Brže od pregledniku!
88 odnosi: Asea Brown Boveri, Švedska, Švicarska, Željeznička pruga Beograd – Bar, Željeznička pruga Sarajevo – Ploče, Željeznička pruga Zagreb – Beograd, Čehoslovačka, Beč, Beograd, Budimpešta, Bugarska, Buka, Dobivanje energije osmozom, Domovinski rat, Donja Vrba, Dubrovnik, Električna energija, Električna lokomotiva, Elektromotorni pogon, HŽ serija 1141, Hladnjak, Hrvatske željeznice, Jahači magle, Jugoslavenske željeznice, Jugoslavenski dinar, Kina, Klimatizacijski uređaj, Kolašin, Končar Elektroindustrija, Koprivnica, Latinica, Lepa Brena, Ljubljana, Mađarska, Mehanička energija, Momčilo Bajagić-Bajaga, Moravice, Niš, Njemačka, Novska, Operacija Bljesak, Podgorica, Prag, Putnički vlak, Rajić (Novska), Rijeka, Ruma, SJ serija Rc, Slavonija, Slavonski Brod, ..., Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Spektar (boja), Stjepan Prvomučenik, TŽV Gredelj, Tiristor, Transformator, Tuheljske Toplice, Velika Gorica, XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984., Zadubravlje, Zagreb, Zvučna izolacija, 1966., 1970-ih, 1976., 1977., 1978., 1979., 1980-ih, 1980., 1981., 1982., 1983., 1984., 1985., 1987., 1988., 1989., 1991., 1994., 1995., 1997., 2000., 2012., 2014., 2015., 2017., 2018.. Proširite indeks (38 više) »
Asea Brown Boveri
Asea Brown Boveri je švicarsko-švedska tvrtka sa sjedištem u Zürichu, koja se bavi pretežito energetikom i automatizacijom.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Asea Brown Boveri · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Švedska · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Švicarska · Vidi više »
Željeznička pruga Beograd – Bar
Željeznička pruga Beograd – Bar međunarodna je željeznička pruga koja prolazi teritorijem Srbije, Crne Gore te malim dijelom Bosne i Hercegovine. Ukupne je duljine 476 km, od toga u Srbiji 301 km, a u Crnoj Gori 175 km. Jedina je veza željezničkog sustava Albanije s ostatkom željeznica u Europi.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Željeznička pruga Beograd – Bar · Vidi više »
Željeznička pruga Sarajevo – Ploče
Željeznička pruga Sarajevo – Ploče je željeznička pruga u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Željeznička pruga Sarajevo – Ploče · Vidi više »
Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Paneuropski željeznički koridor 10 (bivša ''Željeznička pruga Zagreb — Beograd'' blizu Vinkovaca) Paneuropski željeznički koridor 10, kolodvor Vinkovci, pogled prema zapadu Željeznička pruga Zagreb – Beograd bila je 412 km duga željeznička pruga Jugoslavenskih željeznica od Zagreba GK preko Vinkovaca do Beograda.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Željeznička pruga Zagreb – Beograd · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Čehoslovačka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Beograd · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Budimpešta · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Bugarska · Vidi više »
Buka
Zrakoplov iznad Londona. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk. Promet često stvara šumove i buku. Buka je vrlo glasni, čovjeku neugodni, čak i bolni zvuk.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Buka · Vidi više »
Dobivanje energije osmozom
Toftu, Norveška. električne energije. Dobivanje energije osmozom je proces dobivanja električne energije temeljen na procesu osmoze.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Dobivanje energije osmozom · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Domovinski rat · Vidi više »
Donja Vrba
Donja Vrba je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Gornja Vrba u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Donja Vrba · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Dubrovnik · Vidi više »
Električna energija
Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Električna energija · Vidi više »
Električna lokomotiva
Električne lokomotive putničke vagone teretne vagone Električna lokomotiva je vrsta vučnog željezničkog vozila.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Električna lokomotiva · Vidi više »
Elektromotorni pogon
Elektromotorni pogon je pokretanje radnog stroja pogonskim elektromotorom.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Elektromotorni pogon · Vidi više »
HŽ serija 1141
Lokomotiva serije 1141, HŽ Cargo HŽ serija 1141 (izvorna numeracija JŽ 441, tvornička oznaka ASEA Rb1, nadimci Asea, Šveđanka) je električna lokomotiva Hrvatskih željeznica za sustav napajanja 25 kV 50 Hz.
Novi!!: HŽ serija 1142 i HŽ serija 1141 · Vidi više »
Hladnjak
Moderni hladnjak Hladnjak rashladni je uređaj, koji je u najširoj primjeni u kućanstvima, gdje se koristi za čuvanje hrane na niskim temperaturama.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Hladnjak · Vidi više »
Hrvatske željeznice
Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima Hrvatske željeznice (HŽ) su skup javno prometnih tvrtki koje upravljaju željezničkom infrastrukturom te putničkim i teretnim prijevozom u Hrvatskoj.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Hrvatske željeznice · Vidi više »
Jahači magle
Jahači magle je treći album srpskog sastava Bajaga i instruktori objavljen 6. rujna 1986.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Jahači magle · Vidi više »
Jugoslavenske željeznice
parnoj lokomotivi iz 1950-ih Jugoslavenske željeznice (slo. Jugoslovanske železnice, srp. Југословенске железнице, mak. Југословенски железници), kratica: JŽ (srp. i mak. ЈЖ), bile su državne željeznice Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije od 1945. do 1992. i Savezne Republike Jugoslavije od 1992. do 2004. godine.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Jugoslavenske željeznice · Vidi više »
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Jugoslavenski dinar · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Kina · Vidi više »
Klimatizacijski uređaj
Klima uređaj je dizalica topline, odnosno toplinska pumpa za zrak.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Klimatizacijski uređaj · Vidi više »
Kolašin
Kolašin je grad i općina u Crnoj Gori, na rijeci Tari, središte zimskog turizma.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Kolašin · Vidi više »
Končar Elektroindustrija
KONČAR – Elektroindustrija d.d. matično je poduzeće Grupe KONČAR koja u svom sastavu ima 14 ovisnih i jedno pridruženo društvo.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Končar Elektroindustrija · Vidi više »
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Koprivnica · Vidi više »
Latinica
Latinica je naziv za pismo (latinično pismo) kojim su se služili stari Rimljani i pisma izvedena iz njega.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Latinica · Vidi više »
Lepa Brena
Fahreta Jahić Živojinović, poznatija kao Lepa Brena (Tuzla, 20. listopada 1960.), srbijanska je pjevačica turbofolka iz Bosne i Hercegovine.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Lepa Brena · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Ljubljana · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: HŽ serija 1142 i Mađarska · Vidi više »
Mehanička energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. gibanju. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Mehanička energija je zbroj potencijalne i kinetičke energije u mehaničkom sustavu, to jest energija koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja sile.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Mehanička energija · Vidi više »
Momčilo Bajagić-Bajaga
Momčilo Bajagić-Bajaga (Bjelovar, 19. veljače 1960.) je srpski rock pjevač.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Momčilo Bajagić-Bajaga · Vidi više »
Moravice
Moravice (do 1919. Komorske Moravice, zatim Srpske Moravice do 1991. a u službenoj uporabi do 1996., Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021., pristupljeno 21. listopada 2013.) naselje su u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, u Primorsko-goranskoj županiji.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Moravice · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Niš · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Njemačka · Vidi više »
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Novska · Vidi više »
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Operacija Bljesak · Vidi više »
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Podgorica · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Prag · Vidi više »
Putnički vlak
Hrvatskih željeznica Hrvatskih željeznica Hrvatskih željeznica Putnički vlak je podskup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Putnički vlak · Vidi više »
Rajić (Novska)
Rajić je naselje u Republici Hrvatskoj u Sisačko-moslavačkoj županiji, u sastavu grada Novske.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Rajić (Novska) · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Rijeka · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Ruma · Vidi više »
SJ serija Rc
SJ serija Rc je električna lokomotiva Švedskih željeznica. Lokomotive je između 1967. i 1988. izgradila švedska tvrtka ASEA. Riječ je o prvoj električnoj lokomotivi na svijetu s tiristorskom regulacijom napona. S ukupno 366 izgrađenih vučnih jedinica u šest različitih podserija, serija Rc predstavlja najbrojniju seriju lokomotiva u posjedu Švedskih željeznica.
Novi!!: HŽ serija 1142 i SJ serija Rc · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Slavonija · Vidi više »
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Slavonski Brod · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Spektar (boja)
Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Spektar (boja) · Vidi više »
Stjepan Prvomučenik
Sveti Stjepan Prvomučenik, jedan od sedam đakona izabranih u početcima crkve, prema Djelima apostolskim (Dj 6, 5).
Novi!!: HŽ serija 1142 i Stjepan Prvomučenik · Vidi više »
TŽV Gredelj
Tvornica željezničkih vozila Gredelj d.o.o. (skraćeno TŽV Gredelj) hrvatski je proizvođač vagona i ostalih željezničkih vozila, tramvaja te okretnih postolja sa sjedištem u Zagrebu, a u listopadu 2021.
Novi!!: HŽ serija 1142 i TŽV Gredelj · Vidi više »
Tiristor
Tiristor na hladnjaku Tiristor je poluvodički elektronički element koji ima svojstvo okidne sklopke jer prelazi u vodljivo stanje kada se na upravljačku elektrodu dovede impuls struje i to stanje održava sve dok je struja tereta dovoljno velika.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Tiristor · Vidi više »
Transformator
Transformator. Trofazni distributivni transformator. Prvi transformator iz 1885. (Zipernowsky, Déry i Bláthy). Teslinom transformatoru. snage. Glavni dijelovi transformatora. Transformatorski gubitci. Transformator (prema lat. transformare: preobraziti, pretvoriti) ili električni transformator je električni uređaj bez pokretnih dijelova koji međuinduktivno povezuje dva električna kruga izmjenične struje i izmjeničnu električnu struju zadanoga električnoga napona pretvara u izmjeničnu struju višega ili nižega električnoga napona.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Transformator · Vidi više »
Tuheljske Toplice
Tuheljske Toplice je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Tuhelj, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Tuheljske Toplice · Vidi više »
Velika Gorica
Velika Gorica iz zraka. Velika Gorica je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pripada Zagrebačkoj županiji, te je u županiji najveći grad po veličini i broju stanovništva.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Velika Gorica · Vidi više »
XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984.
XIV.
Novi!!: HŽ serija 1142 i XIV. Zimske olimpijske igre – Sarajevo 1984. · Vidi više »
Zadubravlje
Zadubravlje je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u sastavu općine Garčin u Brodsko-posavskoj županiji.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Zadubravlje · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Zagreb · Vidi više »
Zvučna izolacija
Gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Mineralna vuna je dobar zvučni izolator. Zvučna izolacija pregradnog zida s gipsanim pločama obuhvaća i mineralnu vunu, te elastični materijal na spojevima s podom i stropom. Vanjski zidovi od balirane slame su isto dobra zvučna izolacija. Kod rezonantne frekvencije buka se još povećava. Guma se često upotrebljava za prigušenje buke. Zvučna izolacija je svojstvo građevinske konstrukcije da u što većoj mjeri spriječi prenošenje zvučne energije iz jednog prostora u drugi.
Novi!!: HŽ serija 1142 i Zvučna izolacija · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1966. · Vidi više »
1970-ih
Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1970-ih · Vidi više »
1976.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1976. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1977. · Vidi više »
1978.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1978. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1979. · Vidi više »
1980-ih
250px.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1980-ih · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1981. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1983. · Vidi više »
1984.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1984. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1985. · Vidi više »
1987.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1987. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1988. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1989. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1991. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1995. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 1997. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 2000. · Vidi više »
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 2012. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 2014. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 2015. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 2017. · Vidi više »
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: HŽ serija 1142 i 2018. · Vidi više »
