Brže od pregledniku!
32 odnosi: Ante Škobalj, Bogoslovlje, Bogoslovska smotra, Crkva u svijetu, Crkvena glazba, Dol (Stari Grad), Dominik Barač, Dominikanci, Drugi vatikanski sabor, Dubrovnik, Filozofija, Gaudium et Spes, Hijacint Bošković, Hrvatska, Hvar, Kateheza, Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu, Komunizam, Mijo Škvorc, Mirogoj, Moralna teologija, Novicijat, Rim, Stari Grad, Tomo Vereš, Vinko Paletin, Zagreb, 17. veljače, 1908., 1931., 1974., 21. srpnja.
Ante Škobalj
Ante Škobalj (Duće, 2. srpnja 1914. Split, 19. rujna 2000.) je bio hrvatski rimokatolički svećenik, slikar, glazbenik, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, skladatelj, scenarist, klesar, drvorezac, kulturni radnik, znanstvenik i poliglot.
Novi!!: Jordan Kuničić i Ante Škobalj · Vidi više »
Bogoslovlje
Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.
Novi!!: Jordan Kuničić i Bogoslovlje · Vidi više »
Bogoslovska smotra
Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Jordan Kuničić i Bogoslovska smotra · Vidi više »
Crkva u svijetu
Crkva u svijetu (CuS), hrvatski je teološki znanstveni časopis iz Splita.
Novi!!: Jordan Kuničić i Crkva u svijetu · Vidi više »
Crkvena glazba
Crkveno pjevanje, Tacuinum Sanitatis iz biblioteke Casanatensis (XIV stoljeće) Crkvena glazba namijenjena je i primjenjivana u kršćanskom bogoslužju i po svojoj svrsi i namjeni kršćanska je liturgijska glazba.
Novi!!: Jordan Kuničić i Crkvena glazba · Vidi više »
Dol (Stari Grad)
Dol je malo mjesto na otoku Hvaru južno od Starog Grada.
Novi!!: Jordan Kuničić i Dol (Stari Grad) · Vidi više »
Dominik Barač
Dominik (Nedjeljko) Barač (Slano, 14. srpnja 1912. – Trogir, 17. studenog 1945.) hrvatski dominikanac, sociolog.
Novi!!: Jordan Kuničić i Dominik Barač · Vidi više »
Dominikanci
Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.
Novi!!: Jordan Kuničić i Dominikanci · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Jordan Kuničić i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Jordan Kuničić i Dubrovnik · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Jordan Kuničić i Filozofija · Vidi više »
Gaudium et Spes
Gaudium et Spes (hrvatski: Radost i Nada) je pastoralna konstitucija o Crkvi u suvremenom svijetu, jedna od četiri apostolske konstitucije proizašle iz Drugog vatikanskog sabora.
Novi!!: Jordan Kuničić i Gaudium et Spes · Vidi više »
Hijacint Bošković
Hijacint Bošković (Jacint Bošković), rođen kao Ante Bošković (15. travnja 1900., Selca, Brač - Stari Grad, Hvar, 26. prosinca 1947.), bio je hrvatski dominikanac i mislilac.
Novi!!: Jordan Kuničić i Hijacint Bošković · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Jordan Kuničić i Hrvatska · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Jordan Kuničić i Hvar · Vidi više »
Kateheza
Kateheza je odgoj vjere djece, mladeži i odraslih.
Novi!!: Jordan Kuničić i Kateheza · Vidi više »
Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu
Zagrebački bogoslovni fakultet Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu slijedi razvitak filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u Zagrebu pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227. – 1247).
Novi!!: Jordan Kuničić i Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Jordan Kuničić i Komunizam · Vidi više »
Mijo Škvorc
Mijo Škvorc (Ruševac (Križevci), 1. rujna 1919. ‒ Zagreb, 15. veljače 1989.), hrvatski katolički svećenik, pomoćni biskup zagrebački, teolog, filozof, pjesnik.
Novi!!: Jordan Kuničić i Mijo Škvorc · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Jordan Kuničić i Mirogoj · Vidi više »
Moralna teologija
Moralna teologija ili teološka etika je znanstvena disciplina koja proučava djelovanje čovjeka u svjetlu njegove metafizičke datosti i božanske objave.
Novi!!: Jordan Kuničić i Moralna teologija · Vidi više »
Novicijat
Novicijat je razdoblje obuke i pripreme novaka, budućih redovnika prije polaganja zavjeta, kako bi se razabralo jesu li pozvani na redovnički život.
Novi!!: Jordan Kuničić i Novicijat · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Jordan Kuničić i Rim · Vidi više »
Stari Grad
Stari Grad (tal. Cittàvecchia) grad je na otoku Hvaru u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Jordan Kuničić i Stari Grad · Vidi više »
Tomo Vereš
Fr.
Novi!!: Jordan Kuničić i Tomo Vereš · Vidi više »
Vinko Paletin
Vinko Paletin (Korčula, 1508. – Korčula, oko 1575.) je bio hrvatski pomorac, konkvistador, kartograf, izumitelj, pisac i prevoditelj i diplomat iz redova dominikanaca.
Novi!!: Jordan Kuničić i Vinko Paletin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Jordan Kuničić i Zagreb · Vidi više »
17. veljače
17.
Novi!!: Jordan Kuničić i 17. veljače · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Jordan Kuničić i 1908. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Jordan Kuničić i 1931. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Jordan Kuničić i 1974. · Vidi više »
21. srpnja
21.
Novi!!: Jordan Kuničić i 21. srpnja · Vidi više »
