, na Božić često zamjenjuje dio mise kada se pjeva "Slava bogu na visini".
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Svim na zemlji · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Svjetlost · Vidi više »
Tamjan
Smola tamjana Smola tamjana na žeravici Tamjan (grč. Υθυμήαμα, thymiama, arap. luban, lat. olibanum), aromatska smola drva iz roda Boswellia iz porodice Burseraceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Tamjan · Vidi više »
Tanjur
Plitki tanjur Tanjur koja označava kuhinjsku posudu koje je obično okruglo s ravnim rubom na kojem serviraju obroci.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Tanjur · Vidi više »
Tiha noć
Tiha noć, sveta noć (njem. Stille Nacht, heilige Nacht; engl. Silent Night, Holy Night) naziv je, po mnogima, najpoznatije božićne pjesme na svijetu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Tiha noć · Vidi više »
Tijesto
Tijesto je masa zamiješana od tekućine (vode ili mlijeka) i brašna.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Tijesto · Vidi više »
Toma Apostol
Toma Apostol (Juda Toma, Nevjerni Toma ili Didim; Galileja, 1. stoljeće – Mylapore, 21. prosinca 72.), jedan od Isusovih dvanaestorice apostola.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Toma Apostol · Vidi više »
Torta
Torta. Torta je slatka delikatesa koje je obično izrađena od tijesta.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Torta · Vidi više »
Trojstvo
Luca Rossetti da Orta,''Sveto Trojstvo'', 1739. "Štit Trojstva" Trojstvo ili Presveto Trojstvo je u kršćanstvu naziv za Boga kada se želi naglasiti nauk da je on jedan, a istovremeno se sastoji od tri osobe: Oca, Sina i Duha Svetog.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Trojstvo · Vidi više »
Trstenik (Lanišće)
Trstenik je naselje na Ćićariji, u općini Lanišće, na 697 m nadmorske visine, 8 km sjeverozapadno od općinskoga središta Lanišća.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Trstenik (Lanišće) · Vidi više »
U to vrijeme godišta
U to vrijeme godišta (izvorno U se vrime godišta) je hrvatska božićna skladba.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i U to vrijeme godišta · Vidi više »
Ulica
Bogovićeva ulica u Zagrebu Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Ulica · Vidi više »
Uskrs
Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Uskrs · Vidi više »
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vatra · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Velebit · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Velika Gorica · Vidi više »
Vile
Vile Vile za sijeno Vile su višenamjenski poljoprivredni alat.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vile · Vidi više »
Vino
Crno vino Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, ploda biljke vinove loze (lat. Vitis Vinifera), ali se može dobiti i od drugog voća, a ponekad i od žitarica.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vino · Vidi više »
Vinova loza
Vinova loza (lat. Vitis vinifera) biljka je iz porodice Vitaceae.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vinova loza · Vidi više »
Virje
Virje je općina u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Virje · Vidi više »
Vječnost
Vječnost je metafizički koncept vremena.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vječnost · Vidi više »
Vjenčanje
Edmund Blair Leighton: Potpis Vjenčanje ili sklapanje braka je ujedno svečani čin i obred, gdje žena i muškarac postaju supružnici: suprug i supruga (kolokvijalno: muž i žena) te pred zakonom uživaju prava kao bračni par.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vjenčanje · Vidi više »
Vlaga
tropskoj šumi. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. jezera. bocom. Vlaga je vodena para sadržana u nekom sredstvu (na primjer u zraku) ili voda sadržana u nekom sredstvu bez obzira na agregatno stanje.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vlaga · Vidi više »
Voće
Barceloni Voće je zbirna imenica koja podrazumijeva plodove ili sjemenke najčešće višegodišnjih stabala i grmova koji se uglavnom mogu jesti prijesni.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Voće · Vidi više »
Voćni sok
Narančin sok rajčice Voćni sok ili, češće, sok je bezalkoholno piće obično napravljeno od voća, ali i nekih vrsta povrća, a dobiva se cijeđenjem njihove tekućine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Voćni sok · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Voda · Vidi više »
Vratišinec
Vratišinec (mađarski Murasiklós) je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Vratišinec · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zagora · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zagrebačka katedrala · Vidi više »
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zastava Republike Hrvatske · Vidi više »
Zdravlje
Zvijezda života Prehrambena piramida Zdravlje se određuje (definira) kao visoki stupanj opće funkcionalnosti organizma, odnosno nenarušenost funkcionalnosti organizma, harmonija i nenarušenost intelektualnih i bioloških funkcija.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zdravlje · Vidi više »
Zelena
Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zelena · Vidi više »
Zora
Zora Zora na Marsu. Nebo tijekom zore na Crvenom planetu je ružičaste boje. Bijela točka u kvadratiću je Zemlja. Zora je pojam, koji označava dio dana kojega karakterizira sumrak prije izlaska sunca, odnosno vrijeme kada se na horizontu pojavljuje slabašna svjetlost.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zora · Vidi više »
Zornica
Sv. misa zornica na otoku Susku Napjev ''Rosite nebesa odozgor'' (''Rorate coeli desuper'') u rukopisu u Malborku. Zornica (lat. rorata, mn. rorate) je ranojutarnja sveta misa u vrijeme Došašća.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zornica · Vidi više »
Zvono
Zvono Zvono - dijelovi: 1. jaram, 2. kruna, 3. glava, 4. rame, 5. struk, 6. zvučni prsten, 7. rebro, 8. krilo, 9. bat, 10. vijenac Zvono je glazbeni instrument, koji pripada skupini udaraljki i idiofonih glazbala.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i Zvono · Vidi više »
1223.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 1223. · Vidi više »
1272.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 1272. · Vidi više »
13. prosinca
13.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 13. prosinca · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 13. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 17. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 19. stoljeće · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 1976. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 21. prosinca · Vidi više »
25. studenoga
25.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 25. studenoga · Vidi više »
27. prosinca
27.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 27. prosinca · Vidi više »
28. prosinca
28.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 28. prosinca · Vidi više »
4. prosinca
4.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 4. prosinca · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 6. prosinca · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Hrvatski božićni običaji i 6. siječnja · Vidi više »
